Zašto MMF insistira na podizanju kamatnih stopa?
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je početkom oktobra 2023. referentne stope prosječnog ponderisanog troška finansiranja banaka u BiH. Kako je navedeno u saopštenju, referentne vrijednosti troška finansiranja banaka izračunate su (retroaktivno) za prethodnih pet godina te se dodaje da je na ovaj način domaćim bankama ponuđen izbor korištenja ovih stopa kao referentnih vrijednosti u ugovorima o kreditima sa promjenjivom kamatnom stopom.
Finansiranje banaka
CBBiH je objavio i tabelu sa obračunatim stopama. Tako se, naprimjer, stope kreću u drugom kvartalu 2023. godine od 0,28 posto, preko 0,27 do 0,26 posto za KM, odnosno 0,66 posto, zatim 0,66 i 0,62 posto za euro. Vrijedi naglasiti da su sve stope porasle u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.
Iako većina u BiH misli da ove referentne vrijednosti troška finansiranja banaka nemaju nikakve veze s njima, to nije tako. Obratite pažnju na formulaciju CBBiH u pomenutom saopštenju, gdje se navodi da je na ovaj način domaćim bankama ponuđen izbor korištenja ovih stopa kao referentnih vrijednosti u ugovorima o kreditima sa promjenjivom kamatnom stopom. Dakle, ovaj trošak finansiranja banaka mogao bi se itekako odraziti na sve korisnike kredita u BiH.
Guverner CBBiH pojasnio je za medije (tekst “Čekajući domaću alternativu za euribor”, august 2023) da “primjena domaće referentne kamatne stope ne znači da će biti napušteno ili zabranjeno korištenje euribora”, nego da će banke imati izbor koju će stopu koristiti. I direktor Agencije za bankarstvo FBiH poručuje da “domaća referentna stopa neće biti nametnuta, već da će bankama biti data mogućnost da izaberu novu referentnu kamatnu stopu koja odražava stanje troškova na tržištu, što euribor trenutno ne radi”.
Dodao je i da “iako, dakle, nije obavezna, treba očekivati da domaća referentna kamatna stopa bude primjenjivana u praksi”. U ovom trenutku vrijedi posebno istaći da je kod tvoraca ove monetarne novotarije referentna stopa prosječnog ponderisanog troška finansiranja banaka gotovo preko noći promijenila ime u referentnu kamatnu stopu.
Međutim, pomenuta stopa se zaista samo uz dosta mašte može nazvati kamatnom stopom. Kamate su prema definiciji trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmljivanje novca. Međutim, u ovom slučaju niti CBBiH niti Agencija za bankarstvo FBiH ne posuđuju komercijalnim bankama novac, iako čelnici ovih institucija govore o kamatnim stopama. Ubrzo ćemo vidjeti i zašto. No, prije toga moramo krajnje pojednostavniti uvođenje referentne vrijednosti prosječnog troška finansiranja banaka.
Zamislite jednu pijacu na kojoj ima, recimo, dvadeset stolova na kojima se prodaju voće i povrće. Prodavači kupuju od svojih dobavljača voće i povrće te na njihovu cijenu dodaju svoje troškove i zaradu pa onda po toj cijeni prodaju dalje. Dakle, svaki prodavač zna jako dobro koliki je njegov trošak nabavke voća i povrća. E sad, zamislite dalje da se odjednom pojavi vlasnik pijace (zamislite, naprimjer, i da se zove CBBiH) i kaže “e sada ću ja prodavačima obračunati prosječne troškove nabavke voća i povrća pa se oni mogu uskladiti onda sa mojim izračunima”. Naravno, svaki normalan prodavač će reći “a što ćeš mi ti izračunavati trošak, valjda ja znam koji trošak imam”.
Ovaj imaginarni primjer sa pijace odgovara onome što je uradila Centralna banka BiH. Ona je obračunala trošak finansiranja banaka i sada nudi bankama da koriste te stope. I kako reče direktor Agencije za bankarstvo FBiH, ova stopa nije obavezna, ali, eto, treba se očekivati da se primjenjuje u praksi.
Sada ćemo probati da saznamo zašto se uopšte pojavila ova stopa finansiranja banaka, kada su bez nje i CBBiH i Agencija za bankarstvo FBiH i komercijalne banke u BiH bez ikakvih problema funkcionisali od kraja rata pa evo sve do danas, do septembra 2023. godine. U tu svrhu moramo pozvati malo u pomoć ekonomsko-politička dešavanja u ovoj godini.
