Jer su umjetnost i život jedno
Prvorazredni kulturni događaj: 29. prošlog mjeseca svečano je otvorena obnovljena Galerija “Krsto Hegedušić” u Petrinji. Galerija se nalazi u samom središtu ovog prelijepog gradića s oko 20 tisuća stanovnika, smještenog u Sisačko-moslovačkoj županiji.
Zgradu Galerije, koja djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu Hrvatski dom Petrinja, obnovilo je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Riječ je o segmentu veličanstvenog generacijskog pothvata obnove više od 500 objekata kulturne baštine razorenih u katastrofalnom potresu 2020. godine, u kojem su velika razaranja pogodila osam od ukupno 21 hrvatske županije, od kojih Sisačko-moslovačku najteže.
Povratak kulture kući
Galerija “Krsto Hegedušić” u Petrinji također je teško oštećena u potresu, a u revitalizaciju i modernizaciju ovog objekta uloženo je više od 1,9 milijuna eura. Obnova je djelo hrvatskih stručnjaka. Sačuvane su arhitektonske i kulturno-povijesne vrijednosti objekta, pri čemu su osigurani suvremeni i sigurni uvjeti za čuvanje i izlaganje umjetničke građe.
“Tako smo sretni”, kaže ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja Vesna Brebrić. Jako emotivno i iskreno svjedočanstvo koje dodirne svaku dušu i srce, pa tako i reportersko. U razgovoru samo za čitatelje Oslobođenja ravnateljica priznaje da je još pod dojmom svečanog otvorenja. Otvorili su konačno, kako kaže, Galeriju “Krsto Hegedušić”. “Što to za nas znači? To znači da mi nismo samo sanirali zgradu javne namijene, mi smo vratili kulturu kući, u samo srce Petrinje, to je veliki događaj za nas, i dalje je sve nekako lakše”, ističe.
Danas moderno opremljena Galerija je otvorena 1987. u rodnom mjestu jednog od najznačajnijih likovnih umjetnika 20. stoljeća Hrvatske i ex-Yu, slikara i grafičara Krste Hegedušića (Petrinja, 1901-Zagreb, 1975). Gđa Vesna dijeli sjećanje. Katastrofalan potres prije pet godina je svim stanovnicima Petrinje promijenio živote, uništio zgrade, graditeljske i kulturne baštine... “Međutim, mi kad smo se sabrali, krenuli smo u obnovu”, opisuje dramatične dane i godine. Zgrada Galerije prošla je konstrukcijsku i cjelovitu obnovu.
“Nije to bio lak posao, dug je to put. Svemu prethodi izrada projekta, dokumentacije, pa onda dok se sve to provede, uvođenje u posao, najprije konstrukcijska, nakon toga cjelovita obnova, jako dug proces ali, evo, drago mi je, ne samo što se tiče naše Galerije, nego i grada Petrinje. Ovdje se velike stvari događaju, događa se povijest, jer u ovaj naš kraj nije desetljećima ulagano, tako da je ovo cjelokupna revitalizacija cijeloga kraja, lijepoga gradića Petrinje, 50-ak kilometara od Zagreba, koji će uskoro zaista biti velika atrakcija za život, ponajprije mladih, ali i sviju, neovisno o uzrastu.”
U Petrinji djeluju brojne obrazovne institucije, entuzijazam, pozitivna energija gotovo dodirljivi. Zahvaljuje svima koji su svojim znanjem, trudom i predanošću omogućili obnovu Galerije. Zahvaljujemo se ponajprije Ministarstvu kulture i medija RH, na čelu s ministricom Ninom Obuljen Koržinek, koji su sredstva ulagali u obnovu naše Galerije, kaže ravnateljica, treba prepoznati značaj obnove institucije koja je ponovno mjesto umjetnosti, obrazovanja, povezivanja kulturne baštine s novim generacijama. “Mi smo u novoobnovljenoj zgradi Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja, iz dana u dan unosimo u njega život, kako se kaže, lijepo je biti u tako novome i obnovljenome”, konstatira gđa Vesna.
