Je li konačno kraj Čovićevim blokadama južne interkonekcije?

Sjednica Predstavničkog doma federalnog Parlamenta bit će održana danas, a u dnevni red će biti uvršten Prijedlog zakona o gasovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, potvrdio je za Oslobođenje Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma iz Naše stranke.

Ulaganje amandmana

Podsjećamo da je Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji usvojen u Predstavničkom domu u decembru 2021, kojim je predviđeno da nosilac projekta bude kompanija BH Gas i čiji je cilj povezivanje plinske mreže u našoj zemlji sa onom u Hrvatskoj. Međutim, HDZBiH je više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta u Domu naroda, jer Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, zagovara osnivanje novog preduzeća koje bi bilo odgovorno za izgradnju i upravljanje plinovodom, a čije sjedište bi bilo u Mostaru. Miokovića smo pitali da li će taj prijedlog biti pred parlamentarcima?

- Koja verzija? Vidjet ćemo kakva će biti ponuda i kako će odlučiti Dom. Ja ne mogu prejudicirati na šta će neko pristati i hoće li zakon biti usvojen, kaže Mioković.

On je ranije izjavio da je Južna interkonekcija za BiH od državnog značaja prvog reda, jer će nam, između ostalog, osigurati i povećanu energetsku nezavisnost, što je strateški cilj. On je izrazio nadu da će biti usvojen zakon koji je u parlamentarnoj proceduri, a na koji Naša stranka upućuje amandmane.

- Amandmani su rezultat rada i širokih konsultacija sa domaćim i međunarodnim ekspertima, ali i kolegama iz pozicije i opozicije. Amandmani koje predlažemo zakon čine ustavnim, provodivim i efikasnim. Prije svega, predviđaju implementaciju presude Ustavnog suda, a koja se tiče državne imovine. Pored ovoga, našim prijedlozima definišemo i druga pitanja kao što su formiranje komisije za davanje urbanističke saglasnosti, eksproprijacija zemljišta, te izdavanje okolišnih dozvola, ističe Mioković.

Južna interkonekcija vraćena je u fokus rada vlasti nakon što je nedavno održan sastanak na kojem su američki ambasador Michael Murphy i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Euroaziju Alexander Kasanof razgovarali sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.

Darjana Katić Filipović, dopredsjednica HDZ-a BiH, rekla je za naš list da je radni tim usaglasio zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji. Prema njenim riječima, taj prijedlog ide na Vladu FBiH, nakon čega će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

- To je naš aktivni doprinos realizaciji ovog važnog projekta, za koji smo mnogo puta istaknuli da je vitalno važan i za hrvatski narod i za Bosnu i Hercegovinu. Što se tiče sutrašnje (današnje op. a) sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, postoje najave da će se na dnevnom redu naći prijedlog SDA za rješenje ovog pitanja. Vidjet ćemo ishod glasanja oko tog rješenja, koji će vjerojatno potvrditi brojne špekulacije koje ovih dana kruže u javnosti, kaže Katić Filipović.

Koje rješenje je usaglašeno, pitali smo i Katić Filipović i njenog stranačkog kolegu Damira Džebu. No, konkretan odgovor nismo dobili.

- Usuglasili smo Marina Vukoju (ustavni sudija BiH, op. a), pa su ga medijski razapinjali. Usuglasili smo glavnog revizora i zamjenika, pa su to medijski razapeli uoči potvrde u Parlamentu FBiH i nakon nje, zar ne?!, podsjeća Džeba.

Zastupnik SDP-a Ivan Boban očekuje usvajanje zakona o Južnoj interkonekciji na današnjoj sjednici.

- Činjenica je da HDZ ima određeni politički stav, ali moje mišljenje je da je Južna interkonekcija tehničko, a ne političko pitanje i ovo se uporno izvodi na politički teren. Usvajanje ovog zakona je u interesu države u cjelini i interes naših strateških partnera SAD-a. Poprilično sam siguran da će se naći srednje rješenje, gdje će biti, pretpostavljam, zadovoljni svi politički akteri, ali i naši strateški partneri. Mi se zalažemo da nosilac projekta bude jedna kompanija, a kako će se kompanija interno organizirati i reorganizirati, to je stvar budućih procesa, ističe Boban.

