Američki milijarderi
Šestog novembra, kad je osvanula vijest o rezultatima predsjedničkih izbora u ne-Sjedinjenim Američkim Državama, italijanske i europske novine na prvim stranama objavljuju fotke predsjednice italijanske Vlade Giorgie Meloni (1977), kako se za stolom, zavodljivo i sa velikim zanimanjem, unijela u lice milijarderu Elonu Musku. Fotka je snimljena u septembru u Rimu.
Zajednički (ne)prijatelji
Musk je, na manifestaciji Atlantic Council Global Citizen Award, glavnom forumu svjetskih leadera, diplomata i filantropa, na marginama Generalne skupštine OUN-a u New Yorku, Meloni dodijelio nagradu. Italijansku premijerku je opisao, trumpovski rječito: “Ljepša je iznutra nego s vana. Divim joj se, postigla je nevjerojatne rezultate u zemlji, to je odlično, autentična je, poštena i iskrena, nisu svi političari takvi.” Meloni je navodno nagradu zaslužila svojom “revolucionarnom ulogom premijerke”.
Global Citizen Award 2023. je dobio Volodymyr Zelensky. Kako su prenijeli Politico i The Guardian, u think tanku Atlantic Council nisu svi blagonaklono gledali na približavanje Musk-Meloni.
Par dana poslije u Rimu, naočita premijerka 60-milijunske Italije, članice G7, otvoreno šarmira Muska, najbogatijeg čovjeka na planeti, oca osmero djece, poduzetnika koji želi podrediti sve pred sobom i očijuka sa galaksijom. Djelovali su tako bliski da je Musk na svojoj platformi X objavio da “nije u romantičnoj vezi sa Meloni”.
“Dragocjeni genije”, kako ga naziva, i premijerka su se prvi put sreli u junu 2023. Meloni je nanjušila da bi Musk mogao imati značajnu ulogu u modernizaciji infrastrukture u Italiji, u perspektivi novih satelitskih tehnologija njegovog Starlinka.
Decembra 2023. Musk je bio njen najdraži gost na godišnjem susretu njene stranke ekstremne desnice, Fratelli d’Italia, u papskoj tvrđavi Sant’Angelo, sagrađenoj uz mauzolej cara Hadrijana: sience fiction se srela sa fantazijom. Meloni i Musk su otkrili mnoge zajedničke tačke. Potom je iz prvog reda slušala njegov interview sa zamjenikom direktora desničarskog lista Il Giornale. Musk je, podignute šake, pred uzbuđenim slušateljstvom, nakon što je govorio o razvoju međuplanetarnih istraživanja, na veliko zadovoljstvo ekstremnih desničarskih aktivista, osudio ekologe odgovorne za gubitak nade u budućnost, ilegalnu imigraciju, tiraniju “politički korektnog” i Europu, previše birokratsku i normativnu.
Musk, personifikacija novca na Zemlji, i ambiciozna Meloni, dakle, imaju iste neprijatelje. A i prijatelje: Meloni se namjerava približiti Trumpu, kojem mediji u svijetu u posljednje vrijeme pripisuju pridjev “fašista”. Muskov drugar, Andrea Stroppa (1994), bivši hacker i stručnjak za numeričku sigurnost, prisustvovao je njihovim sastancima, i za list La Republica objasnio: “Elon priznaje leadership Meloni. Vidi u njoj isto što i u Trumpu: oni su branitelji ugroženih zapadnih vrijednosti.” The Guardian je prenio da je Trump najavio da će Muska imenovati za vođu komisije za učinkovitost vlade. Trumpovim rječnikom, Musk će biti “ministar za smanjenje troškova” - prećutno, prema svom modelu SpaceX, preporučiće privatizaciju savezne vlade: njene poslove će prenijeti na podizvođače - stručnjake visoke tehnologije, što tim instancama obećava raskošne ugovore. Benevolentna Meloni je prirodan most između SAD-a i konzervativne Europe.
