Pametni zeleni gradovi: Sve prednosti ozelenjavanja urbanih sredina
Ozelenjavanje gradskih ambijenata ima sve više pristalica i od gradskih vlasti i od stanovnika u cijelom svijetu. Beč, Pariz, Barcelona, Bristol i mnogi drugi gradovi čine to na razne načine.
U Parizu će se saditi stabla na ulicama, trgovima, parkovima, autoputevima... Osim toga, novi zakon nalaže djelimično pokrivene krovove biljkama ili solarnim panelima na svim novim poslovnim objektima.
Četvrti bez saobraćaja
Da bi se umanjila zagađenost zraka i intenzitet saobraćaja, samim tim nestajanje zelenih pješačkih i javnih prostora, Barcelona je pokrenula 10-godišnji plan za stvaranje zelenih zona u pojedinim zagađenim područjima. Ove mirne oaze ne zabranjuju nego obeshrabruju korištenje automobila. Između gradskih blokova, stvaraju se zelene zone na stambenim saobraćajnicama i parkiralištima, postavljaju se stolovi za piknik i klupe, dječija igrališta, fontane, jeftinije biljne kompozicije. Time se povećava broj zelenih četvrti bez saobraćaja.
Glavni grad Austrije Beč je 2021. bio nositelj nagrade “Evropski grad drveća”. Osim 500.000 stabala u gradu, nagrada je dodijeljena i zbog inovativnog koncepta “grada spužve”, kojim se stvorio korijenski prostor za gradsko drveće te omogućio najbolji dotok kišnice. Osim toga, Beč je evropski predvodnik u zaštiti pčela, jer je njihova zaštita dio borbe protiv klimatskih promjena. Jedan od važnih koraka je smanjenje upotrebe pesticida. Na krovu bečke Vijećnice nalazi se nekoliko košnica koje godišnje daju oko 180 kg meda. Osim medonosnih pčela, divlje pčele nastanjuju se na raznim mjestima, žive samostalno, nisu opasne za djecu jer nisu agresivne. Kao doprinos borbi protiv ljetnih vrućina, novi koncept parka u Beču na površini od 30 kvadratnih metara Cooling Park sadrži konstrukciju visoku 4 metra, pokrivenu zelenilom i opremljenu sa prstenovima mlaznica koje raspršuju vodenu maglicu, čime se postiže smanjenje temperature za oko 6 stepeni celzijusa u parku i okolini.
U cilju prilagođavanja klimatskim promjenama, a prema usvojenim planskim dokumentima, Hrvatska ulaže u razvoj zelene infrastrukture, u formiranje novih zelenih površina uključujući drvorede, urbane šume i šetnice. Osim toga, sufinansiraće se i ozelenjavanje nadstrešnica na stanicama javnog prevoza, javnih parkirališta, parkova i drugih mjesta javnog okupljanja.
U Londonu i mnogim drugim gradovima (Amsterdam, Pariz, Oslo, Hong Kong i dr.) postavljene su City Tree klupe koje čiste zrak. Pomoću mahovine i drugih biljaka, ove klupe upijaju zagađenja iz zraka, ugljendioksid, prašinu i plinove. Cilj proizvođača je uvesti ovu tehnologiju i u zgrade, čime bi se ublažio uticaj zagađenja zraka na zdravlje stanovnika. Klupe su napravljene od čvrstog materijala da ih zlonamjernici ne mogu uništiti.
Atina nastoji poboljšati kvalitet života stanovnika u cilju postizanja epiteta održivog grada, da bi time razvijala održivi turizam i postala, u što većoj mjeri, pristupačna turistička destinacija. Ulaganje u javne površine, osvježavanje skverova i parkova, te povezivanje baštine sa lokalnim zajednicama, može znatno produžiti turističku sezonu. Uklanjanje otpada, nedjeljno pranje ulica i pješačkih tokova, uklanjanja grafita i dr. sastavni je dio redovnog održavanja grada.
Madrid planira gradnju “vjetrovitog parka” kojim bi se temperatura u gradu smanjila za četiri stepena Celzijusa. Planirana spiralna struktura će prohladni vjetar iznad krošnji drveća usmjeravati ka obližnjim ulicama da bi ih rashladio, nešto kao klima-uređaj za grad. Inspiraciju su dali bliskoistočni hvatači vjetra koji su vjetar usmjeravali ka građevinama.
Italijanski arhitekta Stefano Boeri planira realizirati pametni grad, u Cancunu u Meksiku, kao botanički vrt sa 7,5 miliona biljaka sa brojnim vrstama drveća i grmova. Zasnovan na baštini Maja, to bi bio urbani ekosistem u kojem su priroda i grad isprepleteni i djeluju kao jedan organizam. “Zahvaljujući novim javnim parkovima i privatnim vrtovima, zelenim krovovima i fasadama, ovim površinama ćemo vratiti prirodni izgled i savršenu ravnotežu između zelenila i tragova gradnje”, izjavio je arhitekta. Prema nekim procjenama, ovaj pametni grad će apsorbovati 116.000 tona ugljendioksida godišnje.
