Ulicama druga Xi Jinpinga
Xi Jinping (1953) je predsjednik Narodne Republike Kine od 2013. Kina ima površinu od 9 i pol milijuna km², sa više od 14.000 km obale. Kineski zid je dug 21 hiljadu km. Prema podacima Svjetske banke Kina ima milijardu i pol stanovnika i 90 milijuna članova partije.
Čini se da je sve u vezi sa Xi Jinpingom neobično i neočekivano. Komunistički lider 2017. u Davosu svečano je otvorio Svjetski gospodarski forum, a Kina je sve osim za “totalno slobodnu trgovinsku razmjenu”.
Kultura tajne
Poznavatelji kineskog upozoravaju da Zhōngguó, drugi naziv za Kinu, znači ‘Središte svijeta’. Xi je nakon Davosa 2018. objavio da na kraju predsjedničkog mandata ne namjerava vratiti vlast, nego promijeniti Ustav i ostati na čelu države. To je prvi put, od vremena Mao Zedunga (1893-1976), da neki kineski vođa ima toliku količinu vlasti. Neki smatraju da je način na koji Xi vlada “kombinacija diktature i Sillincon Valleyja”.
Disident Yu Jiu navodi da Xijeva politika predstavlja prijetnju za svjetsku civilizaciju, a novinari primjećuju da je “ovo prvi put da neki kineski lider sa ovakvom silom primjenjuje kulturu tajne”. Zanimljivo je da je Xi na čelo KP došao kao da se zaređuje u bogomolji: nakon izbora otišao je u prostor gdje je ovjekovječen prvi sastanak KP 1921. da se doslovno zakune, sa podignutom pesnicom, da će “sačuvati tajne Komunističke partije”. Kad je u Wuhanu izbila pandemija Covid-19, kultura tajne je došla do punog izražaja: najprije je sve prikriveno, pa negirano - da se dobije na vremenu i organizira ‘parada’ te izda komanda za ravnanje. Istovremeno je Xi ‘zaključao’ Kinu, pojačao represiju nad Ujgurima, intenzivirao pritisak nad demokratama u Hong Kongu i pooštrio vojne prijetnje prema TaÏwanu.
U Wuhanu, ishodištu pandemije, sagrađen je Muzej - lekcija o avangardnom upravljanju planetarnom borbom. Njegov američki biograf Yu Jie navodi da je Xi htio pokazati da njegov model upravljanja može/treba istisnuti zapadnjački. Istraživač strateških studija Antoine Bondaz smatra da je “Xi krizu virusa iskoristio da istakne učinkovitost svog modela, koji je u stanju zaštititi stanovništvo, osigurati gospodarski rast i spasiti međunarodnu zajednicu.” U Muzeju nema podataka o porijeklu virusa, o datumu pojave prvih slučajeva, ni o hiljadama mrtvih koji su podlegli. Nema pomena o desetinama hapšenja građana koji su nestali bez traga jer su video-zapisima svjedočili o agresivnosti i propustima Xiovog sustava. Mnogi smatraju da je upravljanje pandemijom autentična slika Xiove filozofije.
Onda su došle ZOI 2022.
Zna se da su u Pekingu zime tradicionalno bez padavina. Xi je dao izgraditi podzemnu mrežu cijevi ispod sportskih borilišta, kroz koje su dopremljene stotine milijuna litara vode za topove za proizvodnju umjetnog snijega. U nemogućim uvjetima pandemije goste su u izlozima dočekali suveniri sa likom Jinpinga. TV je non stop hvalila “pametno upravljanje domovinom”. Najupečatljivija reklama o vođi mi se čini mobilna aplikacija koju 90 milijuna članova KP mora preuzeti, a sadrži Xijeve “misli, u obliku aforizama, kratkih izgovorenih tekstova i video-snimaka”. Aplikacija provjerava koliko često je korisnici konsultiraju.
Od političara u Peking su otišli Putin, saudijski princ Ben Salman i Vučić. U jeku Igara na pijaci Markale kaže mi prodavač Mesko: “Čim se završe Olimpijske Igre, Rusi će napasti Ukrajinu, vidjećeš.” Tako i bi. Ko je Xi Jinping, odakle je došao i kakav svijet pokušava napraviti - na naše oči?
