Knjiga kao humanistički most
Knjiga "A brawe new world"/Danijel Ilić/Ilic Danijel
Naizgled jedna uobičajena naučna knjiga ogleda, kako ih je sam nazivao, ili eseja, a u suštini žanrovski neobična, hibridna i originalna, odnosno jedinstvena učenjačka knjiga tekstova Zvonimira Radeljkovića (1943-2021), objedinjenih pod dvosmislenim, pa i višesmislenim naslovom “A Brave New World”, uz odredbeni podnaslov “Eseji o američkoj književnosti XX i XXI stoljeća”, objavljena u izdanju izdavačke kuće University Press, u Sarajevu, ljeta 2024. godine, prevashodno je humanistički, erudicijski i slobodni zapis znanja i razmišljanja “amerikaniste u Sarajevu”.
Pionirski amerikanista
Potonjim trima riječima je njen autor, kao pionirski bosanskohercegovački amerikanista, zasluženo nazvan u naslovu Zbornika naučnih i stručnih radova koje je Filozofski fakultet u Sarajevu, u uredništvu Srebrena Dizdara, objavio 2003. povodom šezdeset godina života Zvonimira Radeljkovića, a ujedno i u čast čovjeku i intelektualcu koji je bio i ostao jedan od najhumanijih i slobodarskih čuvara Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, i u miru i u ratu i u poraću, sve do samog kraja svog života. S druge strane, usljed svojevrsno vrlog novog svijeta pod opsadom pandemije koronavirusa, koji je život oduzeo i od Zvonimira Radeljkovića 23. 2. 2021. godine, Filozofski fakultet je tada i ikada poslije propustio upriličiti komemoraciju i odati dostojanstvenu počast svom amerikanisti i humanisti na Univerzitetu u Sarajevu. Ova, prva promocija knjige Zvonimira Radeljkovića u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini, ima i tu dimenziju - odavanje zaslužene počasti čovjeku koji je u svom životu kontinuirano i nepokolebljivo nastojao svijet učiniti makar mrvicu boljim, ljudski svijet učiniti dobroljudskijim, te nepotkupljivo upozoravati na sve ono što ga čini manje takvim. Sve to je svojim riječima i djelima koje nam ostavlja u nasljeđe Zvonimir Radeljković nastavio raditi i poslije svoje smrti. To čini i ovom, svojom posljednjom, posthumno objavljenom knjigom.
Engleski naslov Radeljkovićeve zbirke tekstova “A Brave New World” potiče ili, metaforički rečeno, prekalemljen je, s dodatkom neodređenog člana “a”, prvenstveno iz drame “The Tempest” (Oluja) Williama Shakespearea, u kojoj neiskvareni lik Mirande, u prevodu Antuna Šoljana, iskreno, nevino i naivno izgovara: “O divni novi svijete, kad u tebi ovakvi ljudi žive!”[1], a onda i iz tih, aluzivno preuzetih i ironijom obojenih, Shakespeareovih riječi u naslovu glasovitog distopijskog romana rodom engleskog autora s adresom druge polovine života i mjestom smrti u SAD-u Aldousa Huxleya. “A Brave New World: Eseji o američkoj književnosti XX i XXI stoljeća” Zvonimira Radeljkovića knjiga je u zbiru šesnaest tekstova, nastalih između 2009. i 2013. godine, a vremenski i prostorno univerzalno aktuelnih i bitnih. Između ostalog, čine je eseji, književnokritička promišljanja, dijaloška čitanja - naprimjer, jednog prevedenog ogleda koji je i sam dio Radeljkovićevog tekstualnog čitanja, time u direktnom dijalogu s tim ogledom - te znalački i iskustveni zapisi o američkoj književnosti XX i XXI stoljeća u autorovom užem i širem izboru. U sklopu toga se daje i osvrt na marginalizirane i paradoksalne postkolonijalne početke američke književnosti u odnosu na englesku mat(r)icu i na razvoj koji je uslijedio oslobađanjem od nje, odnosno osamostaljivanjem američke književnosti unutar svjetskog književnog sistema. Osim toga, daju se osvrt i ogledno-dijalogična propitivanja i zaključci o američkim književnostima koje čine sazviježđe američke književnosti.
