(FOTO) Svjetski biznis ruskog oružja u Ukrajini
Na X profilu Benjamina Junga (1993) kao geografska odrednica piše Paris Kyiv Sarajevo São Paulo. Doktor znanosti, neovisni istraživački novinar i redatelj, Jung je, skupa sa Davidom Cénouom, autor grafičkog romana “Yougo” (2024), koji govori o Jugoslaviji 1992: u autobiografskoj storiji riječ je francuskom skinheadovcu Samu, koji je u vrijeme vojnog roka dobio ponudu da, u okviru mandata UNPROFOR-a, ide u BiH.
Iz Bosne, s ljubavlju
Jung je 2019. sa Theom Meurisseom režirao dugometražni dokumentarni film “Sarajevo: State in Time”, u kojem predstavlja slovenačku političko-umjetničku skupinu Neue Slowenische Kunst, muzičare Laibacha i umjetnički kolektiv Irwin, u vrijeme opsade Sarajeva 1995. Jung je i redatelj dugometražnog dokumentarnog filma “Bons Baisers de Bosnie” iz 2023. koji je prikazan na Sarajevo Film Festivalu. Naslov podsjeća na film Terencea Younga sa Seanom Conneryjem u koži Jamesa Bonda, “Bons Baisers de Moscou”, koji govori o vremenu hladnog rata šezdesetih. Naslov Youngovog filma na engleskom je “From Russia with Love”, pa se i Jungov film zove “Iz Bosne, s ljubavlju”. Usred ruske invazije na Ukrajinu Jung usmjerava pozornost na mogućnost oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini.
Knjiga “Veliko tržište” je posvećena Sarajliji Armanu Soldinu (1991), koji se u vrijeme rata u BiH sklonio u Francusku. Od 2015. je radio za Agence France Presse. Drugog dana ruske invazije na Ukrajinu 2022. dobrovoljno se prijavio za specijalnog izvjestioca AFP-a. U jesen 2022. je postao koordinator aktivnosti u Ukrajini, a stradao je 9. maja u okolici Časiv Iara, za vrijeme ruskog napada granatama Grad. Jula 2023. Arman Soldin je posthumno imenovan vitezom francuske Legije časti.
U knjizi “Veliko tržište”, objavljenoj septembra 2024, autor razotkriva kako Rusi izbjegavaju embargo na naoružanje kojeg je Zapad nametnuo Kremlju.
Za portal Telegram, Benjamin Jung je prenio da je sve počelo uviđajima ukrajinskih stručnjaka koji su analizirali ruske rakete, bespilotne letjelice, oklopna vozila i druge sustave naoružanja koje su Ukrajinci zarobili na terenu. Ustanovili su da rusko naoružanje sadrži zapadnu opremu. “U forenzičkom laboratoriju ministarstva pravosuđa u Kyivu vidio sam i sam provjerio elektroničke komponente tog oružja: francuske, američke, kanadske i japanske, koji omogućavaju ruskim raketama i dronovima da pogode civilne i vojne mete.” A ja uvijek imam dojam da se Moskva grohotom svima smije u brk.
Rusi su u Ukrajini 23. novembra 2023. obilježili godišnjicu Holodomora “najvećim zračnim napadom od početka rata”. Bilans: oko stotinu ranjenih i najmanje petoro mrtvih. Ukrajinci su uspjeli uhvatiti jednu raketu Kinzhal, koju je ruska propaganda proglasila nepobjedivom. Ovaj koncentrat tehnologije, koji može letjeti nezamislivom brzinom od 12.000 km/h, košta deset milijuna dolara po komadu. Zahvaljujući ovom trofeju ukrajinske obavještajne službe su uspjele identificirati njegove sastavne dijelove. Ukupno njih 78 je proizvedeno u SAD-u. Autor zaključuje da ruska vojska napada civile oružjem koje funkcionira zahvaljujući komponentama proizvedenim u neprijateljskim zemljama na Zapadu.
