Tako je govorio Osama bin Laden
Pavle Mijović
Viralni Osama Nakon što je prošli tjedan britanski The Guardian objavio “Pismo američkom narodu”, kojega je sad već davne 2002. potpisao notorni Osama bin Laden, internet je naprosto eksplodirao. Iako se radi o pismu koje je već više od dvadeset godina dostupno javnosti, između ostalog, i u online arhivima CIA, autorski uradak nekada najpoznatijeg svjetskog terorista postao je odjednom globalan i viralan. Klik po klik i Osamine su se poruke američkom narodu rapidno proširile društvenim mrežama u kojima je prednjačila TikTok platforma koja je idealna za kratke ali upečatljive poruke, koje većinom igraju na kartu korisničkog doživljaja i iskustva. Kada je kasnije The Guardian, s ciljem navodne zaštite čitateljstva, izbrisao spomenuto pismo sa svoje web stranice, čitatelji su se već brojali u milijunima, a zabranjeni je Osamin uradak nastavio cirkulirati i multiplicirati se na društvenim mrežama. I online platforma TikTok će kasnije zabraniti postove koji se referiraju na njegove ideje, budući da njihova platforma ne podržava nikakvo veličanje ili propagiranje terorizma. Učinili su to, reći će sami, “na agresivan i proaktivan način” s ciljem suzbijanja širenje sadržaja koji ima elemente nasilnog ekstremizma, a istovremeno su odbili podijeliti s javnosti službene statistike koje bi dale najbolji uvid o tome koliko su Bin Ladenove ideje postale trendy i popularne.
Čitajte kolumne Pavla Mijovića:
Internet-navike korisnika su lako mjerljive, a podaci pokazuju kako su ime notornog terorista i haštag #lettertoamerica imali ogromnih 719 milijuna impresija, podaci su Instituta za strateški dijalog, koji inače statistički analizira razne online patologije. Dakle, ogroman broj internet-korisnika je pogledao neki od postova koji su se bavili time, pa o čemu se tu zapravo radi? Osama bin Laden, poznato je, nekadašnji je svjetski terorista broj jedan, direktno odgovoran za mnoge terorističke radnje, među kojima je globalno najpoznatija tragični događaj 9/11, kada je napad doveo do 2.977 žrtava na američkom tlu. Bin Laden je sve do svoje smrti u Pakistanu 2011. koja, očekivano, nije došla prirodnim putem, u čitavoj svjetskoj javnosti bio demoniziran, a sada njegove ideje najednom postaju orijentir i inspiracija mnogima, posebno mlađoj generaciji.
Terorist, ali i influenser I ranije je on vješto koristio razne komunikacijske kanale: davao je intervjue novinama, slao vlastoručno potpisana pisma raznim medijima koja je ponekad skenirao i stavljao na internet, zatim je eksperimentirao i s videoporukama, ali je većinom taj komunikacijski stil bio vezan za zemlje arapskog govornog područja, dakle, daleko od zapadnih pozornica i ograničen na njegove ideološke pristaše. Njegov opus je postao dostupan široj javnosti tek 2005. godine, kada je nekoliko entuzijasta objavilo knjigu “Poruke svijetu. Izjave Osame bin Ladena”, koja je izašla u prestižnoj izdavačkoj kući Verso, fokusiranoj većinom na nešto progresivnije društvene teme. Bin Laden, jasno je iz njegovih pisama, polemizira sa Zapadom, opravdavajući vlastita vojna djelovanja terorističkog tipa riječima: “Vi ste nas ubijali”, a sad “mi moramo ubijati”. Osamin stil, uz arhaični arapski - kako svjedoče prevoditelji, neobičan je spoj krutog birokratskog jezika koji sve argumentira na taksativan način i zavodljive mistike, koja mu služi da čitatelja uvede u svoj svijet i zaintrigira ga za njegovu stvar. Stil Bin Ladenovog pisma je birokratski dosadan, ali istovremeno i herojski zavodljiv: želi ući u komunikaciju s publikom objašnjavajući im motive svoje borbe s Amerikom. “Napadali ste nas i nastavljate nas napadati”, odmah na početku Osama objašnjava svijetu o čemu je tu zapravo riječ. Iako piše američkom narodu, poistovjećuje ga s Britancima, koji su Židovima predali Palestinu i tako je osudili na konstantu “opresije, tiranije, zločina, ubijanja, istrebljenja, destrukcije i uništenja”.
Razloge viralnosti Osaminog pisma treba tražiti u aktualnom političkom kontekstu: čitav svijet trenutno svjedoči destrukciji čitave populacije koja naseljava Pojas Gaze, medijski izvještaji su duboko potresni. Informacija je mnogo i suprotstavljene su, javno mnijenje na Zapadu, uslijed potresnih scena, pomalo se mijenja i u čitavom tom rašomonu poruke notornog Osame su postale popularne: mlađoj populaciji služe kao orijentir. Dok su generalno ljudska bića puna sumnji i mnogo stvari im je nejasno, kod Osame toga nema. Samo apsolutna sigurnost u ispravnost svoje stvari: siguran je u prošlost, uvjeren u ispravnost svoje borbe, a također zna kakva budućnost treba biti. On, u lukavoj maniri, adresira mnoge kritičke aspekte međunarodne zajednice koja je personificirana u Americi. Komparira brojeve umrle djece u Iraku s brojem američkih žrtava nakon tragičnog događaja 9/11. Nadalje ukazuje na činjenicu da mnoga ljudska i humanitarna prava postoje samo na papiru, posebice na dio (post)kolonijalnog svijeta kojemu pripada. I traži Osama u drugom dijelu pisma da zapadni intervencionizam prestane - “spremite torbe i gubite se iz naše zemlje” - sugerirajući buduću suradnju na bazi “zajedničkog interesa i koristi”. Razloge recentne popularnosti Osaminog pisma treba tražiti u aktualnom političkom momentu u kojemu se međunarodna zajednica pokazuje gotovo potpuno nemoćna da zaštiti ljudski život u Pojasu Gaze. Indiferentna i nehumana politika koja je neosjetljiva na ljudsku patnju stvorila je pogodno tlo da zavodljive ideje notornog Osame postanu orijentir i inspiracija ljudima za razumijevanje svijeta, ali ne kao nekada samo na Bliskom istoku već i u samom centru zapadnog svijeta.
