Grupna izložba u Gradskoj galeriji: Slikar je gospodar svih stvari
Spiritus movens ove zanimljive manifestacije je ak. slikar Džeko Hodžić
Povodom Dana općine Novi Grad Sarajevo, 16. decembra, otvorena je grupna izložba u Gradskoj galeriji. Na teritoriji ove općine živi veliki broj likovnih umjetnika, dizajnera, arhitekata. Neki od njih su veoma istaknuta imena naše države u svojim oblastima. Ovo je četvrta izložba ovakve koncepcije. Prva dva puta realizirana je u Kulturnom centru Dobrinja, a po drugi put se održava u ovom galerijskom prostoru. Prilika je istaći da se Galerija Općine Novi Grad za kratko vrijeme afirmirala i da se u njoj rade dobre izložbe. Pravo učešća na ovim izložbama imaju likovni umjetnici sa adresom stanovanja ili adresom ateljea na teritoriji ove općine.
Afirmacija stvaralaštva
Na ovogodišnjoj ekspoziciji su radovi, po sopstvenom izboru, trinaest slikara različitih generacija i nekoliko skulptura Elme Alić i Darka Šobota. Pored doajena bh. slikarstva Halila Tikveše, Džeke Hodžića, Edina Numankadića..., na njoj se nalaze i radovi umjetnika srednje i mlađe generacije. Osim pomenutih, na izložbi su još učestvovali: Saida Mujezinović, Alisa Čaber, Almedina Fehratović, Mensud Hasković, Boris Hodak, Adi Karailo, Amra Kozić, Ira Skopljak-Viteškić, Miodrag Spasojević Štrika, Mehdija Suljević i Branka Turkić.
Spiritus movens ove zanimljive manifestacije je ak. slikar Džeko Hodžić koji sve aktivnosti u vezi s njom obavlja volonterski. Načelnik Općine Novi Grad, gosp. Semir Efendić se prigodno obratio umjetnicima i prisutnoj publici na svečanosti otvaranja izložbe. On je zahvalio umjetnicima i istaknutom slikaru i kulturnom posleniku Džeki Hodžiću na njegovom višegodišnjem doprinosu afirmaciji likovnog stvaralaštva i kulture uopće na prostoru općine Novi Grad.
U svojoj riječi Dž. Hodžić je istakao da mu pričinjava zadovoljstvo da daje doprinos kulturnom životu sredine u kojoj živi i radi, da bi bilo dobro da ova izložba postane tradicionalna, da je potrebno nastaviti ostvarivati saradnju sa institucijama kulture, galerijama, muzejima, jer je dosadašnja praksa pokazala da oni imaju sluha za to iako su, kao kultura u cjelini, u teškoj materijalnoj situaciji.
Bosanskohercegovačka umjetnost modernog doba djelovala je uglavnom u skladu sa evropskim promjenama, pokretima, stilovima. U nekim slučajevima nije se radilo o pukim odjecima svjetske umjetnosti, nego o aktivnom i važnom učešću naših umjetnika u njoj. To se može uočiti i na ovoj izložbi. Na njoj se, dakle, predstavlja jedan broj sudionika naše umjetničke scene koji nam govore o njenom kretanju, ali su i svjedočanstvo o tome šta se posljednjih godina zbiva na toj sceni. Unutar mnoštva stilskih opredjeljenja prikazanih na ovoj ekspoziciji koja pripadaju umjetnosti modernog vremena, postoji ipak jedinstveni, možda nevidljivi, tok – nit koja sve te raznovrsnosti spaja u jedno, a to je da se na bitno drugačiji način (drugačiji u odnosu na poimanje umjetnosti kao predstavljačke, mimetičke) izrazi osobeni doživljaj bȋti umjetničkog svijeta, mikro i makrokosmosa.
Govoreći o ovom kulturnom događaju, rekao bih da bi bilo dobro da ako se odluči da izložba postane tradicionalna, razmisli o njenom obuhvatnom konceptu, bilo bi dobro uvesti nagradu za najbolji rad i prvonagrađenom autoru organizirati samostalnu izložbu tokom naredne godine.
Željni lijepog
Šta najkraće reći o ovoj ekspoziciji i njenoj višeznačnoj različitosti? Citiraćemo Leonarda da Vincija: Slikar je gospodar svih stvari koje čovjeku mogu pasti na pamet i zbog toga ako želi da vidi ljepote koje će ga očarati, on ima moć da ih stvori. Njegov svijet je onakav kakvim ga želi vidjeti, a ne kakav je ustvari.
Prilika je da se ovim povodom kaže da rukovodstvo novogradske općine, pored realizacije ili rada na nizu složenih i važnih infrastrukturnih objekata, ne zapostavlja kulturu. Ilustracija tome su uređenje sale u zgradi Općine, renoviranje vile Hadžihalilovića koja je jedan od punktova kulture u općini, i nadasve otvaranje Centra “Safet Zajko”, ustanove za sport, rekreaciju, umjetnost, obrazovanje, kulturu, a koja je na raspolaganju zainteresiranim svih uzrasta... Na ovaj način se stvara ambijent da građani općine mogu na ovom prostoru zadovoljiti svoje kulturne, ali i ostale potrebe. Živimo u svijetu prezasićenom negativnim mislima i osjećanjima, a sigurni smo da su ljudi željni lijepog. To lijepo se može naći u kulturi. Treba imati na umu davnašnju maksimu: Kultura je kao so, u principu se može jesti neslana hrana, ali života nema bez soli.