”Uvijek nasmiješeni Xi ostavlja dojam pristupačnog i jednostavnog čovjeka. To je neslana šala, i fasada”, iznosi Jean-Pierre Cabestan, politikolog iz Hong Konga.
Elementi za razumijevanje osobnosti su u Xijevoj povijesti, koja je bolna. Pripadao je kasti potomaka visokih kadrova KP. Otac Zhongxun, “istinski lik iz romana” imao je izuzetan utjecaj na sina. Prema profesoru Josephu Torignianu, sa Američkog sveučilišta u Washingtonu, otac se rano politički angažirao, izbjegao smrt nekoliko puta, a 1935. ga umalo suparnička frakcija nije živog pokopala: naišao je Mao i spasio mu život. Otac je sa Maom 1949. učestvovao u utemeljenju NR Kine. Crveni princ, kako su ga zvali, djetinjstvo je provodio sa djecom komunističkih prvaka u jednom od krila Carskog Zabranjenog grada. Strogi otac je zahtijevao da se kupa ledenom vodom. Kao sin lidera partijske elite pohađa najbolje škole. Ali 1962. Jinping prisustvuje brutalnom svrgavanju oca. Prijatelj Mao ga je optužio za antipartijsku zavjeru. To je početak velike čistke kadrova koja će doživjeti kulminaciju u vrijeme kulturne revolucije 1966.-1976. Xi otac je strogo kažnjen, natjeran na ponižavajuće javno samokritikovanje. Oduzete su mu sve funkcije i poslat je na rad u tvornicu traktora. Jinping je postao sin izdajice sa etiketom “neprijatelj naroda”. Morao je javno potkazati i optužiti vlastitog oca: podatak kojeg službena biografija ne pominje. Otac je rehabilitiran nakon 17 godina.
U intervjuu 2000. datom kineskim novinama Xi opisuje da je čudom preživio: crveni gardisti su stotinu puta prijetili smaknućem. “Primorali su me da deklamujem Maove citate od jutra do mraka.” Imao je samo devet godina i nije mu bilo jasno šta se dogodilo. Naučio je napamet sve Maove govore. Novinar Li Datong prenosi: “Čim progovori, Maov govor sam nadire iz njega.” Našao se pred dilemom: zanijekati vlastitog oca i preživjeti, ili negirati KP i rizikovati egzekuciju. Zakleo se da nikada neće postati kao otac, i za uzor odabrao Mao Zedonga. Poslat je na selo, kao i milijuni mladih, koje je Mao politički preodgojio batinama i poljskim radovima, gdje su ga seljaci tretirali kao slugu. Sedam godina je ‘stanovao’ u podzemnoj trogloditskoj nastambi sa pacovima, bez struje i vode. U više navrata je pokušao pobjeći. Jednom je uspio stići do majke u gradu, koja ga nije htjela primiti nazad. ‘Dezertera’ je prijavila policiji.
Kulturna revolucija je izazvala milijune žrtava od iscrpljivanja, gladi i epidemija, a mnogi su natjerani na samoubojstva, kao Jinpingova starija sestra. Yu Jie ponašanje Jinpinga objašnjava teorijom Stockholmskog sindroma, prema kojoj se zatvorenik identificira sa svojim tamničarem. Jinping je odlučio uzeti vlast u svoje ruke - da više nikada ne bi postao žrtva, i zato usvojio ideje Mao Zedonga. Danas se misli da je Xi mali Mao Zedong.
Kad je Jinping odslužio kaznu, bilo mu je 22 godine. Želio je vratiti nekadašnji sjaj familije i napraviti političku karijeru. Prijatelj je u njegovom dossieru pobrisao kvalifikaciju “sin izdajice naroda” i Jinping je, nakon devete molbe, primljen u KP. Autor knjige “Kineski san”, pukovnik Liu Mingfu kaže: “Zahvaljujući gulagu, Xi je postao treći veliki heroj kineske KP, nakon Mao Zedonga i Deng Xiaopinga. Predlažem svim zemljama svijeta, Europljanima i Amerikancima, da slijede kineski primjer i iskustvo: ničemu ne služi organizirati demokratske izbore za predsjednika države. Treba slijediti kineski model.”
