Mirsad Zaimović: Od Vlade tražimo rješenje za Blok 7 Tuzla
Gospodine Zaimoviću, do kada će se novcem poreznih obveznika plaćati hotel za održavanje sjednica i kada se može očekivati da se parlamentarci vrate u poslaničke klupe Parlamenta FBiH?
- Vjerujte da svi jedva čekamo trenutak kada ćemo se vratiti u salu, u kojoj smo navikli raditi. Vratit ćemo se onog trenutka kad epidemiološke mjere koje propisuje Krizni štab budu dozvolile prisustvo oko 150 ljudi bez fizičke distance.
Spisak problema
Mi smo napravili anketu, značajan dio zastupnika je vakcinisan, istina nisu svi. Ako Krizni štab propiše mjere koje budu omogućavale da se vratimo u naš amfiteatar, mi ćemo to odmah uraditi. Rađene su kalkulacije troškova koje se odnose na zagrijavanje prostora i zakup parkinga, te se na bazi njih došlo do zaključka da su troškovi održavanja sjednica u amfiteatru Parlamenta FBiH gotovo jednaki cijeni održavanja sjednica u hotelu.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH je odbio da razmatra informacije o realizaciji ugovora za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla iz kojih se vidi namjera Elektroprivrede BiH da istraje na tom projektu uprkos činjenici da kineski partneri ne mogu ispuniti obaveze iz ugovora. Zbog čega parlamentarci nisu raspravljali o tome, kakva bi mogla biti sudbina projekta i kako dalje ako se od njega odustane?
- Mi smo dobili materijal koji je naslovljen kao Informacija sredinom godine i ona je proslijeđena svim zastupnicima. Nismo imali nikakav zahtjev da se ta informacija uvrsti u dnevni red. Shvatili smo da nas Elektroprivreda, federalno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije, odnosno Vlada Federacije BiH informiše o problemima koji postoje u realizaciji Ugovora za izgradnju Bloka 7 - 450 MW u TE Tuzla. U navedenom materijalu vidljivo je da nisu navedena rješenja niti bilo kakvi prijedlozi, naprotiv, konstatovani su samo problemi. Napominjemo da je Parlament dao saglasnost na Ugovor za izgradnju Bloka 7, i s obzirom na to da se radi o izmjenama Ugovora, Parlament bi prema pravnim tumačenjima trebao dati saglasnost i na izmjene tog ugovora. Međutim, kao što sam već naveo, takvo rješenje nije predloženo. Kolegij je Informaciju o aktuelnoj situaciji na realizaciji EPC ugovora za izgradnju Bloka 7 primio k znanju, te zauzeo stav da, ukoliko treba odlučivati o sudbini Bloka 7, onda bismo trebali imati i prijedloge rješenja od stručnih ljudi koji rade u Ministarstvu, odnosno u Elektroprivredi. Smatram da Parlament takvo pitanje treba da razmatra te zauzme stav o njemu.
Kakve posljedice mogu nastati ako se odustane od ovog projekta?
- Upravo je to jedno od pitanja koje i nas interesuje. Uostalom, za taj projekat je uplaćen značajan avans. Šta će značiti zaustavljanje realizacije tog ugovora? Da li postoji rizik da ta sredstva propadnu i koliki je taj rizik? To su pitanja koja treba uključiti u analizu vezano za donošenje odluke. Imamo varijantu da se insistira na ovom ugovoru, koji je očito nemoguće doslovno ispoštovati zbog opreme koja je njime definisana. U konačnici, moguće je ići u dva pravca: prihvatiti da se zamijeni oprema i da se predoče posljedice takve odluke, jer vjerujemo da se nije bez razloga govorilo o vrsti opreme koja je definisana u ugovoru. Drugi pravac je ne prihvatiti zamjenu opreme, te da se i u tom slučaju iznesu posljedice koje mogu nastati takvim rješenjem. U kontekstu zahtjeva Energetske zajednice i Evropske unije, tu je došlo do novih momenata koje Parlament u ranijem sazivu nije imao. Odnosno, uprava EPBiH i Ministarstvo u tom periodu nisu mogli imati takav ulazni podatak kada su odlučivali o ovom projektu.
Uz sve teškoće kroz koje prolazi zbog pandemije koronavirusa, privreda u FBiH ponovo je na udaru nakon najave poskupljenja struje, zbog čega poslodavci kao neminovnost najavljuju otpuštanje radnika. Na koji način spriječiti najgori scenarij?