Perfektno obnovljena Galerija “Krsto Hegedušić” proteže se na 250 kvadratnih metara na dvije etaže. Sljedeće godine obilježava se 40 godina postojanja ove značajne kulturne institucije. Krsto Hegedušić jedan je od najvećih likovnih umjetnika 20. stoljeća u ovom dijelu svijeta. Sveučilišni profesor, od 1948. redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU). Akademiju likovnih umjetnosti završava u Zagrebu, specijalizaciju u Parizu. Nakon povratka iz Pariza živi u Zagrebu, povremeno u Hlebinama gdje 1930. osniva školu slikara-seljaka, danas slavnu Hlebinsku slikarsku školu, kako se nazivaju slikari naivnog izraza iz Hlebina i okolnih mjesta u Podravini.
Inicijator je i jedan od osnivača umjetničke grupe Zemlja. Zemlja je grupacija mladih umjetnika, slikara, kipara i arhitekata osnovana 1929. u Zagrebu, angažirana na političkom planu u progresivnom duhu, pa je i život grupe Zemlja nakon samo pet izložbi okončan 1935. policijskom zabranom izložbe u Beogradu. Krsto Hegedušić je ideolog i autor programa Zemlje, a za razumijevanje idejnih i umjetničkih shvaćanja koje Zemlja zastupa bitne su riječi iz manifesta grupe koji glasi: “Treba živjeti životom svog doba. Treba stvarati u duhu svog vremena. Suvremeni život prožet je socijalnim idejama i pitanja kolektiva su dominantna. Umjetnik se ne može oteti htijenjima novoga društva i stajati izvan kolektiva. Jer je umjetnost izraz naziranja svijeta. Jer su umjetnost i život jedno.”
Jedan od važnih programskih ciljeva bilo je “stvaranje nacionalnog umjetničkog izraza, onoga koji svojim obilježjima treba biti autohton, specifičan i nezavisan od glavnih strujanja tadašnje europske umjetnosti”. Zemlja je iz temelja promijenila domaću likovnu scenu, ali i snažno utjecala na događanja u području arta i kulture u tadašnjoj jugoslavenskoj državnoj zajednici.
Godine 1934. Hegedušić osniva radnički slikarski kružok u sastavu sindikata građevinskih radnika u Zagrebu. Zbog svojih stavova proganjan je i zatvaran, čak tri puta završio je u zatvoru za vrijeme trajanja Zemlje, pod optužbom za djelovanje protiv države. I u zatvoru je crtao, radio skice i zabilješke zatvorskih trenutaka. Za vrijeme Drugog svjetskog rata također je zatvaran nekoliko puta, a njegovo ime je na popisu talaca njemačkih nacista. Godine 1945. u Zagrebu osniva i vodi Majstorsku radionicu i radi kao profesor na zagrebačkoj Likovnoj akademiji. Kroz Majstorsku radionicu Krste Hegedušića prošli su mnogi danas vrlo slavni umjetnici, poput jednog od najboljih crtača svijeta Vlade Veličkovića, koji je zbog Hegedušićeve slikarske škole u Zagreb došao iz Beograda.
Hegedušić je autor fresaka u Spomen-kući na Tjentištu, u Bosni i Hercegovini, izgrađene 1971. u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Veliki ciklus fresaka na kojem je Hegedušić sa suradnicima radio od 1971. do 1973. godine posvećen je Bici na Sutjesci, simbolu borbe protiv fašističkih i nacističkih okupatora. Presudnu i najveću bitku na području Balkana u Drugom svjetskom ratu, u kojoj su pobjedu nad nacifašistima iznijeli hrvatski partizani, uglavnom Dalmatinci, Krsto Hegedušić je pokazao nizom ključnih događanja i simboličnih scena sa samo jednom porukom: borba protiv zla.