James Carafano, veleposlanik ultrakonzervativnog think tanka Heritage Foundation, poznatog po Projektu 2025, tim povodom je izjavio: “Sa Muskom i Meloni smo u izvanrednom trenutku usklađivanja koje bi moglo promijeniti svijet, nešto kao što se dogodilo 1980-ih, kad su se na sceni svijeta pojavili Ivan Pavao II, Ronald Reagan i Margareth Thatcher.”
Tekst Projekta 2025 je pripremio Trumpov potpredsjednik J.D. Vance, jedini intelektualac iz njegove klike, autor knjige “Elegija Hilbilly”, iz 2016, prodate u tri milijuna primjeraka, po kojoj je Netflix snimio film. Projekat 2025 predviđa radikalnu promjenu državnog aparata i zakonodavnog okvira, a sve se može nazrijeti u njegovoj knjizi: “Ako jednog dana moja majka bude u sukobu sa direktorom škole, ona će pobijediti, a ne on.” To je savršeno predskazanje Putina, Muska, Trumpa, Meloni, Orbana... Vance je najvjerojatnije jedini pisac u Americi koji je otvoreno na Trumpovoj strani. Na programu Projekta 2025 su autoritarnost, reakcionarnost i strah. “Demokrate razgovaraju sa Bruxellesom, Berlinom i Parisom. Republikanci u EU razgovaraju sa državama u koje imaju povjerenja i koje misle kao oni. Italija će odigrati prioritetnu ulogu.”
“Svim sam srcem za Trumpa”, skačući u zrak, ruku dignutih visoko, uzvikivao je Musk 5. oktobra u Pennsylvaniji. Uložio je 120 milijuna$ u Trumpovu kampanju, a vlasnik je milijardi$ investiranih u ugovore sa Vladom SAD-a.
U knjizi “Ti milijarderi moćniji od država”, objavljenoj februara ove godine, autorica Christine Kerdellant predstavlja Elona Muska (SpaceX, Tesla, X 221 milijarda $), Jeffa Bezosa (Amazon, 216 milijardi $), Marka Zuckerberga (Facebook-Meta, 198 milijardi $), Billa Gatesa (Microsoft, 103 milijarde $), Sergeja Brina, 135 milijardi $ i Larryja Pagea, 141 milijarda $ (obojica Google). Nakon Zuckerbergove virtualne buvlje pijace bez granica Face Book, Musk je svima dao novu šansu: 2022. je kupio Twitter, koji postoji od 2006. i svijet svojih želja stavio u džep. Donedavna potpredsjednica EK-a Vĕra Jourová je izjavila da Muskova platforma ima najveći omjer lažnih vijesti tj. dezinformacija. Prema studiji istraživača sa Massachusetts Institute of Technology, objavljenoj 2018. u časopisu Science, ustanovljeno je da fake news treba šest puta manje vremena nego istinitoj informaciji da dopre do 1.500 korisnika.
Osim sveprisutnog Muska, i ostali ‘digitalni’ milijarderi su neizbježni. Internetom se služimo svi. Google, vodeća internet tražilica na svijetu, koja drži 90% tržišta SAD-a, optužena je za monopoliziranje online upita koristeći svoju finansijsku moć i antikonkurentsku praksu. I Google platio 26 milijardi $ da bi proizvođači mobilnih telefona kao Samsung ili izdavači softvera za navigaciju, poput Mozille, automatski instalirali njihovu tražilicu. Ko, i gdje, danas živi bez mobilnog telefona?
Digitalni tajkuni učestvuju u doticajima, ili u sukobima sila, u kojima predstavljaju fundamentalan uteg koji mijenja odnose u svijetu, i odlučuju o pravcu kojim se kreće čovječanstvo. Njihove razmjere su “planetarne i izvan dosega poreskih službi i regulatora”, a njihovo osobno bogatstvo prevazilazi stotine milijardi$ i više uopće nema smisla: ne može se sagledati.