Počeo je na dnu ljestvice, u beznačajnoj podprefekturi Hebei, pa preko šefa KP u Shanghaiju stigao do najviše državne funkcije. Zahvaljujući vezama oca, kojeg je rehabilitirao Maov nasljednik Deng Xiaoping, 1979. je postao osobni tajnik ministra obrane. Oženio se poznatom folk pjevačicom i solisticom zbora Narodne armije, koja je njegova savjetnica za medije.
U službenoj biografiji Jinpinga stoji da je 2002. stekao diplomu trećeg stupnja iz teorije marksizma i političkog obrazovanja, a doktorat iz prava - obrazujući se uz rad. “Maliciozni” istražitelji su pronašli primjerak njegove teze sa Sveučilišta, i otkrili da nema veze sa marksizmom ni pravom. Naslov je Studija ruralnog marketinga u Kini, a izvori u Hong Kongu navode da ju je napisala suradnica, koja je u to vrijeme bila guvernerka provincije. Naknadno ju je objavila pod drugačijim naslovom i - svojim imenom. Francuski L’Obs prenosi da “postoje velike šanse da ovaj rad spada u kategoriju dobro poznatih ‘lažnih teza’, vrlo korisnih kadrovima koji nisu bili dovoljno obrazovani”.
Kineski san
Kad se počelo razmišljati ko će naslijediti predsjednika Hu Jintao (2002-2012) izbor je pao na Jinpinga. Rukovodstvo ne voli jake osobnosti: Jinping nikome nije ulijevao strah, nije imao ništa karizmatično i ničim se nije isticao. 15. novembra 2012. imenovan je za generalnog tajnika KP. Nekoliko mjeseci prije imenovanja za predsjednika države pao je prvi veo tajne: Xijevi oponenti su u medijima objavili povjerljivi dokument broj 9 - sintezu njegovih misli, u kojem je artikulirao ideje o liberalizmu. Pobrojao je neprijateljske sile i imenovao zapadne postulate koji predstavljaju opasnost za Kinu: sve univerzalne vrijednosti i liberalnu demokraciju. Tako je Zapad saznao da se Xi bori protiv svih njegovih temeljnih odrednica. Prema Jean-Pierreu Cabestanu, svijet se tada “zatekao u frontalnom ideološkom ratu, samo oni koji ne govore kineski i ne žive u Kini to nisu mogli lako i brzo sagledati”. Xi Jinping je postao predsjednik NR Kine 14. marta 2013.
Jinpingova strategija se zove ‘kineski san’: Kina mora postati prva gospodarska i vojna sila na svijetu do 2049., kad se obilježava stotinu godina utemeljenja NR Kine.
Dao je na znanje da želi vratiti moć iz vremena kineskih careva i da planira sveukupno ujedinjenje Kine: “teritorijalno, etničko i ideološko”, u kojem će biti jedan identitet, a odstupanja se neće tolerirati. Tako je Xi Jinping započeo prisilnu asimilaciju 10 milijuna muslimana i Ujgura na Zapadu, i upotrijebio sva sredstva da uguši revolt demokrata u Hong Kongu. Xi odavno cilja prisvojiti otok TaÏwan, koji je neovisan od 1949. Mali pokazatelj: u maju 2021. Litvanija je (po veličini teritorija u km² 120. po redu na svijetu, sa 2,7 milijuna stanovnika, na udaljenosti od 6.559 km od Kine) “osudila genocid nad Ujgurima”, a u avgustu 2021. otvorila predstavništvo TaÏwana. Reakcija: Peking je broj svojih diplomata sveo na otpravnika poslova a litvansku veleposlanicu poslao kući. I ne samo to.
Iz onog dokumenta br. 9 smo saznali da Xi smatra da gospodarski i politički razvoj počivaju na totalitarizmu i stabilnosti. Znanstvenici koji proučavaju države su ustanovili da kad država postane jednako njena ideologija - postaje opasna. Da bi preduprijedio stranputice, Xi je po Maovom receptu poduzeo temeljite čistke. Iskoristio je situaciju i osudio političke protivnike: 170 ministara i zamjenika, 4.000 oficira i stotinjak generala poslato je u zatvor ili kažnjeno na svrsishodan način. Više od milijun političkih činovnika je udaljeno. Oni svi zajedno sa familijama čine brojčano neveliku državu, recimo poput Slovenije, i po tome se može zaključiti da se Jinping pokazao diktator u pravom smislu riječi.