I dok su ukrajinski vojnici bili zaglavljeni u pozicionom ratu, nebom su prolijetali mali bijeli avioni sa propelerom, ruske bespilotne letjelice Orlan-10. Ovaj dron postiže visinu od 1.500 m i, snimajući zone sukoba, Rusima omogućava identificiranje meta. Operator za telekomandama prenosi informacije artiljeriji, radi granatiranja otkrivene pozicije ili bombardovanja, zahvaljujući eksplozivu koje dron nekad nosi. “Za razliku od drugih dronova, ovaj može postići samo 150 km/h.” Ljubitelj automobila Pavlo Kačtčuk se pridružio ukrajinskoj vojsci i projektilom pogodio Orlan-10, koji se srušio u njegovu blizinu. Nakon “kompletne autopsije” Kačtčuk je saznao da je mozak drona kineski, motor je japanski, sustav za komuniciranje američki, a onaj za pozicioniranje švicarski. Na optičkoj kugli drona je pisalo: LYNRED PICO 640-056 38900109. Kad se podatak izgugla, sazna se da je njegov proizvođač Lynred, sa sjedištem u blizini Parisa: dronove oči su francuske.
Filijalu Lynred dijele dva konglomerata francuske vojne industrije: Safran i Thales (bivši Thomson CSF), a sjedište firme, sa oko hiljadu zaposlenih, je u “francuskom Sillicon Valleyu” u Grenobleu. U reklamnom letku infracrvenog termičkog senzora piše da Lynred ima poboljšan kvalitet slike, pouzdanost i jednostavnu integraciju. Ovo treće je naročito dragocjeno za Ruse: Jung prenosi da Royal United Services Institute for Defence and Security Studies iz Londona tvrdi da Rusi za naoružanje koriste komponente iz cijelog svijeta. Izvješće Silicon Lifeline Instituta precizira da su sastavni dijelovi ruskih dronova i projektila najvećim dijelom napravljeni u inostranstvu i preko posredničkih poduzeća, najčešće smještenih u trećim zemljama, uvezeni u Rusiju. Upitan, proizvođač Lynred je potvrdio da striktno poštiva međunarodne sankcije EU i OUN-a od februara 2022. i da materijal nije isporučio Rusiji. Ali, istraživački rad je Junga doveo do podataka ruske carine o uvozu svih vrsta tereta u Rusku Federaciju. Na spisku je ne samo detektor Lynreda, nego i niz komponenata drugih kompanija napredne francuske industrije i tehnologije, koje su nakon februara 2022. uvezene za potrebe ruske vojne industrije. Jung je svoja otkrića objavio u dossieru “Russian Papers”.
U Ukrajini se na licu mjesta uvjerio da je “tržište sastavnih dijelova, kojim je preplavljen ukrajinski front, usko povezano sa razgranatim političkim vezama, rasprostranjenim finansijskim krugovima i ovisnošću ruskog gospodarstva od njegovih zapadnih partnera, uvijek spremnih priskočiti u pomoć Putinovom režimu”.
Jung je konstatovao da Lynred hvali svoj “tehnološki dragulj” i kapacitet da prepozna ljudsku metu na udaljenosti do 700 m. Januara 2023. je lansirao projekat “Heroic”, kojeg je u visini od 18 milijuna eura finansirao Europski obrambeni fond. “Francusko poduzeće je četiri godine na čelu konzorcija deset glavnih proizvođača instrumenata nove generacije - infracrvenih detektora za vojnu upotrebu.” Pitanje je zašto i kako su se proizvodi poduzeća, koje učestvuje u obrani EU, našli u oružju neprijatelja.
Jasno je da dronovi predstavljaju najveći preobrat na borbenom polju XXI stoljeća. Jung ih poredi sa rezultatima koje je u prethodnom stoljeću na ratovanje imao jurišni tenk.