U svijetu ih ima mnogo, milijarder nije usamljena brojka. Neki od njih žele promijeniti ili spasiti svijet, pripitomiti ga po svome (možda je adekvatniji izraz dresirati), a jači su od najmoćnijih država. Sintagma kojom bih ih opisala je: iminentna opasnost.
Oni drugi, “normalni milijarderi” ne pokušavaju nametnuti svoj model društvenih odnosa i ne daju znakove da žele učestvovati u odlučivanju o budućnosti života na Zemlji. Ti “drugi” su “samo” gazde svojih poduzeća: imaju ogromnu moć stvaranja/ukidanja radnih mjesta u zemlji/zemljama, i mogućnost prioritetnog komuniciranja bez uvijanja sa ministrima, odgovornima - ma ko to bio, da bi dobili poreske olakšice ili onemogućili objavu informacija ili tekstova koji bi im naudili.
O nevidljivoj kopreni povezanosti milijardera i politike govori malenkost: na menadžerskom obraćanju republikancima u javnosti, 6. novembra, dva sata iza ponoći po lokalnom vremenu, dok pobjednik još nije bio službeno proglašen, Trump je kopirao Muska, i opisao pokojnu punicu Amaliju Knavs, Melanijinu majku: “Ne zna se je li bila ljepša iznutra ili s vana.” I prije nego je spomenuo ikoga, govorio je o Musku i satelitu Starlink. “Zvijezda je rođena. Elon Musk, genije.”
Milijarderi iz knjige Christine Kerdellant s lakoćom idu mnogo dalje: jednom objavom na vlastitoj društvenoj mreži mogu anestezirati NATO, usmjeriti tok predsjedničkih izbora u SAD-u ili Rusiji, i promijeniti sudbinu naše planete, a izgleda i ne samo naše.
Muskov SpaceX šalje rakete u svemir. Rasporedio je desetine satelita iznad Ukrajine i ima apsurdnu moć. Preuzeo je suverene funkcije koje su odlika države i pripadaju saveznoj američkoj vladi, koju je pretvorio u spektakularan izvor profita. SpaceX zavisi od ugovora sa saveznim agencijama i Pentagonom. Obavlja neke od ključnih aktivnosti NASA, a Tesla napreduje zahvaljujući poreskim olakšicama za električna vozila i subvencijama koje koriste njegove stanice za punjenje. Prema računici koju je iznio Politico, oba Muskova poduhvata sa američkom vladom predstavljaju vrijednost od 15 milijardi$ - što je samo jedna verzija njegovog poslovnog plana. The Wall Street Journal prenosi da je SpaceX na putu koncipiranja novih proizvoda namijenjenih prvenstveno klijentima vezanim za nacionalnu sigurnost.
Ukrajina zavisi od Muska, i to samo može biti za ogromnu brigu. U vrijeme ruske invazije Ukrajine, Rusija je izvela cybernapade na satelite koji su opsluživali Ukrajinu. Da Musk nije priskočio u pomoć sa nekoliko svojih satelita, Ukrajina se ne bi mogla braniti. Internet je neophodan u komunikaciji generalštaba i terena zbog upotrebe raketa i korištenja obavještajnih podataka koje javnost ili vojne strukture prikupljaju i koji pokazuju gdje su Rusi i u kojem pravcu se pomjeraju. Da nije bilo Muskovih satelita Ukrajinci ne bi mogli reagirati.
U jednom trenutku, prije približno godinu i pol, Musk se uznemirio, jer su postojale indikacije da će Ukrajinci napasti rusko pomorsko uporište na jugu Ukrajine. Navodno je imao kontakte sa Putinom, ili njemu bliskim ljudima: objasnili su da će, ako Ukrajinci Rusima naprave “Pearl Harbour”, oni odgovoriti nuklearnim oružjem. Milijarder nije želio biti odgovoran za Hiroshimu XXI stoljeća i ugasio je pristup internetu u zonama koje su Ukrajincima bile neophodne za napad. Američko Ministarstvo obrane je imalo razloga zabrinuti se zbog reakcija Muska i njegove uloge u tom ratu, u kojem je, u teoretskom smislu, on trebao imati samo poziciju isporučitelja usluga pristupa internetu, nešto kao Telemach.
