Bekteši i orlovi koji oslobađaju: Lice čovjeka oslobođenog od nacionalnog predznaka

Ovom izložbom GSU Brodac ujedno, kako je saopšteno, najavljuje ljetni program za 2021. godinu, pod nazivom "5 ispod 25", u okviru kojeg će biti predstavljeni mladi/e umjetnici/e iz čitave Bosne i Hercegovine.

Bekteši je rođen u Beogradu 1997. godine. Srednju školu primijenjenih umjetnosti, završio je u Sarajevu, nakon čega upisuje Akademiju likovnih umjetnosti UNSA, Odsjek slikarstvo. Do sada je izlagao na nekoliko grupnih i samostalnih izložbi. Dobitnik je priznanja Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu, kao najbolji student Odsjeka za slikarstvo nominovan je za godišnju nagradu ALU "Alija Kučukalić", a 2020. godine bio je finalista za prestižnu nagradu ZVONO (YVAA, Young Visual Artist Award).

U ciklusu radova "Bekteši", umjetnik Kemil Bekteši, kako je saopšteno iz GSU Brodac, potiskuje nelagodu izlaganja tuđem pogledu, te u multimedijalnoj postavci problematizira i estetizira sebe. To čini na način da "poopštavajući" sebe, vlastito Ja pretvara u znak. Vizualni i jezički znakovi, kao što su autorovo ime i prezime, ili njegovo lice, postaju univerzalne oznake savremenog čovjeka koji se našao u škripcu između individualnog i kolektivnog. Bektešijev put do mjesta pripadanja obilježen je konstatacijom "Dok su u djetinjstvu moji vršnjaci skupljali sličice fudbalera, ja sam skupljao nacionalnosti". Upravo "mijenjanje nacionalnih dresova", parodira i ironizira društveni kontekst obilježen etnodeterminizmom, izlazi izvan vještački postavljenih okvira konstituisanja identiteta i postaje ptica koja leti izvan kaveza.

- Autorova intimna historija obilježena je migracijama, adaptacijama i odrastanjem bez jasne slike o porijeklu i pripadanju. Umjetnikovi roditelji su rođeni na Kosovu, on u Beogradu, a svoj dom pronašli su u Srajevu. Kompleksnosti dijasporičnog identiteta bile su inicijalna sila koja je umjetnika ponukala na traganje za vlastitim korijenjem, istovremeno otežavajući svako 'kopanje po prošlosti'. Međutim, umjetnikov pronalazak zemlje iz koje je nikao, nužno nije značio razrješenje dihotomije kolektivno-individualno, zapisala je kustosica Adna Muslija.

Neprihvatajući vještačke i konstruirane identitarne kalupe autor se, kako Muslija dalje navodi, suprotstavlja "jednoličnom jatu".

- Motiv ptice, orla, koji je u semiotičkim igrama nacionalizma postao biljeg na licu neprijatelja, u Bektešijevom sentimentalnom problematiziranju lične historije, biva rekontekstualiziran. Pretvarajući ga u znak potrage za slobodom, autor ga "čisti" od ideološkog značenja. Bekteši tragajući za jezikom kojim bi objasnio sebe, pronalazi znak koji može i treba označavati svakog od nas: lice čovjeka oslobođenog od nacionalnog predznaka, napisala je Adna Muslija.

Obraćanje medijima biće upriličeno u petak, 21. maja u 13 sati, dok će izložba, uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera, zvanično biti otvorena istog dana u 19 sati.

K.R.