Ruski Orlan-10 pokriva ratne zone sa visine do 5.000 m i daje mogućnost centrali, kad ih katapultira sa sigurne udaljenosti, da identificira mete i ispusti eksploziv. Orlan-10 proizvodi poduzeće Special Technology Centre iz Sankt-Petersburga, a vrijednost Orlana je procijenjena između 87.000 i 120.000$. Ovaj dron onemogućava i djelovanje ukrajinskih deminera, koji pokušavaju ukloniti milijune mina kojima su posijana ukrajinska polja, pruge, okolina gradova i sela: Orlan-10 locira strojeve za deminiranje i centrali šalje pozicije na temelju kojih djeluje artiljerija.
Iz uvoznih deklaracija ruskih carina Jung je saznao da su komponente Orlana-10, u vrijednosti od dva i pol milijuna $, proizvedene u Lynredu i isporučene Rusiji između 2. marta 2022. i 24. aprila 2023. Od devet transakcija koje je identificirao, sedam se odnosilo na “fotosenzitivne komponente poluprovodnika”, senzore, koji su srce Lynredove proizvodnje. Narudžba od aprila 2023. je prvo bila u tranzitu kineske kompanije i proslijeđena na odredište finalnog klijenta u Moskvi, Videofon MV, specijaliste napredne tehnologije za video i termički nadzor, koja se primjenjuje u antiterorističkoj djelatnosti, za praćenje ekoloških rizika i u vojne namjene. “Videofon MV na svom sajtu navodi listu klijenata: Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije, Ministarstvo obrane RF-a, Ministarstvo unutarnjih poslova RF-a, Ministarstvo za vanredne situacije RF-a, Federalna zatvorska služba RF-a, vlada Moskve.” Svi partneri su usko povezani sa ratom.
Jung je prisustvovao rastavljanju ruskog drona Kartograf. Ovaj mali bespilotni avion kojeg je razvio FSB, bivši KGB, dugo je bio top secret. Kartograf je neuporedivo performantniji od ostalih, budući da je jedan Orlanov objektiv zamijenjen sa 12 sočiva i senzora, manjih od nokta malog Jungovog prsta. Pod mikroskopom se može uočiti ime proizvođača: Sony. 31-godišnji Jung se dječački ozbiljno-tužno pita: “Šta genijalni pronalazač Walkmena, PlayStationa i Blu-Raya radi u strašnoj ratnoj mašineriji?”
Isto se možemo upitati i u vezi sa čipovima američkog elektroničkog giganta Texas Instruments, čiju etiketu srednjoškolci mogu prepoznati na svojim kalkulatorima. Šef forenzičkog laboratorija u ukrajinskom Ministarstvu pravosuđa je sa gađenjem konstatovao: “Ovih američkih čipova ima svuda.” Jung prenosi da je poduzeće iz Texasa jedan od glavnih proizvođača elektroničkog materijala koji je sastavni dio ruskog naoružanja.
Ekspert Aymeric Elluin, odvjetnik specijaliziran za međunarodno javno pravo, koji pri Amnesty International vodi kampanju “Kontrola oružja”, Jungu je prenio da je “razvoj oružja globalni proces: prilikom koncepcije oružja, opreme ili vojnog vozila, studija se prvo usmjeri na komponente koje postoje na tržištu, posebno civilnom, a koje bi mogle biti korisne”. Umjesto da osmisle sustav od početka do kraja, uspostavljajući lanac proizvodnje svih elemenata, potraži se šta drugi proizvode po pristupačnijim cijenama. Zatim sastave kompatibilne dijelove sa željenim svojstvima. Dijelove ruskih dronova su proizveli kanadski Tallysman, američki Xilinx, Altera, Analog Devices/Texas Instruments, njemački EPCOS AG, nizozemski NXP Semiconductors… Autor donosi porazan zaključak: “Cijeli svijet u nuklearnoj bojevoj glavi.”