Pentagon ima razloga pribojavati se Muskovog nekonformističkog ponašanja (sjećam se kad je sam unosio lavaboe u sjedište Twittera), a da ne govorimo o iživljavanju, mogućim devijacijama, nekontroliranom reagiranju i ispadima bijesa.
Milijarder je tek počeo crpiti finansijski potencijal države, i predsjednik Trump je za njega ovaploćenje sna. Tamo gdje bi drugi moćnici bili oprezni i skloni igri po pravilima - Trump na to ni ne pomišlja. Hvali se da će za njegovog mandata Musk poslati raketu na Mars, a SpaceX-u je namijenio najveći ček kojeg je ikada izdala američka vlada. U svom stilu, Trump tvrdi da će najbogatijeg čovjek na svijetu on učiniti još bogatijim.
Postavlja se pitanje da li milijarderi imaju funkcije, misije i uloge koje države više nemaju, jer one više nemaju proračunska sredstva za to. Neki se sjećaju 1986. i kataklizmičke eksplozije shuttlea Challanger u zraku, sa sedam članova posade, netom nakon polijetanja iz Cap Canaverala. Tada su Amerikanci prestali finansirati NASA-ina istraživanja na Mjesecu i tu ulogu prepustili industrijalcima. Musk je preuzeo finansijske i ljudske rizike za razvoj međuplanetarnih raketa. U cijelom svijetu ta vrsta posla pripada državi - osim u SAD-u. Logično je upitati se kuda ide Musk (i njegov ego). Rođen 1970, može biti aktivan i utjecajan barem do svojih osamdesetih. Raspolaže društvenim mrežama i doprinosi histerizaciji rasprava i montiranju ekstrema. Sumnjam da će iko pročitati nedavno objavljenu knjigu “Osvajačica Kamala Harris”: neće se imati vremena od gledanja uživo Elona Velikog, za kojeg niko nije glasao, ali je on kupio potkupljivu politiku, opčinio lakomislenu publiku, sve volšebno dezorijentirao i izabrao svog vlastitog predsjednika SAD-a.
Pretenzije kralja tehnologije se uklapaju u Trumpov desničarski program: demontirati saveznu vladu i eliminirati velike dijelove javne funkcije, agencije i cijela ministarstva (kao što je učinio Javier Milei u Argentini). To je preokret, bolje rečeno poremećaj, koji bi zadovoljio grandioznu poziciju koju je Musk sebi dodijelio u povijesti ne SAD-a, nego čovječanstva.
Cijelo poglavlje knjige “Ti milijarderi moćniji od država” autorica je posvetila pitanju: na šta bi ličio svijet bez država? U toj koncentraciji moći i zahtijevanju monopola, što animira i Muska i njemu slične milijardere iz Sillicon Valleya, u prvi plan izbijaju riječi Petera Thiela, suosnivača PayPala: “Konkurencija je za gubitnike.”
Christine Kerdellant smatra da smo stavljeni u situaciju u kojoj je promjena kompleksna i komplikovana: milijarderska poduzeća su supranacionalna, iznad država su, a vratiti se na početne postavke ne znači pritisnuti na dugme. Prosječan (naivan) građanin XX stoljeća misli da su novi propisi i zakoni moguće rješenje.
EU je uspostavila striktna pravila o digitalnoj tehnologiji kroz zakonske instrumente Digital Markets Act, koji ima za cilj bolje reguliranje gospodarskih aktivnosti platformi, i Digital Services Act, koji ograničava širenje nezakonitih sadržaja i proizvoda. Ni DMA ni DSA još nisu stupili na snagu.