Kad je zemlju počistio, plan je nastavio faraonskim projektom uspostavljanja novih Puteva svile, koji bi se prostirali po cijeloj planeti, ispreplitanjem novih kineskih trgovačkih trasa, i za dobrobit svekolikog čovječanstva istovremeno ubrizgali političko cjepivo. Prvi put neki kineski lider ima značajne planove izvan svoje velike zemlje. Xi je deblokirao hiljadu milijardi dolara za izgradnju željezničkih pruga, luka, pomorskih putova, kroz Aziju, Australiju, Europu, Afriku i Latinsku Ameriku. Najsiromašnijim zemljama nudi kreditiranje u zamjenu za izgradnju komercijalnih postrojenja. Na ponudu je pozitivno odgovorilo ukupno šezdesetak zemalja, od toga je 17 u Europi: 11 članica EU. Ostale sa našeg kontinenta su iz srednje Europe i sa Balkana.
Sri Lanka je prihvatila ponudu da na jugu izgradi ogromnu luku. Kineski analitičari navode da je Sri Lanka postala rentabilna tranzitna luka, ali suština nije ružičasta: zbog visokih kamata ne uspijeva vratiti posuđeni novac, i kreditor je predložio ugovor sa prilagođavanjem duga. Umjesto isplate u novcu, Kina nudi potpunu kontrolu nad lukom za razdoblje od 99 godina. To je jedan od prvih primjera kako je neka zemlja ustupila dio svoje suverenosti: ne samo izgubila luku, nego i zaposlenja u industrijskoj zoni na području od 60 km².
Xi je nastavio kupovinu strateških pozicija u svijetu, poput grčke luke Pirej i dijela aerodroma Toulouse u Francuskoj. Europski lideri posvuda srdačno dočekuju Xija, računajući na investicije. Postalo je očito da Xi namjerava od EuroAzije napraviti novo središte, u skladu sa kineskom poslovicom: “Onaj ko ima Europu - ima svijet.”
Njemačka je povodom kupovine Kuke, svoje perjanice industrijske robotike, prva upalila alarm. Ministar vanjskih poslova Gabriel je na konferenciji o sigurnosti 2018. razotkrio tamnu stranu Puteva svile, ideologiju gospodarskog napredovanja u suprotnosti sa zapadnim modelom slobode, demokracije i individualne inicijative: u nekim zemljama se gospodarska ovisnost pretvorila u političku. Jedan od takvih primjera je Grčka, koja je postala prvi kineski Trojanski konj na kontinentu. Reporteri bez granica upozoravaju da Europa 2018. prvi put nije mogla uložiti godišnje izvješće o stanju ljudskih prava Vijeću OUN u Genèvei, jer je Grčka stavila veto. Politikolog Stein Ringen navodi “Kina izvozi utjecaj, a uvozi šutnju”. To je 2021. dovelo do stanja na terenu u kojem Kina kontrolira više do 10 posto lučkih aktivnosti u Europi.
Bez iznenađenja, najveći kineski saveznik u EU je Viktor Orban, koji se hvali približavanjem Pekingu i javno se suprotstavlja pozicijama EU vezanim za ljudska prava u Kini. Cjepivo protiv Covid-19 je naručio od Kine prije nego je i dobila dozvolu za upotrebu. Pred kamerama mu je ubrizgan sinopharm, a objavio je da će Mađarska 2024. sagraditi prvi kineski studentski campus u Europi. Među zemljama koje su u Europi izrazito ovisne o Kini, analitičari su pored Grčke i Mađarske, naveli Srbiju: “Ove su zemlje odustale od europske solidarnosti i na zabrinjavajući način se približavaju Pekingu.”
Izvan Europe Kina je najviše investirala u Australiju i Novi Zeland: “laboratorij za ispitivanje metoda infiltriranja u demokratske zemlje”. Za Canberru se slabo završilo: senator kojeg je Kina potkupila dao je ostavku. Kad je 2020. Australija tražila prvu međunarodnu neovisnu istragu o porijeklu Covid-19, Peking je reagirao smanjenjem od 10 % svih poslovnih narudžbi od Australije.