Poslanik SDA Salko Zildžić podsjeća da je ova stranka ranije u nekoliko navrata tražila da se u dnevni red sjednica uvrsti ovaj zakon.

- Ovaj zakon je ranije usvojen u Predstavničkom domu koji smo sa amandmanima preformulisali u novi prijedlog. Imajući u vidu sastanke sa predstavnicima američke administracije, očigledno je da je kod predstavnika trojke došlo do sazrijevanja po pitanju hitnosti da se ovaj zakon donese i nadam se da će on biti izglasan. A kako će se ponašati HDZ, to ćemo vidjeti. Naš zadatak je da ispunimo svoju zakonsku i ustavnu obavezu, kaže Zildžić.

Pero Previšić, predsjednik Čapljinske neovisne stranke, podsjeća da je ranije bio sudionik razgovora sa američkim veleposlanikom o projektu Južne interkonekcije, a o ovoj temi je govorio i na sjednici Predsjedništva HNS-a.

- Na HNS-u sam jedini zauzeo stav da ne treba kočiti takve projekte i da se treba izboriti za poziciju hrvatskog čovjeka u BiH, ali ne na način na koji to želi Dragan Čović, da se pravi zasebna firma gdje će on uhljebiti sve svoje kadrove. Mi od toga nemamo ništa. Mi imamo štetu što smo dvije godine na istom mjestu i ovo što radi američki veleposlanik je dobra stvar. Mislim da će na kraju Čović i HDZ, uz ustupke koji će se naći, jednostavno pristati. Morat će pristati, jer je naša budućnost okrenuta prema Zapadu, a ne prema Istoku, naglasio je Previšić.

Hrvatsko pitanje

Potom pojašnjava mogući rasplet situacije, kazavši kako su sad u pitanju samo nijanse na koje će “ko fol” pristati Čović.

- Mislim da Čović to mora uraditi, jer je on kandidat broj jedan za američku crnu listu ako slučajno bude zatezao. Cijela Bosna i Hercegovina, a posebno hrvatski narod u BiH, talac je Čovićeve politike dvadeset godina. Svi znamo da on nama priča da je ključno hrvatsko pitanje rješavanje Izbornog zakona. Međutim, ključno hrvatsko pitanje je ostanak ljudi u BiH, a zakon se mogao riješiti bezbroj puta da je njemu to bilo u interesu. Njemu je u interesu situacija koju imamo, a on ništa po tom pitanju ne radi. A sve što radi je u njegovom osobnom interesu, kao i pojedinaca, odnosno kako uhljebiti sve svoje kadrove na neke pozicije. Njega ne zanima narod, zaključuje Previšić.

Pero Previšić: Čović želi novu firmu da uhljebi svoje ljude/ Muhamed Tunović/ Oslobođenje

Zatražili smo od Ambasade SAD-a u BiH da prokomentira optužbe da se projektom Južne interkonekcije protežiraju isključivo bošnjački interesi i bosanska nacija, kako je to navedeno u pismu Heritage Foundation.

- Sjedinjene Države i Ambasada već dugi niz godina marljivo rade na okončanju potpune zavisnosti BiH o ruskom gasu. Ništa se ovdje ne dešava u posljednji čas. Početkom 2020. godine, američki stručnjaci počeli su sarađivati ​​sa zvaničnicima prethodne Vlade FBiH, kao i ostalima u međunarodnoj zajednici na izradi zakonskog okvira koji bi omogućio napredovanje provedbe projekta Južne interkonekcije. Ove aktivnosti uvijek su uključivale Hrvate, pa tako i pojedince iz HDZBiH, i vodilo se računa o hrvatskim interesima. Zakon je od početka predviđao da BH Gas, jedini operater transportnog sistema gasa u FBiH, bude investitor projekta. Štaviše, članovi HDZBiH u Vladi FBiH i Parlamentu FBiH podržali su zakon – u Parlamentu su glasali za njega u tri navrata. Stoga, u tvrdnjama da zakon ne uvažava hrvatske interese nema nikakve vjerodostojnosti, navodi se u odgovoru Ambasade SAD-a u BiH, naglašavajući da Čović na svakom koraku otvoreno odbacuje mogućnosti da unaprijedi projekat Južne interkonekcije, što samo produžava zavisnost BiH od Rusije.