Ukrajinska dva fronta

Od početka ruske invazije, Ukrajina, evo već više od tisuću dana, uz pomoć saveznika u naoružanju, hrabro se bori, neke bitke dobija, neke teritorije gubi, ali istovremeno otklanja negativne pojave u vlastitim redovima. O tom drugom ne manje važnom frontu javnost saznaje kad se smijene pojedini generali zbog neuspjeha u protuofanzivi, ili visoki državni dužnosnici uhvaćeni u korupciji, te kad se otkrije da se broj dezertera koji su do sada napustili bojišnicu, prema izvorima Kijeva, popeo na 65.000. Obuka svježih postrojbi odvija se po skraćenoj metodi, ali to ne daje željeni rezultat na frontu, tim prije što Ukrajinci nemaju iskustva s borbenimn sredstvima koja dobijaju sa Zapada. Mnogi analitičari smatraju da je Volodimir Zelenski pogriješio smijenivši glavnog zapovjednika ukrajinske vojske generala Valerija Zalužnog i postavljajući na tu dužnost generala Oleksandra Sirskog. Tijekom bitke za Kijev, Zalužnijevo brzo i prilagodljivo razmišljanje omogućilo je ukrajinskim trupama da iskoriste brojne greške ruske vojske, spasivši prijestolnicu od okupacije. Razlike između Zelenskog i Zalužnog izbile su u studenom 2023, nakon što je general u intervjuu britanskom časopisu Economist naglasio da Ukrajina mora preći na rovovsko ratovanje, priznavši da protuofanziva ukrajinske vojske nije uspjela. Zelenski mu je djelomično proturječio, rekavši da na frontu nema zastoja.

Smjena Zalužnog bila je uvod za druge smjene generala, pa je s pozicije načelnika Generalštaba ukrajinske vojske razriješen Serhij Šaptalo, a na tu dužnost imenovan je Anatolij Barhilevič. Naime, Zelenski je, pored dužnosti zapovjednika ukrajinske vojske, 2020. insistirao da se uvede i mjesto načelnika Generalštaba. Smijenjen je i zapovjednik ukrajinskih zračnih snaga general Mikola Oleščuk, nakon što je srušen zrakoplov F-18 kojeg je donirao Zapad, a pilot poginuo. Bez formacijske dužnosti ostao je i general Jurij Sodol, koji je zapovijedao istočnim krilom ukrajinske vojske. Njemu je stavljano na teret slabo vođenje formacija čijim je povlačenjem omogućeno napredovanje neprijatelja. Zanimljivo, u isto vrijeme kad je smijenjen ukrajinski general Sodol, ista sudbina zadesila je i ruskog generala Genadija Anaškina, jer se ispostavilo da je Moskvi slao lažne informacije o uspjesima ruske vojske na frontu. Anaškin je bio zapovjednik skupine ruskih formacija na istoku Ukrajine.

Smijenjeni ukrajinski generali kritikovani su zbog toga što, sa starješinama kojima su bili nadređeni, nisu više radili na jačanju morala iscrpljenih boraca, kako bi oni bili uporniji u zaustavljanju nadiranja ruske vojske i ne bi se olako povlačili s položaja. Ukajinski vojnici se žale da danima moraju neprestano izdržavati pod teškom vatrom, jer nema nikoga da ih zamijeni. Oni s prve crte medijima su rekli da su išli iz bitke u bitku i da su imali malo odmora od ruske invazije koja traje od veljače 2022. godine. Inače, vojnicima je dopušteno da uzmu deset slobodnih dana dva puta godišnje, ali zbog nedostatka ljudstva ti odmori se ponekad znaju i odgoditi. Vojnici i njihove porodice traže pauze koje se kreću između jednomjesečnog odmora i trogodišnje rotacije. Serhij Hnezdilov, vojnik pod istragom zbog dezerterstva, koji je također i novinar, rekao je za britanski The Times: “Barem u zatvoru znaš kada ćeš moći izaći.” On je uhapšen nakon što je na društvenoj mreži Facebook objavio svoju odluku da napušta vojsku u znak protesta jer su, kako je rekao, loši uvjeti kad vojnik ne zna kad bi se mogao odmoriti.

Ni Rusija kao agresor nije bez ozbiljnih problema, pogotovo što se već zna da će Kremlj iduće godine potrošiti trećinu državnog proračuna na vojsku i njeno oružje, gušeći pritom civilno gospodarstvo. Inflacija je, možda, čak i dvostruko veća od službene godišnje stope od više od osam posto. Iduće godine ruske obitelji prvi put će početi osjećati ekonomske posljedice rata, rekao je jedan dužnosnik europske obavještajne službe, dodajući da postoje rani znakovi umora od rata među onima koji su usko vezani uz sukob, poput majki boraca i drugih članova njihovih obitelji. Na bojnom polju Rusija se najviše oslanja na grubu, krvavu taktiku koja rezultira golemim gubicima. Odluka o angažiranju tisuća sjevernokorejskih vojnika, koji su raspoređeni u Kursku, ukazuje na to da su i njihove jedinice opterećene. Ruski glavni stožer i ministarstvo obrane izvršili su jak pritisak na Kremlj da mobilizira više ljudi, tvrdi pomenuti europski obavještajni izvor. Navodno Rusija sada nema dovoljno pretpostavki za masovno okupljanje snaga, rekao je visoki dužnosnik NATO-a, kako prenosi Economist, dodajući da, ako su i postigli napredak, nisu ga mogli iskoristiti, Moskva na to dodaje da cilj ne bira sredstva i da njihova specijalna vojna operacija u Ukrajini mora uspjeti.