Pašović: Rat je poraz čovjeka, samo on ubija iz zadovoljstva

Dragan Markovina i Haris Pašović/
Dragan Markovina i Haris Pašović
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Pašović je na samom početku razgovora istakao da je ovo prvi put da postavlja svoju predstavu u SARTR-u.

- Mene su generalno u sarajevska pozorišta malo zvali iako su mnogi od tih direktora, pa i u SARTR-u, prvi put čuli za pozorište od mene. Ali to je valjda tako, navikao sam na to. Nisam uopšte mislio o tome. Ja sam radio po svijetu, radio sam po bivšoj Jugoslaviji i tom našem prostoru. U Sarajevu zaista vrlo malo. Maja Salkić je došla za direktoricu prije dvije godine tamo. Godinu smo dogovarali i pripremali ovu predstavu. To je bio jedan profesionalan proces, kroz koji smo Maja i ja prošli. I kad je bilo u pitanju određivanje datuma, i komada, i podjele. Bilo je baš ugodno raditi s njom i sa cijelom glumačkom i tehničkom ekipom u SARTR-u. Vrlo sam uživao u tom procesu, kazao je Pašović.

“Oslobođenje Skoplja” je perfektno napisana drama, moderna, brza, zanimljiva, duboka, sa fantastičnim likovima, sa jednim suštinskim izrazom

Reditelj se osvrnuo i na razloge zašto je postavio tekst koji je parafraza kultne drame Dušana Jovanovića “Oslobođenje Skoplja”.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Dušan Jovanović je legendarni, jugoslovenski i slovenački, dramski pisac i reditelj. On, pored svojih briljantnih režija, ima nekoliko briljantnih drama, ali najpoznatija njegova drama je “Oslobođenje Skoplja”, koju je on napisao i objavio 1977. godine i koja je nekako odjednom eksplodirala kad se pojavila, bila je nova u svemu. Ja i dalje mislim da je to najbolja drama napisana na južnoslovenskim jezicima. To je jedna perfektno napisana drama, moderna, brza, zanimljiva, duboka, sa fantastičnim likovima, sa jednim suštinskim izrazom koji nema viškova, koji je vrlo efikasan, objašnjava reditelj.

Haris Pašović naglašava da ga je ovaj tekst godinama pratio, te da je uvijek znao da to ima veze i sa Sarajevom.

- Okolnosti u Skoplju i Sarajevu tokom Drugog svjetskog rata, o kojem ovaj tekst govori, bile su gotovo identične. Radi se o dva suštinski multikulturalna grada. Oba grada su na rijeci, a ta rijeka ima važnu ulogu. U ratu Skoplje su okupirali nacisti i bugarski fašisti, a Sarajevo su okupirali nacisti i hrvatski fašisti. Sve ostalo je isto i mi zaista nismo pravili neku predramatičnu promjenu. Mislim, mi smo ugradili prilagođenje sa nekim imenima poznatim iz revolucija, ali nismo radili ništa nasilno, bilo je vrlo lagano napraviti tu adaptaciju, naglašava Pašović.

Govoreći o Drugom svjetskom ratu, ali i ratu uopšte, Haris Pašović kaže da je rat poraz svih, jer to je poraz čovjeka.

- Rat nije prirodna katastrofa, to nije uragan, to nije poplava, to nije zemljotres, pa da se ne može spriječiti. Rat proizvodi čovjek i nema druge vrste u prirodi koja masovno istrebljuje pripadnike svoje vrste. Vi nemate sada vjeverice koje ubijaju hiljade ili milione drugih vjeverica. Nemate mačke koje ubijaju milione drugih mačaka. Vi nemate životinje koje ubijaju masovno svoju mladunčad. Mi tvrdimo da smo najrazvijenija vrsta, a mi smo najprimitivnija vrsta u prirodi jer jedino se mi međusobno istrebljujemo. Samo mi ubijamo iz zadovoljstva. Samo čovjek ubija iz zadovoljstva i samo čovjek istrebljuje masovno svoju vrstu. To je poraz. I tu nema pobjede. Pobjeda je život. I to se u našoj predstavi vidi, zaključuje Pašović.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Podcast “U kontru sa Draganom Markovinom” biće emitovan u subotu na O kanalu u 17.20, a na YouTube kanalu Oslobođenja u 21 sat.