Vječno sjećanje na vječnog dječaka: Posveta književniku koji je obilježio Sarajevo
Stripovski oblačić veći od života/Velija Hasanbegović
Godina u kojoj obilježavamo 30 godina od prekida agresije na Bosnu i Hercegovinu i uspostavljanja mira s kojim uporno ne znamo šta ćemo, također donosi i drugu, mnogo tužniju godišnjicu. Naime, prije tri decenije, nekoliko mjeseci prije uspostavljanja mira, gelerima agresorske granate ubijen je mladi i perspektivni književnik, novinar i strip-entuzijasta Karim Zaimović.
Godinu nakon njegove smrti, osnovana je Fondacija “Karim Zaimović” radi očuvanja imena i djela Karima Zaimovića. Osnivači Fondacije su bili Nezavisni magazin Dani iz Sarajeva, Radio Zid iz Sarajeva, Nezavisna unija profesionalnih novinara iz Sarajeva, izdavačka kuća SAF iz Celja, te porodica Zaimović, a u svrhu stipendiranja studenata sa izrazitim talentom iz oblasti kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva, kao i pružanja pomoći mladim talentima.
Prazni prostori
Upravo ova Fondacija će u ponedjeljak, 8. decembra, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u 18 sati dodijeliti stipendiju ovogodišnjem laureatu. Biće to još jedna prilika da se svi zajedno prisjetimo lika i djela ovog vječnog dječaka i njegove goleme ostavštine kulturnom prostoru Bosne i Hercegovine.
No, još jedan projekat na ove tužne datume odaje počast velikom Karimu. Naime, dvojica (pred)ratnih Karimovih prijatelja, Andrej Đerković i Almir Imširević, odlučila su efemernom intervencijom u prostoru prisjetiti se njegovog imena i opusa. Jer, moderna umjetnost je puna primjera tih “praznih prostora”, bijelo na bijelim slikama ili panelima, počevši sa Rauschenbergovim monokronim jednobojnim instalacijama.
Naslanjajući se upravo na pomenute bezbrojne primjere umjetničkih dijela sa tzv. prazninama, i ova efemerna intervencija Imširevića i Đerkovića u javnom prostoru može poslužiti kao predmet neograničene želje. Almir je februaru 2008. pokrenuo peticiju za spomen-obilježje Karimu Zaimoviću, dok je Andrej dvije godine ranije, u auli tada još uništene Vijećnice, u saradnji sa magazinom Dani i Fondacijom “Karim Zaimović” postavio samostalnu izložbu “Sanjam...”, tako da je ova intervencija u javnom prostoru jedan logičan slijed osobnog i generacijskog mementa.
- Prazni stripovski oblačić koji simbolizira želje/snove, kratkog, ali slobodno možemo reći, nezaustavljivoga života Karima Zaimovića i uopće čitave jedne generacije, otvoren je za bezgraničnu interpretaciju u kojoj sposobnost percepcije postaje preduslov za učestvovanje u samom dijelu, ističu umjetnici.
- Prolaznik se poziva na interakciju sa samim radom konfrontujući imaginarni sadržaj oblačića koji vizualno stoji iznad njega ili nekog drugog prolaznika sa vlastitim imaginarnim čitanjem. Svojom bjelinom i čistoćom, oblačić označava (ne)ostvarene snove/želje jedne čitave jedne generacije čiji su životi podijeljeni na tri dijela: prije, tokom i poslije rata. Svojim diskretnim uplitanjem, rad sa druge strane izražava i nemogućnost prevazilaženja konstantnog sukoba snova sa stvarnošću. Radije nego da direktno napada sa tekstom koji bi bio reprezentacija sna, rad preferira povlačenje u sakrivenu sliku, te usmjerava pogled na introvertirano i apstraktno putovanje kroz naše vlastite živote, dodaju.
Mjesto ovog efemernog spomen-obilježja je sa namjerom postavljeno na križanju Titove i Dalmatinske ulice, koje su duboko utkane u urbano odrastanje i otjelovljenje gore navedene generacije i koje je ovjekovječeno i na kultnoj portretnoj fotografiji samog Karima (autor Nermin Muhić) prvih dana opsade na istom mjestu.
Efemerna, ali
funkcionalna ideja
- Danas, nakon dovoljnog vremenskog perioda kritičke opservacije javnog/intimnog čitanja naših života u opsadi, ovaj prazni stripovski oblačić je svojevrsni afektivni suma summarum (pre)živjelih života te memoriterne generacije koja je slijedom vlastitog poniznog od(s)rastanja, gledajući unatrag emancipativne rezultate vlastitih životnih (ne)ostvarenih želja i stavova, te kroz danas već decenijsko poštovanje njihovog duhovnog i kreativnog rada od okružja/zajednice, došla (i) do svog duhovnog pročišćenja, poručuju Imširević i Đerković.
Brojni angažmani
Karim Zaimović rođen je 6. maja 1971. Nakon završetka sarajevske Prve gimnazije 1989. i odsluženja vojnog roka, upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, sa koje poslije nekoliko mjeseci prelazi na studij komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Već u tim godinama kod njega se razvija velika ljubav prema stripu, zahvaljujući kojoj izrasta u svestranog poznavaoca domaćeg i svjetskog stripa, tako da je napisao više vrijednih članaka kritika, osvrta i recenzija iz ove oblasti. Veoma rano se počinje baviti i novinarstvom (sa nepunih 15 godina sarađuje na Radio Sarajevu).
Piše o filmu, stripu, likovnoj umjetnosti i kulturi općenito, u mnogim časopisima, nedjeljnim i dnevnim listovima. Bio je stalni saradnik Nezavisnog radija Zid, a u prijeratnom periodu povremeno je sarađivao na Trećem programu TV Sarajevo i programima Radio Sarajeva. Sve vrijeme rata proveo je u Sarajevu. Nakon demobilizacije iz Armije RBiH, u magazinu Dani uređuje oblast kulture. Sa Semezdinom Mehmedinovićem pokreće časopis za kulturu Fantom slobode u kojem obavlja dužnost zamjenika glavnog urednika.