Dio Xijeve strategije su i specijalne veze sa nekadašnjim visokopozicioniranim političarima u EU: britanski ex-premijer Cameron predsjednik je investicijskog fonda na Putevima svile, a francuski ex-predsjednik vlade Raffarin raskošno je plaćeni glasnogovornik kineskih interesa u ‘carstvu sira’. I kaže: “Do sada je glavni saveznik bila Amerika, moja je prognoza da će za dvadeset godina to biti Kina.”
Najrazrađenija taktika Puta svile je u Africi. Xi svake godine organizira posjete afričkim šefovima država da propagira “kinesko rješenje - ključ u ruku” - i istakne “Prvo ljudsko pravo je pravo na gospodarski razvoj”. Kinezi su došli u Afriku radi sirovina, a Xi ih je poučio da je Kina za trideset godina izašla iz siromaštva i postala druga gospodarska sila na svijetu: nije slijedila američku formulu, nije otvorila vrata demokraciji - a postala je bogata i razvijena. Model je ponudio Africi: moćan autoritarni kapitalizam sa jakom ulogom države i velikim ubrizgavanjem kapitala. Xi je Afriku kreditirao sa više od 120 milijardi dolara i investirao u sve pore društva, od najdužeg mosta u Africi, do bolnica i škola. Kina je tako postala prvi trgovački partner afričkog kontinenta. Xi je novim partnerima predložio “mnogo pragmatičnije” ugovore nego Zapad, budući da velike međunarodne banke ne posuđuju novac (afričkim) diktatorima, a Kina nema taj problem. Xi se postavio i u ulogu zaštitnika afričkih naroda naspram imperijalizma zapadnog kolonizatora. U deset godina vlasti ostvario je političke i gospodarske partnere u više od pola zemalja crnog kontinenta.
Nove alijanse i trka u naoružanju
Da osigura frekventne trgovačke rute, u Djibutiju, gdje sve vrvi od američkih, japanskih, francuskih i italijanskih vojnika, sagradio je prvu kinesku vojnu bazu u inostranstvu. Imitira američki model kojeg je uvijek kritizirao: u Djibutiju je hiljade kineskih soldata.
Na Tiananmenu organizira vojne parade kakve Kina nikada nije vidjela, sa supersoničnim raketama nevidljivim američkim radarima, i novim interkontinentalnim za nuklearno odvraćanje. Za 4 godine Kina je izgradila, po broju brodova i podmornica, cijelu francusku flotu. Xi javno pretenduje da ima povijesni suverenitet na području Južnog kineskog mora: u teritorijalnim vodama Japana, Filipina, Malezije i Vijetnama. Politikom svršenog čina militarizirao je arhipelag Spartleys, izuzetno bogat ribom, naftom i plinom. Što se tiče TaÏwana, Xi kroz tekst pukovnika Liu Mingfua upozorava da je jedino rješenje zaratiti sa neposlušnim otokom, i pripojiti ga. Samo ove godine zabilježeno je preko stotinu upada u zračni prostor TaÏvana.
Sloboda misli u Kini je misaona imenica. Zemlja broji na stotine hiljada političkih zatvorenika. Prema biografu Yu Jie, Xi medije i internet drži pod totalnom kontrolom. Ako se na nekom društvenom mediju pojavi i aluzija kritike - policija hapsi u roku odmah.
Kad je drug Xi došao na vlast, navodno niko nije pomislio da će onoliku zemlju “zatvoriti u kavez”. Sada se mnogi boje da će je pretvoriti u ogromnu Sjevernu Koreju.
Povjesničar Li Rui, koji je prije nego je osuđen na dvadeset godina preodgoja bio Maov tajnik, dugo je vjerovao da sin Zhongxuna ne može imati ništa diktatorsko. Veliki branitelj sloboda je 2019. umro u 101. godini i malo pred smrt se naglas čudio kako je dobri Jinping postao autokrata tih razmjera. Pitao se da to nije zbog - “nedostatka obrazovanja”.
