Ko je kriv za smrt 16-godišnjakinje iz Sarajeva - I šta je slučajevima u kojima se zna da je riječ o ljekarskoj grešci?

Šesnaestogodišnja djevojčica preminula je 11. oktobra u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), pošto je pretrpjela teške komplikacije tokom stomatološkog zahvata u jednoj privatnoj ordinaciji u Sarajevu.

Povodom tragične smrti, oglasio se i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS). U saopštenju se navodi da su menadžment KCUS-a i Ministarstvo zdravstva KS-a zatražili provođenje unutrašnjeg stručnog nadzora kako bi se detaljno ispitali svi aspekti liječenja preminule pacijentice. Tužilaštvo KS-a je obaviješteno te poduzima radnje s ciljem provjere svih okolnosti smrti. Da li je ljekarska, odnosno stomatološka greška uzrok smrti ili nešto sasvim drugo, pokazat će rezultati obdukcije, koja je završena jučer.

VEZANI TEKSTOVI

• Oglasio se otac preminule djevojke: ‘‘Nije tačno da joj je izvađen zub...‘‘
• KCUS se oglasio o slučaju smrti tinejdžerke
• Beskrajna tuga... - Preminula 16-godišnjakinja će danas biti ispraćena na vječni počinak, društvene mreže preplavljene potresnim oproštajima

Vjerovatnoća greške

Ali, šta je sa onim slučajevima u kojima se zna da je riječ o ljekarskoj grešci? Neki su procesuirani, a neki još čekaju sudski epilog. Međutim, imaju i oni neprocesuirani o kojima se pričalo i pisalo po društvenim mrežama dan-dva i onda su otišli u zaborav. Zašto se ništa nije poduzelo, ko koga štiti i šta je to truhlo u zdravstvenom sistemu u BiH, te da li nadležne institucije poduzimaju sve kako se ne bi dešavale greške koje se odnose na ljekarski nemar? Sagovornici Oslobođenja su uglavnom složni u tome da se stručne greške moraju sankcionisati, ali ih treba i razlikovati od neželjenih dejstava i nenamjernih grešaka. Također, tvrde da i građani moraju upozoravati i prijavljivati sve što je nepropisno, te da oni čine sve što je do njih. Predsjednik Stomatološke komore KS-a Nedžad Ljaljević kaže, kad je riječ o posljednjem slučaju, da se Komori nije obratila porodica djevojčice, te da nije siguran dok ne provjeri da li je stomatolog, koji je liječio, njihov član. Ali, u slučaju da se porodica obratila Komori, oni bi, kako kaže, poduzeli sve što je u njihovoj nadležnosti.

- Nadležna komisija bi izašla na teren, izvršila pregled ordinacije i sve ostale aktivnosti koje su u okviru naših nadležnosti, kazao je on.

Pomoćnik ministra za javno zdravlje FBiH Goran Čerkez tvrdi da se greške dešavaju u radu u svim disciplinama. Upravo zbog toga postoje agencije za kvalitet, za sigurnost u zdravstvu, koje se bave greškama i to je praksa u cijelom svijetu. Agencije za kvalitet i sigurnost izrađuju procedure i standarde da bi bilo što manje grešaka.

- Zato služe ti standardi koji se razvijaju kako bi mogli pratiti procese u zdravstvu. Kad imamo neke greške, onda analiziramo zašto je došlo do njih. Moramo znati koliko je neko eventualno odgovoran za tu grešku i koliko je ona potencijalno ugrozila život ili imala efekat na invaliditet? Nisu sve greške iste i, druga stvar, ne možemo sve pripisivati ljekarskim greškama. Često u zdravstvu imamo situacije koje su posljedica reakcije organizma u tom trenutku, objašnjava Čerkez.

Predsjednik Ljekarske komore KS-a Rifat Rijad Zaid ističe da ova ustanova poduzima sve što je u njenoj nadležnosti kad je riječ o dokazivanju ljekarskih grešaka. Otprilike imaju mjesečno po jednu prijavu, odnosno žalbu na nepropisan rad ljekara.

- Moramo i dužni smo da odgovorimo na prijave građana, s tim da tamo gdje su počeli ili su u toku sudski procesi ne dajemo nikakav stav dok se ne završi postupak, s obzirom na to da je takav Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Uglavnom, postoji etičko vijeće na nivou ustanove koje to rješava. To je prvi korak i ukoliko zainteresirana strana, u ovom slučaju prijavitelj, nije zadovoljna, onda se ide na Etički komitet Ljekarske komore koji zauzima konačni stav. Federalna ljekarska komora je sljedeća instanca. U Ljekarskoj komori postoji i tužitelj i odbrana i na kraju komisija koja vijeća o konkretnom slučaju, objašnjava Zaid.

Ordinacije bez dozvole

Posebno naglašava da je Komora dužna, a to joj je, tvrdi, i praksa, da najozbiljnije pristupi analizi svake prijave.

- Može ishoditi različitim sankcijama ljekara ili odbacivanjem prijave kao neosnovane. Vrlo često su to neosnovane prijave, pogrešne ili na pogrešnu adresu poslate. Međutim, nekad su nam itekako korisne, zato što nam skreću pažnju na nemar ili na nešto što nije u skladu sa medicinskom praksom i, što je najvažnije, etikom, zaključuje.

Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Futura, pri kojoj je i zaštita prava pacijenata, smatra da ne smijemo u bilo kojem slučaju prejudicirati stvari dok ne saznamo ili ne dobijemo pravu, stvarnu i stručnu informaciju. A ono što znamo je, kaže, da se zakoni ne poštuju u zdravstvu.

- Samo u HNK-u ima više od 80 privatnih ordinacija koje nemaju dozvolu za rad. Zamislite da se nešto desi, a institucije su gledale taj pravni subjekt i puštale da radi godinama bez ispunjenih uvjeta. Ko će odgovarati? To je kriminal sustava i institucija. Znamo da veliki dio tokova novca u zdravstvu, našeg novca koji plaćamo svaki mjesec, nije zakonit. Koliko će nemarni doktori biti sankcionirani, to uvelike zavisi od toga koliko ćemo prvo ispoštovati zakone i naš sustav, a onda će se silom prilika mnogi odvjetnici opredijeliti za oblast zdravstva. I to će nemarni doktori i institucije u kojima oni rade jako skupo plaćati u budućnosti. Problem je što ćemo to mi platiti od našeg novca, ali nema veze, mora se postaviti neki red, ističe on.