U Harkivu, drugom po veličinu gradu u Ukrajini, sa sveučilištem koje je dalo tri Nobelovca, mikroprocesor STM32F765, proizvođača STMicroelectronicsa, učinio je ogromne štete. Upotrijebljen je kao dio Shaheda-136, “telenavođenih bombi iranske koncepcije” koje se proizvode u Rusiji: nadlijeću odabranu zonu i ispuštene izazovu eksploziju velikog intenziteta. U laboratoriju Ministarstva pravosuđa Jung je otkrio rastavljen STM32F765, dio kućišta za automatsko navođenje kineskog proizvođača CUAV. STM32F765 je čedo STMicroelectronicsa, francusko-italijanske multinacionale sa sjedištem u Genèvei, koja posluje prema nizozemskom zakonu, a proizvodi i komercijalizira elektronske čipove. Njeni glavni akcionari su italijansko ministarstvo gospodarstva, francuska investicijska banka BPI, švicarski penzioni fond i norveška Centralna banka. Istraživačko-razvojni sektor STMicroelectronics je u blizini Aix-en-Provencea, i zapošljava oko 9.000 ljudi. Čip STM32F765, koji učestvuje u kontroli leta, navođenju, lokalizaciji i kontroli napajanja, kreatorima ruskog ratnog arsenala je primamljiv sastojak i zato što je njegova cijena vrlo povoljna: “15$ po komadu, i manje, ako se radi o velikim količinama”. Tu se koristi i pregršt minijaturnih tranzistora, regulatora napona, istog proizvođača, a nose oznaku LD33 E248. Pored dronova, proizvodi STMicrolectronicsa se nalaze u nizu drugih elemenata ruskog arsenala koji zasipa ukrajinski teritorij.
Jedan od pertinantnih podataka koje je Jung otkrio u izvodima sa ruskih carina je da su carinici od 2. januara do 30. aprila 2023. ištembiljali 5.409 uvoznih deklaracija za komponente STMicroelectronicsa, u ukupnoj vrijednosti od 29,5 milijuna$, “što je bagatela u poređenju sa rekordnim prometom od 16,1 milijardu$, koju je skupina zabilježila 2022.”
Jung navodi da je najveće pošiljke, čije su vrijednosti nekoliko puta prevazilazile milijun$, u RF-u primila Itelma, ponos ruske industrije, sa 2.500 zaposlenih, i jedan od leadera na polju ugrađene elektronike za automobile. Kyiv je Itelmu 2022. stavio na listu sankcija, sa objašnjenjem da se radi o vojno-industrijskom kompleksu koji “proizvodi/dobavlja i održava proizvode koje je RF upotrijebila u invaziji na Ukrajinu 2022, precizirajući da je Itelma jedan od najznačajnijih dobavljača elektroničkih komponenti, budući da RF jako ovisi od stranog uvoza, i da je aktivnost poduzeća izvor naročito značajnog prihoda u ruskom budgetu za vođenje rata u Ukrajini”.
Jung je ustanovio da, zbog sankcija i embarga na oružje, elektroničke komponente, proizvedene u Europi, Japanu i Americi nisu direktno poslate u RF. Sve što Rusiji treba dolazi tranzitom preko stranih releja, kojima najčešće upravljaju ruski državljani ili ljudi koji imaju tradicionalne trgovačke veze sa Rusijom, a nalaze se u zemljama koje nisu prestale trgovati sa Rusijom, kao Kina, Hong Kong, Singapur i Kirgistan.
STMicroelectronics je na čelu Exceeda, europskog konzorcijuma od 19 poduzeća, čiji su proizvodi također dio ruskog arsenala u Ukrajini. Europski obrambeni fond i Europska obrambena agencija su 2020. Exceed finansirali sa 90 milijuna eura, i ciljem da se razvije mikročip za vojnu upotrebu u svrhe izgradnje temeljā europskog mikroelektroničkog obrambenog sustava.
Francuska je 2023. u istu svrhu mobilizirala dodatnih 2,9 milijardi eura. STMElectronicsu je upomoć pritekao jedan od najznačajnijih proizvođača elektroničkih čipova na svijetu, američka kompanija Global Foundries, iza koje stoji njegov glavni investitor, Mubadala Investments, koji pripada vladi Ujedinjenih Arapskih Emirata, partner Francuske javne investicijske banke i dioničar jednog od fondova namijenjenog zaštiti francuskih poduzeća. Mubdala je vitalni partner u strategiji reindustrijalizacije Francuske.