Krajem aprila 2023. formirana je nova Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu. Na web stranici SDP-a, čiji je Nikšić predsjednik, nalazi se saopštenje od 17. maja ove godine u kojem se navodi da se novi premijer Vlade FBiH sastao sa Alinom Iancu, šeficom Misije MMF-a. Iancu je od Nikšića tražila da se u FBiH povećaju kamatne stope (toliko o zapadnjačkoj mantri nemiješanja politike u biznis) kako bi se navodno suzbila inflacija u BiH koja je već i bez toga počela da pada. “Nisam spreman prihvatiti povećanje kamatnih stopa, smanjenje penzija i plata i to sam jasno naglasio. Smatram to udarom na građane”, navode se u saopštenju SDP-a Nikšićeve riječi.
No, nakon toga, Iancu, vidno revoltirana, organizira pres-konferenciju u Sarajevu 23. maja, na kojoj je ponovila da kamatne stope u BiH trebaju rasti, to jeste da prate rast kamatnih stopa u eurozoni kako bi se ublažila inflacija. “Vidimo potrebu da kamatne stope rastu”, rekla je gotovo ljutito i dodala da je sada Centralna banka Bosne i Hercegovine na potezu.
Rečeno - učinjeno. CBBiH je odmah donio Odluku o povećanju naknada na obaveznu rezervu koje plaća komercijalnim bankama (prava mjera za borbu protiv inflacije, zar ne), a potom je u saradnji sa entitetskim agencijama za bankarstvo osmislio metodologiju obračuna referentne vrijednosti prosječnog troška finansiranja banaka. S obzirom na ograničenja CBBiH valutnim odborom, osmišljeno je novo ime - trošak finansiranja banaka - koje i guverner i direktor agencije privatno zovu referentnom kamatnom stopom.
A čemu to uopšte služi? Pa da se šef ili šefica misije MMF-a više ubuduće ne moraju peglati sa nepoćudnim entitetskim premijerima koji možda i ne shvataju da je cilj igre da banke zarade, a ne da građanima bude bolje. Ubuduće, kada MMF odluči da bankama u BiH, koje su većinom u inostranom vlasništvu, treba još više novca, šefica misije će izdati nalog za povećanje troškova finansiranja banaka. Banke će, iako nije obavezno, kako reče direktor Agencije, to primjenjivati u praksi i, naravno, uskladiti svoje kamatne stope na kredite. A šta mislite, poštovani čitatelji, kako će banke reagovati? Hoće li podići kamatne stope, kako to traži MMF, ili će ih zadržati na istom ili spustiti? A pritom i nekakav zvanični obračun kaže da su im se povećali troškovi finansiranja.
Cijene energije
Usput, ovdašnje banke se finansiraju između 85 i 90 posto iz domaćih sredstava, većinom iz depozita lokalnih klijenata. Treba li zbog toga da im rastu kamatne stope? Evo, prosudite sami. Na kraju 2021. ukupan profit banaka u FBiH iznosio je tada rekordna 293 miliona KM. Godinu kasnije profit je narastao na opet rekordni 361 milion KM, a samo u prvih šest mjeseci ove 2023. komercijalne banke u FBiH zaradile su opet rekordnih 268 miliona KM. Zašto onda MMF insistira na podizanju kamatnih stopa? Pa jednostavno, iz dva razloga. Prvi je da banke još zarade, a drugi je da se uguši konkurentska sposobnost BiH.
Cijene energije u EU su prošle godine doslovno podivljale, a u BiH su ostale na istom nivou (u ovom slučaju su posebno važne cijene električne energije). I sa pozicije MMF-a ova stvar izgleda ovako: treba da gledamo kako kompanije iz Hrvatske i Slovenije (dakle, iz EU) sada sele proizvodnju u BiH samo zato što su tamo niže cijene električne energije i niže kamatne stope na kredite nego u EU? Uostalom, zapitajte se zašto Alina Iancu bijesno traži rast kamata u BiH, dok se u isto vrijeme Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a, žestoko protivi čak i bilo kakvom pominjanju smanjenja cijena električne energije u BiH?