Fondacija za društvene promjene ACT preporučuje novo nepisano pravilo 3-30-300. Prvo pravilo je da svaki stanovnik iz svog doma vidi bar tri stabla. Pokrivenost krošnjama stabala trebalo bi biti u gradovima 30%, što su sebi postavili za cilj mnogi gradovi. Preporučena maksimalna udaljenost od najbliže zelene površine je 300 metara, čime se podstiče rekreativna upotreba zelenih površina. Za nas zvuči utopistički, ali, ko zna...
Zahvaljujući novim tehnologijama, moguće je procijeniti podatke iz zelene infrastrukture - zelenih fasada, krovova, drveća, parkova, uz rubove saobraćajnica itd, te precizno odrediti konkretan efekat ozelenjavanja za određeno područje u određenom vremenskom periodu. Osim novčane vrijednosti, softver prikazuje i mnoge druge efekte, kao npr. kapacitet proizvodnje kiseonika, skladištenje CO2, apsorpciju zračenja i drugo.
Džepne urbane šume
Od 2018. godine u Parizu se planira sadnja malih šuma u gradu i oko njega da bi se umanjili toplotni talasi koji su sve češći i sve žešći. Ideja džepnih šuma potiče iz Japana, gdje su gusto posađene razne autohtone vrste, uzgojene u pažljivo pripremljenom tlu sa više različitih visina, rasle brže i apsorbovale više ugljika od standardnih šuma.
Kakvo je bogatstvo imati u našem gradu već male džepne urbane parkove i šumice. “Šumarak” na Trgu heroja realizovan je uz pomoć EU, UNDP-a, u partnerstvu sa Općinom Novo Sarajevo, drugi u okviru Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, uz podršku Udruženja za razvoj i afirmaciju društva NODAS. U radu su urbana bašta i senzorni park na području Škole za srednje stručno obrazovanje i radno osposobljavanje. Zahvaljujući razumijevanju vlasti i sponzora i našim sjajnim aktivistima grada, biće ih još.
Zeleni krovovi i fasade
Jedan od načina popravljanja zelenog fonda u urbanim sredinama je i ozelenjavanje krovova i fasada. Zbog deficitarnosti zelenih površina urbanih sredina, te sve većeg broja ljudi koji rade “kod kuće”, krovni vrtovi postaju zanimljivi kako sa aspekta zaštite životne sredine u gradovima, tako i sa aspekta funkcionalnih, socijalnih, zdravstvenih, psiholoških, estetskih i drugih potreba savremenog čovjeka. Krovni vrtovi su vještačke zelene površine koje su odvojene od autohtonog tla. Imaju mnoge prednosti kao što ima svaka zelena površina. Ako se krovni vrt projektuje kao sastavni dio konstrukcije kuće, moguć je veći izbor bilja i rastinja, te se prilikom izgradnje i održavanja uz stručnu pomoć mora voditi računa o nizu specifičnosti. Čuveni austrijski arhitekta Hundertwasser je rekao (parafraza) da bi sve horizontalne ili približno horizontalne površine oduzete od zemlje, trebalo vratiti zemlji sa njihovim prirodnim karakteristikama.
Fasade predstavljaju idealne površine za obrast koji ima pozitivne efekte na klimu okoline i samu kuću – sprečava prekomjernu toplotu, predstavlja zaštitu od vjetra, od kiše, pospješuje hlađenje ljeti, štiti od jakog noćnog zračenja posebno od mraza, poboljšava kvalitet vazduha, apsorbira zvuk. Na zidu mogu rasti različite vrste puzavica, neke trebaju pomoćnu konstrukciju, neke ne. Koju vrstu, kako je primijeniti na vertikalni zid, koja orijentacija za određene biljke - može odrediti i realizirati samo stručna osoba. Uz savremene tehnologije zaljevanja, vertikalne zelene površine postaju sve pristupačnije. Postoji određen strah od insekata, međutim, životne zajednice u obrastu same sebi stvaraju ravnotežu. Detaljima, mrežom, na prozorima može se spriječiti ulazak insekata u stanove.
Lični dio svemira
Permakultura – harmonična integracija biljnog fonda, čovjeka i arhitekture, može na mnogo načina da se realizira i znatno poboljša lokalnu klimu i kvalitet života stvaranjem zelenih oaza u urbanim sredinama, naročito onima koje su njima deficitarne. Život bez megalomanije i kiča, bez prevelikog i nepotrebnog trošenja dobara. Zato “kupuj domaće” nije parola, jer je prekomjerni transport robe iz drugih, udaljenih zemalja svijeta veliki svjetski zagađivač.
Balkoni i terase predstavljaju produžen životni prostor stana. Osim ugođaja kutka prirode u našem domu, ozelenjen i cvjetni balkon pravi hlad, smanjuje buku sa obližnjih saobraćajnica, smanjuje jako sunčevo zračenje, doprinosi mikroklimi unutrašnjih prostorija, predstavlja djelomičnu zaštitu od vjetra, štiti od pogleda radoznalih susjeda... U Holandiji, u kojoj je velika gustina naseljenosti u urbanim sredinama, te izražen deficit zelenog fonda, rade se tzv. superbalkoni – neboderi sa ozelenjenim balkonima konzolno izraslih iz zgrade, u vidu grana drveta.
Kod nas je prisutan i problem održavanja, zato bi bilo dobro da građani uzmu učešće u inicijativi oplemenjivanja i ozelenjavanja njihovog i našeg zajedničkog životnog prostora, u stambenom, radnom i gradskom prostoru. I grad je naš dom.