Za sada samo Kina uspijeva spriječiti svoje “digitalne” milijardere da urade ono što su zapadni već postigli: preuzeli moć nad državom. Izgleda kao da se Xi Jinping, u tajnosti, iznervirao. Jack Ma, ekvivalent Jeffa Bezosa, imao je Alibabu - što je kineski Amazon, i uz to se milijarderski razbaškario: bio je finansijer i bankar, nudio povoljne kredite i pružao mogućnosti koje država nema. Xi je na tri mjeseca Jacka Maa zatvorio u hotel. Ta procedura je poznata pod nazivom bijela tortura: nije ga poslao u zatvor, gdje postoje zakoni kako tretirati ljude. Udaljio ga je, stavio ga u hotel, i pranje mozga je trajalo tri mjeseca.
Okrutno poređenje
Tehnički podaci o ostalim milijarderima, koji su samo malo manje u prvom planu nakon objave pobjede D. Trumpa na predsjedničkim izborima, glase: Microsoft je npr. 30 oktobra 2024. objavio za juli, avgust i septembar promet od 65,5 milijardi $, što je povećanje od 16%. To znači da će izumitelj Windowsa ostvariti prihod koji će premašiti brojne vodeće državne tvrtke. Meta je za isti period objavila promet od 40,6 milijardi$ i rast od 19%. Takvom dinamikom će poduzeće, nastalo 2004, poslovati bolje nego njemački stogodišnjak Mercedes. A Google, sa skoro 90 milijardi$ zarade od prodaje za ta tri mjeseca, ima rast od 15%, i nadmašio je vodećeg europskog proizvođača Wolkswagen.
Ako se čovjek zamisli nad ciframa, poređenje je okrutno. Google je za tri mjeseca zaradio 26 milijardi$, Microsoft 25 milijardi$ i Meta 15 milijardi$. Na burzi valorizacija te tri kompanije predstavlja više od prvih pedeset poduzeća euro zone. Sveukupno, američki Google, Microsoft i Apple zauzimaju mjesta među pet najprofitabilnijih kompanija na svijetu. Najbolje plasirano europsko poduzeće, TotalEnergie, je na 25. mjestu.
Zabrinutost je izazvao Mark Zuckerberg, jer je za 2025. najavio ubrzanje investicija u umjetnu inteligenciju. Jednako upozorenje je došlo iz Microsofta, čiji su investicije samo u odjel cloud udvostručene u tromjesečju, i iznose 20 milijardi$. Kompanija “zalijeva” na sve strane, čak i izgradnju nuklearne centrale. Da li je od ovog valcera stotina milijardi $ Wall Street dobio vrtoglavicu?
A šta da radimo mi, danas, kad ako nisi na FB - nisi čovjek? Autorica upozorava: “Funkcioniranje društvenih mreža se zasniva na temeljitom poznavanju našeg neuronskog sustava. Sean Parker, bivši predsjednik Face Booka, priznao je da se gospodarski model Face Booka, jednako vrijedi i za X i za Instagram, temelji na korištenju ranjivosti ljudskog bića i njegove psihologije. Chamath Palihapitiya, bivši potpredsjednik zadužen sa rast FB klijentele, potvrdio je da se njegov posao sastojao u pronalaženju najboljih načina manipulacije korisnicima, nagrađujući ih naletima dopamina, hormona zadovoljstva. Drugim riječima - stvaranjem ovisnosti.
“Digitalni” milijarderi su otišli daleko dalje od konfiskovanja suverene uloge države. Jednim lajkom njihov potencijal destabilizacije demokracija postao je nemjerljiv. Naši politički modeli, čak i naše poimanje ljudskog bića su u opasnosti. Da li su nas, za svoje potrebe, sve omamili i dresirali, kao konje, u očekivanju kockice šećera, a da se nikada nismo ni sreli?