Svim time autor pokušava ostvariti i na osoben način svojom knjigom ostvaruje sintezu, za koju općenito smatra da je gotovo uvijek nedostižni ideal. U parafrazi njegovih vlastitih riječi koje se ne izrijekom, ali implicitno tiču i onoga što je sam želio i nastojao postići, on se i ovom i svakom svojom knjigom trudi svoje misli i znanja učiniti dostupnim i razumljivim svakome, a posebno “običnim” čitatelju i čitateljici, nadasve kako bi pokušao podsjetiti na jednu uglavnom zaboravljenu sposobnost književnih djela, a to je da pomognu svojim čitateljima u boljem razumijevanju svijeta i da nam omoguće preživljavanje. Njegov stil pisanja je ujedno erudistički i jednostavan, nepretenciozan i zanimljiv ne samo naučnom već i širem čitateljstvu. Budući da je kao humanista, anglista i amerikanista iz Bosne i Hercegovine Zvonimir Radeljković svojim životnim radom i djelovanjem kontinuirano nastojao i trudio se uspostavljati i uspostaviti kosmopolitske mostove između ljudi, društava i kultura, posebno onih koji se tiču Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država međusobno, a i obiju pojedinačno, i njegova je knjiga “A Brave New World: Eseji o američkoj književnosti XX i XXI stoljeća” sama po sebi humanistički most. Možda o tome najbolje govore njene, odnosno autorove riječi o kulturi, i to u “radikalnoj nevinosti”, kojom Ihab Hassan terminološki i definicijski označava “beskompromisno književno, ali i životno traganje za smislom, za krajnjom slobodom i identitetom u suočenju s nasiljem ili otuđenjem kao svakodnevnom pojavom.”[2] U tom duhu Radeljković zapisuje da “monolitna, jednoznačna kultura teško da može procvasti, dok kultura koja se sastoji od dijelova i djelića mnogih kultura, kao što je američka ili bosanskohercegovačka, ima šanse.”[3] S tim u vezi, naprimjer, vrijedi razmisliti i o njegovim zaključnim riječima o Jeffreyju Lentu koje u širem smislu zaključno i prenosim:
Čitati, misliti i djelovati
Očito Lent smatra da se može i mora dalje živjeti, bez obzira na užase koje je čovjek počinio čovjeku, i nažalost mu još uvijek čini, u najrazličitijim okvirima i kontekstima, širom svijeta. Ako ništa drugo, mi kao ljudska rasa imamo izbor da pokušavamo, kao da nam Lent govori, da se trudimo uspostavljati dodire i veze preko rasnih, nacionalnih i plemenskih barijera i ponora, i ko zna, jednog dana ćemo možda uspjeti stvoriti neki drukčiji svijet. Za sada moramo barem čitati i pisati o tome.[4]
Na nama je da čitamo, da sami mislimo i djelujemo, jer oblikuje nas ono što znamo ili što mislimo da znamo. Ili neznanje. Na sve to nas upozorava i Zvonimir Radeljković, kao i općenito književnost, na koju nas upućuje i njegova knjiga “A Brave New World”. U njoj, u njenom vrlom novom svijetu, ne samo da se možemo izgubiti, izraženo u duhu slogana ovogodišnjeg sarajevskog sajma Knjige u nišama, već se možemo i pronaći.
[1] William Shakespeare, Oluja, preveo Antun Šoljan, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1979, str. 126. (Čin V, scena 1)
[2] Zvonimir Radeljković, A Brave New World: Eseji o američkoj književnosti XX i XXI stoljeća, University Press, Sarajevo, 2024, str. 25.
[3] Ibid, str. 12.
[4] Ibid, str. 210.
