Najavljuju li Plenković i Kavazović novo savezništvo
U sjeni svih dramatičnih događaja koji su se odvijali protekle sedmice, naravno s naglaskom na američke predsjedničke izbore i reakciju na njih, ali i na raspravu u UN-u o Bosni i Hercegovini te nove masovne prosvjede u Srbiji, nekako se jedva provukla vijest o otvaranju zanimljive zagrebačke izložbe, pod naslovom “Pod nebom vedre vjere: Islam i Europa u iskustvu Bosne”.
Izložba autorice Aide Abadžić Hodžić zapravo se bavi baštinom muslimana Bosne i Hercegovine, otvorena je u jednom od najreprezentativnijih prostora u Zagrebu, u nedavno obnovljenom Francuskom paviljonu Studentskog centra, a sve uz dva službena pokrovitelja. To su reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Da ste ovo nekome najavili tamo negdje za vrijeme neumskih pregovora ili nakon nametanja odluka Christiana Schmidta, ozbiljno bi mislio da ste ludi, ali činjenica jeste da su Kavazović i Plenković zajedno otvorili ovu izložbu, sve uz prisutnost hrvatskog ministra vanjskih poslova Gorana Grlića Radmana, jednog od nepopularnijih ljudi u Sarajevu, sve sa izostankom Hercegovine iz naslova izložbe, uz još članova Vlade i čelnih ljudi Islamske zajednice te dobar dio kulturne elite Zagreba, pa i dogradonačelnika Korlaeta, koji je govorio o iskrenoj suradnji Grada Zagreba i Islamske zajednice. Što je, doduše, u Zagrebu oduvijek bio slučaj.
Pridodamo li tome i govore dvojice pokrovitelja, koje ovdje vrijedi u osnovnim crtama citirati, nemoguće je vjerovati da se sve ovo slučajno događa. Plenković je, dakle, između ostalog, rekao: “Izložba pritom predstavlja i utjecaj na oblikovanje identiteta zajednice i odnosa te zajednice sa susjedima drugačijeg svjetonazora i govori o tome da su narodi Bosne i Hercegovine stoljećima živjeli u višenacionalnom, višejezičnom, višekulturnom i višekonfesijskom prostoru. Upravo nas je takav suživot pun različitosti naučio na snošljivost, na uzajamno poštovanje, motivirao nas je i da afirmiramo vlastite kulturne i nacionalne posebnosti. I da bismo to mogli, ključno je da još bolje upoznamo jedni druge, što je posebno važno za mlade generacije koje u ovako brzom komunikacijskom i informacijskom svijetu nekada nemaju vremena za temelje”. Naveo je kako ga “raduje da smo na temelju vjere i njezinoj naklonjenosti dijalogu, razumijevanju i zajedništvu multikulturalnog društva razvili dobre i kvalitetne odnose s cijelom islamskom zajednicom koji su korisni za hrvatsko društvo, a posebno u kontekstu velikih migracijskih trendova s kojima smo suočeni danas u suvremenom svijetu u Europi”. Izrazio je i uvjerenje da će izložba doživjeti uspjeh u Zagrebu i da će građani iskoristiti priliku kako bi bolje upoznali islamsku kulturu i duhovnost u BiH koja je za Hrvatsku “bez ikakvih dilema i najbliža, najvažnija, partnerska, susjedna i prijateljska zemlja”.
Husein Kavazović je pak rekao kako je izložba nastojanje da se prvi put pruži vlastiti pogled na povijest i suvremenost islama u Europi, da se ukaže na iskustvo koje je Bosna imala u susretu sa islamom, kao i na europsku percepciju islama koja se u minulim stoljećima sve do naših dana nije puno mijenjala.
Drugim riječima, sve ono što je još davno Mustafa Cerić pokušao idejno konceptualizirati, ali u sasvim drugačijim povijesnim okolnostima, sada je napravio Kavazović, i to uz punu idejnu podršku hrvatskog premijera, čovjeka koji nije bez utjecaja u vladajućim krugovima Europske unije. Što može značiti samo to da se nazire novo konceptualno savezništvo između Hrvatske, a u nekom smislu zapravo između HDZ-a i Islamske zajednice, odnosno ako možemo ići toliko daleko, kao da se iznova uspostavlja nešto poput Washingtonskog sporazuma. Na izložbi, istina, nije govorio nitko iz SDA, niti je viđen Dragan Čović. Što može biti znakovito, ali je također teško za očekivati kako bi jedni ili drugi mogli prije utjecati na Republiku Hrvatsku ili na Islamsku zajednicu, budući da je praksa pokazala kako utjecaj obično ide u drugom smjeru.
Ukoliko se pokaže da jeste riječ o novoj strateškoj odluci, koja dolazi upravo u tjednu u kojem je Donald Trump postao novi predsjednik SAD-a, sa svim posljedicama koje bi to moglo imati u Bosni i Hercegovini, riječ je zapravo o vizionarskom potezu ove dvojice ljudi i o poruci da ovdje još ima ljudi koji razmišljaju na duže staze.