Grad Petrinja, uključujući i Galeriju “Krsto Hegedušić”, u novijoj povijesti i prije razornog potresa prolazi kroz dramatične godine i razaranja. U srpskoj agresiji na Hrvatsku Petrinja je okupirana u jesen 1991, kada tzv. JNA i srpske paravojne postrojbe tenkovima i granatama razaraju barokno središte grada i nakon 20 dana opsade slamaju obranu hrvatskih branitelja. Nesrpsko domicilno stanovništvo koje je preživjelo pokolje spašava se u progonstvu. U vrijeme okupacije, Petrinja je devastirana i totalno opljačkana. Agresori su opljačkali čak i vozni park lokalnog bus-poduzeća. Okupacija traje do 1995. i oslobodilačke vojno-redarstvene Oluje. Opljačkana je i Galerija “Krsto Hegedušić”.
O povijesti Galerije “Krsto Hegedušić” u Petrinji, autor najnovijeg postava i njezin dugogodišnji kustos Zvonimir Martinović za Oslobođenje kaže: “Galerija je koncipirana 1987. godine, kao stalni postav radova Krste Hegedušića koje smo dobili od njegove obitelji, prijatelja i još nekih ljudi. Dobili smo i radove članova njegove Majstorske radionice koju je vodio na Likovnoj akademiji u Zagrebu. To je bio vrlo reprezentativan postav likovnih radova eminentnih hrvatskih umjetnika, negdje oko 100 radova. Međutim, u Domovinskom ratu grad Petrinja je okupiran, cijeli fond umjetnina ostao je okupiran u Galeriji. Povratkom u grad nakon Oluje, utvrdili smo da je od tih 100-tinjak ostalo samo 30-ak radova. Bili su oštećeni, dali smo ih na restauraciju u Hrvatski restauratorski zavod, baš u zgradi Krste Hegedušića u kojoj je on u Zagrebu imao atelje.”
Nakon oslobodilačke Oluje, objašnjava, bilo je pokušaja nadležnih da pomognu u revitalizaciji galerijskog fonda. “Tadašnji ministar kulture Božo Biškupić, to je spomenula i ministrica Obuljen Koržinek, organizirao je 1996. godine donatorsku izložbu zagrebačkih umjetnika te smo popunili fundus sa još 30-ak radova, krenuli smo u izložbenu akciju i svaki umjetnik koji je izlagao u našoj galeriji ostavio je bar jedan rad. Tako smo nakon 20 godina moga rada, kad sam vodio Galeriju, došli na preko 400 radova u fundusu Galerije”, otkriva.
Beskompromisni art
“Nažalost, radovi Krste Hegedušića su većim dijelom u vrijeme okupacije Petrinje nestali, niti jednom radu nismo ušli u trag”, napominje. “Ali, mi sad otkupljujemo radove od ljudi koji nam se javljaju, jer su čuli da je naša Galerija devastirana i da je stradala u potresu, nude nam po povoljnim cijenama radove, tako da bismo mi pokušali ponovno prikupiti veći broj Krstinih radova”, kaže Martinović.
Aktualni postav obnovljene Galerije uključuje 38 umjetničkih radova, crteža i fotografija. “Trenutno u našoj Galeriji imamo 10-ak radova Krste Hegedušića, originalnih crteža koje smo dijelom posudili od obitelji Denić, te fotografije koje govore o njegovom privatnom životu i stvaranju na različitim mjestima, od Hlebina i Marije Bistrice do Tjentišta. Drugi dio Galerije predstavlja izbor radova eminentnih hrvatskih likovnih umjetnika koji su kod nas izlagali i koji su nam ostavili svoj rad”, kaže kustos Martinović.
Ovdje se mora naglasiti, Hegedušić je odnjegovao cijele generacije vrhunskih slikara, a u najnovijem petrinjskom postavu mogu se vidjeti djela fenomenalnih Antuna Borisa Švaljeka, Ferdinanda Kulmera, Branke Hegedušić, Eugena Kokota i dr. Ljetno radno vrijeme Galerije “Krsto Hegedušić” u Petrinji je od 17 do 19 sati, s obzirom na to da Galerija djeluje u sklopu Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja, izložba se može razgledati svaki dan i u radno vrijeme ove ustanove. Dragi čitatelji Oslobođenja, ljubitelji umjetnosti, ako želite dozu optimizma i doživljaj hrabrog, beskompromisnog arta, svakako pogledajte izložbu u Petrinji, otvorena je do kraja listopada.