Bez obzira kako zvučalo nevjerojatno, u ovoj knjizi su samo podaci novi, a ostalo je staro koliko i najstariji zanat na svijetu. Dio knjige se odnosi na ruskog dvostrukog špijuna Vladimira Vetrova, KGB-ovca koji je karijeru započeo 1965. u Veleposlanstvu SSSR-a u Parisu, poznatog po dossieru “Farewell”.
Francuzi su preko Vasilija Mitrokina, drugog ruskog špijuna koji je prešao na Zapad, otkrili da je KGB infiltrirao američki elektronički gigant Texas Instruments, koji je bio glavna meta njihovog interesovanja skupa sa IBM-om, i da Sovjeti organizirano i obilato koriste astronomske količine zapadne tehnologije za svoje naoružanje.
Arhiva Vetrova sadrži “informacije o hiljadama špijuna, agenata i ubačenih u veleposlanstva, istraživačke centre, poduzeća, laboratorije, tvornice i sveučiliša, programe za međunarodnu znanstvenu suradnju, medije, avio-kompanije i transportna poduzeća, sa ciljem prodiranja u tehnologiju i otkrivanja neophodnih sastavnih dijelova za njihovu proizvodnju”. Na čelu ove razgranate mreže je bila VPK, Sovjetska komisija za pitanja vojne industrije. Predsjednik Mitterrand je informacije ustupio Amerikancima, koji su otkrili da su agenti za tehnološko i znanstveno špijuniranje bili izuzetno plodni. Prema njima, 60% špijuniranog materijala je iz SAD-a, 10% iz Njemačke, 8% iz Francuske, oko 7% iz Velike Britanije i 3% iz Japana.
Svjetski vrh
Autor zaključuje da je “taj pristup, kojeg je Kremlj uzdigao u rang dokrine, decenijama poslije razlog ovisnosti ruske vojne industrije od zapadnih sastavnih dijelova. Umjesto da razvija vlastite tehnologije, RF danas, kao i prije 40 godina, više voli reproducirati sustave koje je izmislio Zapad i opremati ih komponentama proizvedenim u SAD-u, Europi ili Japanu”.
Aprila 2022. američki trezor je označio 30-ak ljudi i poduzeća osumnjičenih da za ruske obavještajne službe nabavljaju zapadnu tehnologiju. Među njima je Serniya Engineering, koji posluje po cijelom svijetu, sa sjedištem u banalnoj stambenoj zgradi u predgrađu Moskve. Tamo su uredi poduzeća Sertal, koje se predstavlja kao dobavljač elektroničkih komponenti proizvođačā Texas Instruments, Analog Devices, Cypress Semiconductors, NXP Semiconductors i STMicroelectronics.
Britanski Royal United Services Institute je potvrdio da je Sertal u novembru 2021, preko posrednika u Hongkongu, uvezao za više od milijun$ elektroničkih sklopova američkog Xilinxa, i za 660.000$ komponenti Texas Instrumentsa, danas jednog od najvećih svjetskih proizvođača poluprovodnika. 50 tipova komponenti Texas Instrumentsa je otkriveno u sličnim ruskim sistemima, dronovima KUK-BLA, Orlanu-10, i u krstarećim raketama Iskander i u Kh-101.
Jung pretenduje da su Washingon i Paris u svjetskom vrhu ljestvice trgovaca oružjem koje završi u ratnoj Moskvi, i da će 61 milijarda$ američke pomoći stići na račune kompleksa američke vojne industrije, a ne u Ukrajinu. Narudžbe kod proizvođača naoružanja su svaki dan obimnije, hijene biznisa rata oblizuju prste, a Ukrajine je, od 24. februara 2022, svaki dan manje.