- Pretpostavljam da se rukovodstva elektroprivreda pozivaju na cijene na Budimpeštanskoj berzi. Cijene električne energije su enormno porasle i nikad nisu bile više u historiji. Sve je veća potražnja električne energije na tržištu, a neke države su već počele da obračunavaju takse na tzv. prljavu energiju, pa je to razlog povećanja električne energije na svjetskoj berzi. U Bosni i Hercegovini do obračuna tih taksi nije došlo, ali će prema zahtjevima Energetske zajednice i Evropske unije do toga svakako doći. Sigurno da će nam to biti nametnuto i pretpostavljam da uprava Elektroprivrede pokušava prilagoditi svoje tarife budućnosti, kao i to da pripremi privredu da će doći do povećanja cijene električne energije zbog povećanja cijena na međunarodnom tržištu te neminovnosti opterećenja taksom cijene kilovata, odnosno jedinice električne energije. Do tog momenta mislim da postoji prostor da Vlada, Ministarstvo i Elektroprivreda pronađu rješenje da ne dođe do radikalnog poskupljenja električne energije. Prema informacijama koje imam, na putu su da dođu do zadovoljavajućih rješenja, ali će u budućnosti, ako ovakve odredbe EU i trendovi u svijetu ostanu na snazi, cijene električne energije neminovno rasti.
Pitanje koje je ovih dana vraćeno u žižu javnosti, a koje najviše zanima radnike je povećanje minimalne plate koja iznosi mizernih 406 KM. Hoće li ovo povećanje pratiti usvajanje reformskih zakona koji su već dugo u proceduri i nikako da dođu na dnevni red?
- To se podrazumijeva. S jedne strane govorimo svi o rasterećenju privrede, a maloprije sam govorio o problemima vezano za cijenu električne energije i mogućim posljedicama takvog povećanja. Prijedlozi zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak koji su dolazili iz Vlade podrazumijevaju značajnije smanjenje opterećenja na platu. Tada će se i poslodavcima izbiti argument da se povećanjem minimalne plate dovode u nepovoljan položaj, u odnosu na konkurenciju u regiji i svijetu. Kroz ovaj set zakona definisat će se minimalna plata. Mi smo taj set zakona imali na dnevnom redu jedne od ranijih sjednica, ali ih je Vlada povukla. Mislim da trenutno Vlada radi na usaglašavanju zakona sa svim partnerima i onog trenutka kad bude spremna da brani te zakone pred Parlamentom, oni će biti na dnevnom redu.
Nakon smrti ministra Vjekoslava Mandića u Vladi FBiH su upražnjeni resori zdravstva, ministra za boračka pitanja i obrazovanja. Da li su rukovodstva SDA i HDZ-a BiH razgovarala o popuni ovih ministarstava?
- Naravno da smo razgovarali. Mi smo razgovarali, prije svega, o imenovanju Vlade, jer smo već u četvrtoj godini novog mandata, u kojem nije imenovanja Vlada od ovog saziva Parlamenta.
Uslovi HDZ-a
Kada je u pitanju imenovanje nove Vlade za popunu ministarstava, uslov HDZ-a je usvajanje Izbornog zakona BiH. Takav stav je bio do sada, a otkako smo, nažalost, izgubili ministra zdravstva, nismo imali priliku razgovarati o toj temi. Da li se nešto promijenilo u stavu HDZ-a kad je u pitanju popuna ministarstava, zaista nisam upoznat s tim. Međutim, na bazi onoga što znam iz razgovora koje smo ranije imali sa HDZ-om, smatram da se tu stavovi neće promijeniti.
Kada je riječ o rješenjima za Dom naroda FBiH koja se trebaju razmatrati kako više ne bi dolazilo do blokada, šta je za SDA najprihvatljivije?
- Ako će ostati ovakve nadležnosti Doma naroda, onda svaki kanton treba i dalje da bira po najmanje jednog delegata iz svih konstitutivnih naroda. Međutim, ako ćemo stvari postaviti drugačije, onda moramo razgovarati o nadležnostima Doma. Gotovo da nema prakse u svijetu gdje Dom naroda ima ovoliki broj nadležnosti, čak ima i veće nadležnosti nego što to ima Predstavnički dom. Ili ćemo ostati pri ovom principu, a to je naš stav, da svaki kanton treba i dalje da bira po jednog delegata iz svih konstitutivnih naroda, ili ćemo nadležnosti Doma naroda dovesti na nivo bavljenja pitanjima vitalnog nacionalnog interesa. Suština je da Dom naroda omogući zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, a da se u isto vrijeme onemoguće blokade svih procesa od delegata iz bilo kojeg naroda.
