Australski primjer: BiH se sprema da zaštiti djecu od nasilnika

Moderna tehnologija 21. stoljeća kontinuirano napreduje. Društvene mreže, koje su imale primarni cilj spojiti ljude diljem svijeta odmaknule su se od svoje namjere i raznovrsnošću sadržaja koliko su korisne toliko su i štetne. Udarna meta su djeca mlađa od 15 godina. Već nekoliko godina unazad vode se rasprave o njihovoj sigurnosti na društvenim mrežama. Australija je krajem 2025. postala prva država u svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža mladima, a više od 4,7 miliona profila osoba mlađih od 16 godina je ukinuto. 

Seksualne ucjene

Na inicijativu gradonačelnika Draška Stanivukovića, Banja Luka je prvi grad u Bosni i Hercegovini koja planira razviti i patentirati aplikaciju kojom bi se djeci mlađoj od 15 godina zabranio pristup društvenim mrežama. Pitanje je može li se na nivou cijele BiH provesti takva reforma i kakav bi bio njen efekat.

Iz Federalne uprave policije za Oslobođenje navode da se ne može govoriti o značajnom porastu klasičnog oblika kompjuterskog kriminala među djecom, ali tvrde da je primjetan porast rizičnih pojava koje su povezane sa nekontrolisanim korištenjem društvenih mreža i komunikacijskih aplikacija od maloljetnika. U FUP-u ističu pojave kao što su seksualne ucjene putem interneta „sextortion“, zloupotreba ličnih fotografija i video sadržaja kao i izloženost djece izuzetno štetnom i neprimijerenom sadržaju. 

U FUP-u kažu da se razmatra pokretanje inicijative od Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH i Federalne uprave policije, koja bi bila upućena Vladi FBiH, da se razmotri zabrana korištenja određenih društvenih mreža i aplikacija za djecu mlađu od 15 godina. 

Razmatra se i model obavezne instalacije softvera za roditeljski nadzor na mobilnim uređajima koje koriste maloljetnici, a u okviru njega moguće je i propisivanje određenih zakonskih obaveza za roditelje/staratelje, uključujući sankcije u situacijama kada se utvrdi da sigurnosni mehanizmi nisu instalirani ili se svjesno izbjegavaju.

U Federalnoj upravi policije naglašavaju da zabrana samo po sebi nije rješenje. Dosadašnja istraživanja pokazuju da najbolje rezultate daje kombinacija regulatornih mjera i kontinuirana edukacija, kako maloljetnika tako i roditelja/staratelja i nastavnog osoblja. 

Bolja edukacija

Roditelji, uglavnom, ne podržavaju potpunu zabranu pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina. U Vijeću roditelja Kantona Sarajevo smatraju da bi umjesto toga veći fokus trebao biti na regulaciji neželjenog sadržaja na društvenim mrežama i edukaciji, kako djece, tako i roditelja i nastavnog osoblja. Problem je i što su djeca izložena nerealnim standardima i pogrešnim vrijednostima čime ne razvijaju vještinu kritičkog razmišljanja. 

Jedna od članica Vijeća roditelja Kantona Sarajevo M. V., čija djeca pohađaju osnovnu školu, ipak ima strožije mišljenje o korištenju društvenih mreža među maloljetnicima. Ona upozorava da na društvenim mrežama vrebaju mnoge opasnosti koje mogu ostaviti trajne ostaviti posljedice na mentalno zdravlje djece.