Skrivena blaga zagrebačkog muzeja: Prvi put predstavljena djela 132 nepoznata autora iz 19. i 20. vijeka
Za Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Zagrebu (nekad Moderna galerija) nema zime. Iako i dalje zatvoren za javnost zbog obnove nakon potresa, ova ugledna kulturna institucija odvažno nastavlja svoje djelovanje. Među najnovijim aktivnostima je prezentacija druge u nizu izložbi u sklopu vlastitog virtualnog programa na muzejskim službenim stranicama.
Ovaj zagrebački Muzej ima fascinantan fundus od 12.000 artefakata, među kojima su brojna remek-djela, a sada ekskluzivno prvi put pokazuju radove nepoznatih autora, koja nikad nisu ugledala svjetlo dana na izložbama, pa su tako nepoznata i stručnjacima i široj javnosti. Radi se o 132 djela nepoznatih autora i dosad neutvrđenog mjesta i datuma nastanka. Izbor djela uključuje pejzaže, vedute, interijere, mitološke i žanr scene, radove religiozne tematike, akt i mrtvu prirodu, sve do primjeraka drvoreza s japanskim motivima, nabrajaju u najavi.
Kako se navodi, ono što je utvrđeno, to je da se umjetnine koje su stvorili zasad još uvijek bezimeni autori mogu datirati u razdoblje 19. i početak 20. stoljeća. Analizirajući stilske odrednice i pristupe, muzealci ukazuju na raznolikosti ovog zasad još uvijek tajanstvenog segmenta muzejskog fundusa. Konkretiziraju da je riječ o djelima iz razdoblja bidermajera, klasicizma, romantičarskog i realističkog pristupa temi, a navode i primjere koji demonstriraju doticaje s avangardnim tendencijama u umjetnosti s početka 20. stoljeća.
Ovom izložbom u virtualnom svijetu zagrebački Nacionalni muzej moderne umjetnosti odaje svojevrsnu počast trudu i znanju neprocjenjivo značajnih ljudi iz muzejskog konzervatorsko-restauratorskog odjela i ukazuje na važnost njihovog rada. Bez restauratora i konzervatora, njihovog strpljenja, vještine, stručnosti i posvećenosti nezamisliva je bilo koja muzejska institucija. To su ljudi čiji je dugotrajni rad daleko od očiju ljubitelja umjetnosti i pompeznih plasmana muzejskih atrakcija, iako su upravo restauratori i konzervatori među najzaslužnijima za brigu i čuvanje dragocjenih umjetnina.
Cilj izložbe je stručna obrada i prezentacija likovnog materijala detaljnim pregledom i snimanjem, upoznavanje s nepoznatom muzejskom građom i prilika da se ona restauratorski sanira, poručuje Ivana Rončević Elezović, na čelu tima koji je priredio izložbu. U toj ekipi su stručnjai za restauraciju Marija Kalmeta, Ana Dumbović, Sonja Pavin, predvođene voditeljicom muzejskog konzervatorsko-restauratorskog odjela Petrom Kursar, te kustosica Dajana Vlaisavljević.
Očekujemo niz zanimljivih otkrića, ističe Rončević Elezović. Ovo ilustriraju snimkama slike “Portret grofice Oršić-Keglević”, nepoznatog autora iz 19. stoljeća, napravljenim prije i nakon restauratorskih radova. Projekt se realizira uz potporu Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba.
