Šveđani i Rusi su ovu državu otimali stoljećima: U njoj danas žive najsretniji ljudi

Na današnji dan 1917. godine postignuta je nezavisnost Finske. Riječ je o zemlji koja je prethodnih 800 godina provela pod vlašću svojih susjeda.

Finska je danas država sa stabilnom demokratijom, veoma snažnim institucijama i jedna je od zemalja na koje se mnogi ugledaju.

Tri koraka do sreće

Primijenite njihova tri savjeta: Evo kako Finci ostaju najsretniji ljudi na svijetu

Kako joj je to uspjelo s obzirom na to da se nalazi uz gramzive susjede?

Finska kao tampon zona

Finska je postala dio švedske krune u 12. stoljeću, a feudalci su zemlju dobili na osnovu odluka iz Stockholma. Prošao je cijeli srednji vijek, pa i stoljeća nakon njega, a u Finskoj se nije mnogo toga mijenjalo.

Međutim, početkom 19. stoljeća dolazi do značajnih promjena u Evropi koje će utjecati i na Finsku. Ona tada postaje plijen ruskih vladara iz Sankt Peterburga jer je bilo jasno da Švedska gubi sve više političke moći.

Kada je Rusija početkom 19. stoljeća postala Napoleonova saveznica, Švedska je ostala sama u ratu protiv Francuza, što je Rusiji dalo povod da osvoji 700 godina staru švedsku Finsku. Finska je u okviru Ruskog Carstva dobila poseban status i imala visok stepen autonomije.

Iako su prošla vremena Napoleona, kao i doba velikih revolucija sredinom 19. stoljeća, Finska je i dalje bila čvrsto u rukama Rusa. Ipak, u drugoj polovini 19. stoljeća prigrlit će nove političke ideje toga vremena, prije svega nacionalizam, te će tražiti sve više prava. Na prijelazu u 20. stoljeće ta prava uključivat će i nezavisnost, podsjeća Index.hr.

Izborili se za nezavisnost

Dodatni razlog za zahtjeve za prava i nezavisnost bila je činjenica da su Rusi od kraja 19. stoljeća nastojali ukinuti brojne finske povlastice i podrediti zemlju direktnoj kontroli Sankt Peterburga. Na političkoj sceni tada se pojavljuje car Aleksandar Treći, koji nastoji centralizirati što je moguće više moći.

Malobrojni Finci nisu mogli samostalno izboriti nezavisnost, ali početkom 20. stoljeća dolazi do rata koji će promijeniti odnose snaga. U Prvom svjetskom ratu jedna članica Antante bila je potpuno iscrpljena i razorena, što je dovelo do velike revolucije i političke smjene. Riječ je, naravno, o Rusiji, koja će uskoro postati Sovjetski Savez.

Ipak, prije nego što je postala predvodnica komunističkog svijeta, Rusija je morala izaći iz rata kako bi se mogla posvetiti unutrašnjoj sigurnosti i uspostavi reda. Nijemci su prisilili Ruse na težak mirovni ugovor i oduzeli im brojne teritorije, a finski političari su tada odlučili proglasiti nezavisnost.

Politološki koncept

Nezavisnost je ostvarena 6. decembra 1917. godine, a zemlju su odmah priznale Švedska, Austro-Ugarska i Njemačka. Zapad je oklijevao, objašnjavajući da čeka priznanje Rusije, iako nije bilo jasno koje Rusije, crvene ili bijele.

Ipak, Finska je uspjela opstati. Tokom Drugog svjetskog rata ratovala je sa Sovjetima i, uprkos svim predviđanjima, uspjela izdržati ruske napade te im predati samo dio teritorije na krajnjem istoku. U tome su joj najviše pomagali Hitler i nacistička Njemačka, kojima je bila sklona tokom tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća.

Hladni rat preživjela je ostajući uglavnom neutralna u geopolitičkim pitanjima, što politolozi i historičari nazivaju finlandizacijom. Kada manja zemlja uspijeva očuvati svoju nezavisnost pored velike sile izbjegavanjem direktnog suprotstavljanja, tada se kaže da je riječ o zemlji poput Finske.

Bez obzira na sve, finski političari su tokom posljednjih sto godina odradili dobar posao i osigurali poseban status za svoju zemlju, koji nije podrazumijevao krvave ratove niti potpunu podređenost stranim silama.