Na današnji dan: Rusija započela je invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, rat koji i danas traje

Ukraina/X

Ukrajina/X

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1443. Rođen mađarski kralj Matija Hunjadi, poznat kao Matija I Korvin. Sin Janjoša Hunjadija, vojvode iz Erdelja, izabran za kralja 1458. bio je posljednji ugarski vladar koji je uspio da sredi unutrašnje prilike u zemlji i uspostavi jaku kraljevsku vlast. Uspješno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, 1486. zauzeo je Beč. Reformisao je državu, a u Požunu je osnovao 1465. univerzitet i 1472. prvu štampariju. Poslije njegove smrti 1490. Mađari su izgubili sve teritorije koje je osvojio.

1582. Papa Grgur XIII izdao je bulu kojom se u upotrebu uvodi gregorijanski umjesto dotadašnjeg julijanskog kalendara.

1848. U Londonu je na njemačkom jeziku objavljen Manifest komunističke partije, koji su, prema odluci Kongresa tajnog radničkog udruženja Saveza komunista održanog u Londonu u novembru 1847, napisali Karl Marx i Friedrich Engels.

1868. Kongres SAD-a pokrenuo, prvi put u američkoj historiji, postupak impičmenta protiv predsjednika države Andrewa Johnsona. Optužen za kršenje Ustava, Johnson je bio primoran da se naredne godine povuče sa predsjedničkog položaja.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1882.

Njemački ljekar i mikrobiolog Robert Koch iznio svoju teoriju o uzročniku tuberkuloze. Otkrio je i uzroke nekih drugih najopasnijih bolesti u 19. vijeku, a medicina ga smatra ocem moderne bakteriologije.

1955. U San Franciscu rođen Steven Paul Jobs, američki računarski pionir. Bio je izvršni direktor, biznismen i dizajner tvrtke Apple Inc, čiji je suosnivač. Sudjelovao je u razvoju iPhonea, iPada, iPoda i Maca. Umro je 5. oktobra 2011.

1974. Pakistan je saopštio da je zvanično priznao Bangladeš (bivši Istočni Pakistan) kao nezavisnu državu.

1974.

Osnovan prvo pozorište za mlade, Mostarski teatar mladih. Među nekadašnjim članovima su i Tea Alagić, Belma Lizde-Kurt, Haris Rešić, Nebojša Kundačina, Damir Markovina, Marijana Mikulić, Tanja Miletić Oručević...

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
Mostarski teatar mladih, zgrada, ilustracija/Dnevni.ba

Mostarski teatar mladih, zgrada, ilustracija/Dnevni.ba

1989. Ajatolah Homeini ponudio tri milijuna američkih dolara za glavu Salmana Rushdiea zbog njegovih Sotonskih stihova.

1990. Umro italijanski državnik Alessandro Pertini, predsjednik Italije 1978-1985. Učesnik u Pokretu otpora tokom Drugog svjetskog rata, bio je jedan od najpopularnijih političara poslijeratne Italije.

1991. Američke i savezničke snage počele su kopnenu ofanzivu nazvanu Pustinjska sablja na iračke snage u Iraku i Kuvajtu. Do 27. februara oslobođen je Kuvajt, a 10. marta potpisano je primirje.

1996. Palestinski militanti ubili u dva samoubilačka napada u Izraelu 27 i ranili 77 ljudi.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1998. Francuski parlament je jednoglasno ratifikovao sporazum o sveobuhvatnoj zabrani atomskih proba.

2001. George Bush preuzeo je dužnost predsjednika SAD-a nakon što je na izborima pobijedio Ala Gorea.

2003. Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini. Žalbeno vijeće Mehanizma u Haagu ukinulo je oslobađajuću prvostepenu presudu Vojislavu Šešelju i osudilo ga na deset godina zatvora za progon Hrvata u Vojvodini.

2017. U mjestu Kadirići kod Sanskog Mosta Muhamed Kadirić je iz automatske puške ubio Safeta Kadirića, svog komšiju iz Vrhpolja, te Elkaza Razića i Emira Bajrića iz sela Kamičak, poznanike i prijatelje.

2018. Devetero djece je poginulo, a 20 povrijeđeno kada je vozilo udarilo u učenike ispred škole u državi Bihar na istoku Indije. Automobil se prevrnuo nakon nesreće, a vozač je pobjegao.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

2022.

Ruska Federacija započela je invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, što je označilo eskalaciju Rusko-ukrajinskog rata koji je započeo 2014.

Nakon protesta u Kijevu poznatih kao Euromajdan i smjene tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča, Rusija je u martu 2014. anektirala Krim. Ubrzo su izbili oružani sukobi u istočnoj Ukrajini, u oblastima Donjecka i Luganska, gdje su proruske separatističke snage, uz podršku Moskve, proglasile samoproglašene republike. Sukob je od 2014. do 2022. imao oblik rata nižeg intenziteta, uz povremene eskalacije, ali bez potpunog prekida borbi.

Invazija 2022.

U ranim jutarnjim satima 24. februara 2022. ruske snage pokrenule su napade iz više pravaca – iz Rusije, Bjelorusije, s Krima i iz područja Donbasa. Gađani su vojni ciljevi, infrastruktura i gradovi širom zemlje, uključujući Kijev, Harkiv i Odesu.

Rusko rukovodstvo invaziju je nazvalo „specijalnom vojnom operacijom“, dok je Ukrajina i većina međunarodne zajednice taj potez okarakterisala kao agresiju i kršenje međunarodnog prava.

Tok rata

Ukrajina je uspjela odbraniti Kijev u prvim sedmicama rata, nakon čega su ruske snage preusmjerile fokus na istok i jug zemlje. Tokom 2022. i 2023. vođene su intenzivne borbe oko Donbasa, Hersona, Zaporožja i drugih regija.

Ukrajina je pokrenula više kontraofanziva, uz vojnu, finansijsku i političku podršku zapadnih zemalja, prije svega Sjedinjenih Američkih Država i država Evropske unije. Rusija je u septembru 2022. proglasila aneksiju četiri ukrajinske oblasti – Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporoške – što međunarodna zajednica uglavnom ne priznaje.

Globalne posljedice

Rat je imao široke geopolitičke i ekonomske posljedice:

Uvedene su opsežne sankcije Rusiji.

Došlo je do poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja.

Energenti i žitarice postali su ključno pitanje svjetske ekonomije.

NATO je proširen članstvom Finske, a kasnije i Švedske.

Humanitarna dimenzija

Milioni Ukrajinaca su raseljeni, dio unutar zemlje, a dio u inostranstvu. Broj civilnih i vojnih žrtava mjeri se desetinama hiljada, iako tačne brojke variraju i podložne su različitim procjenama.