Prvo izbori, pa onda dogovori - Kompromisi potrebni za napredak ka EU smatraju se slabošću, jedini način je...
Bosna i Hercegovina u posljednjem periodu gotovo da ne napreduje na evropskom putu. Uslovi za prvu međuvladinu konferenciju nisu ostvareni, a Evropskoj komisiji nismo dostavili ni Reformsku agendu potrebnu da povučemo prvu tranšu od 70 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Ni unutar koalicije na državnom nivou ne cvjetaju ruže.
Test inteligencije
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da će se o evropskim reformama razgovarati na državnoj razini, te da će vrlo brzo, u narednih 15-ak dana, pokušati organizovati sastanak koalicije na razini BiH da vide kako se može iskoristiti septembar, jer kreće izborna kampanja. Iako će se manje pojavljivati u medijima, ne želi da ostanu po stranu, jer BiH očekuje i Izvještaj Evropske komisije krajem mjeseca. Reforme će, čini se, biti u fokusu nakon izbora. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto najavila je da će nastaviti insistirati na dinamici kakvu je BiH imala na proljeće. Optimistična je u pogledu postizanja dogovora.
Zamjenik predsjednika NiP-a dr. Denis Zvizdić je za FTV nedavno rekao da će pomaka na evropskom putu BiH biti onda kada svi prihvate evropski sistem vrijednosti. Izrazio je nesigurnost u opstanak državne koalicije, pogotovo “ako se nastavi antibosansko djelovanje predstavnika SNSD-a na razini BiH”, kao i “neracionalna retorika i nepromišljeno djelovanje Dodika” (Milorad, lider SNSD-a, op. a). Sa druge strane, Staša Košarac (SNSD) za RTRS je istakao da “nema evropskog puta BiH bez Mehanizma koordinacije”, te da “sva blokada evropskog puta BiH stoji u Federaciji”.
Lider Naše stranke Edin Forto kaže nam da još nije dogovoren termin sastanka. Vjeruje da se aktivnosti koalicije mogu usmjeriti na napredak na EU putu, ali ne vidi da svi dijele takav stav. U NiP-u ne očekuju značajnije poteze dok se izbori ne završe. Predsjedavajući Kluba državnih poslanika SDP-a BiH Saša Magazinović, govoreći o napretku na EU putu, ističe da se radi o svojevrsnom testu inteligencije za bh. političare.
- Nije uopšte sporno da smo mi na tom putu i da ćemo biti i za pet godina. Ali, sve stvari koje se blokiraju i koje ne budu urađene sada, zapravo su gubljenje vremena. Navešću nekoliko primjera. Deset godina smo čekali na zeleno svjetlo za pristupanje Eurotransplantu. To je deset izgubljenih godina i na kraju smo potvrdili ono što smo mogli prije deceniju. Profesionalni žalitelji su nas sve zajedno maltretirali i blokirali javne nabavke više od deset godina. Ono što je prije deset godina moglo biti riješeno, tek je sada urađeno. Više od deset godina čekalo se na Zakon o vinu - to je evropski zakon - da bi on nedavno bio usvojen a da niko nije riječ rekao. A svih ovih godina je bio blokiran, objašnjava Magazinović.
Upravo zbog navedenog, smatra da je test inteligencije za bh. političare to da odmah rade, da ne čekaju i ne gube vrijeme godinama. Jer, svakako, na kraju će biti urađeno.
Politički analitičar Haris Ćutahija smatra da su “političke podjele unutar vladajuće koalicije na državnom nivou dostigle vrhunac”.
- Dodik i njegov SNSD glavna su prepreka evropskom putu BiH, ali to se moglo i očekivati pri formiranju koalicije. Antidejtonsko djelovanje, sankcije i reakcije na sankcije, kao i dnevnopolitičko prepucavanje dominiraju javnim prostorom, umjesto ispunjavanja preuzetih obaveza prema EU. Dinamika koja je prethodila zelenom svjetlu za otvaranje pregovora o članstvu, prosto je nestala, ističe Ćutahija.
Smatra da se koalicioni partneri mogu zajednički vratiti na put napretka ka EU, ali da je potrebna politička volja koje nema i odgovornost prema građanima koja je uvijek izostajala.
- BiH je dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, ali oni nisu počeli i sigurno neće dok BiH ne ispuni obaveze. Ne pomaže ni činjenica da su u EU održani izbori i da se ona trenutno bavi sobom, ističe Ćutahija.
Bolne reforme
Iako su oktobarski izbori u BiH lokalni, Ćutahija upozorava da i tu dominira retorika kao i na općim - kompromisi na državnom nivou potrebni za napredak ka EU smatraju se slabošću i tako ih percipiraju glasači, a političke stranke su svjesne toga. Jedini način da se procesi pokrenu u ovom trenutku je, kaže, intenzivan pritisak iz EU. Ćutahija dodaje da Plan rasta zahtijeva ozbiljne reforme koje će biti bolne i teške za “prodati” glasačima nekih stranaka koalicije.
Dr. Soeren Keil sa Univerziteta u Freiburgu smatra da nikada nije bilo puno posvećenosti EU napretku među nekim članicama aktualne vlasti u BiH. I kada je napredak postignut, obično je bio minimalan, sa kašnjenjima u implementaciji. EU je u prošlosti igrala na kartu odgađanja i čekanja, te se pita šta sada čeka, jer u BiH neće doći do suštinskih promjena. Smatra i da BiH trenutno nije visoko na agendi EU, fokusirana je na druga pitanja. Predsjedavanje Mađarske Vijećem EU zadaje glavobolje u Berlinu i Parizu. Čeka se i nova vlada u Francuskoj, a i Njemačka je oslabljena regionalnim izborima prošle sedmice. Ukrajina ostaje visoko na dnevnom redu, kao i izbori u SAD-u.
