Kolumna Eldina Dizdarevića: Nafta može stići 265$ po barelu/Ilustracija/Benjamin Krnić

Ilustracija: Benjamin Krnić

Nafta može stići 265$ po barelu

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Nakon američko-izraelskog napada na Iran, Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC - Islamic Revolutionary Guard Corps) zatvorio je prolaz kroz Hormuški moreuz za sve brodove sa naftom iz Perzijskog zaljeva. Prema podacima US Energy Information Administration, kroz taj moreuz svakodnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte, što je 20 posto globalne proizvodnje nafte. Osim toga, kroz Hormuz prolazi oko 20 posto globalnog izvoza LNG (Liquefied Natural Gas) plina.

Nakon zatvaranja Hormuza, cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su sa nekih 67 na 110 dolara po barelu. Ali analitičari kažu da je taj rast vještački ublažen, odnosno da su zapadna tržišta blokirala veći rast cijena nafte kako bi administraciji Donalda Trumpa dala priliku za vojnu opciju. Prema iranskim medijima, Trump je to pokušao krajem prošle sedmice. Američke specijalne snage pokušale su u petak da se iskrcaju na iransko ostrvo Kešm kako bi kontrolisale prolaz kroz Hormuz - ali neuspješno.

Ali Larijani, sekretar iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, objavio je da je američki desant osujećen te da je tom prilikom eliminisano i zarobljeno nekoliko američkih vojnika, čije je fotografije također objavio. Osim toga, treba imati na umu da prema podacima američke administracije, Iran ima najmanje 6.000 podvodnih mina kojima vrlo lako može održavati blokadu Hormuza. A to znači da je Hormuški moreuz i dalje zatvoren te da sada već govorimo o dužem vremenskom periodu od onog koji su tržišta dala Trumpu, što sa druge strane znači i dalji rast cijena nafte.

Michael Hsueh, analitičar Deutsche Bank, smatra da bi cijena nafte - ako Hormuški moreuz ostane zatvoren - lako mogla premašiti iznos od 200 dolara po barelu (zaključno sa 9. martom 2026. godine cijena je iznosila 107,5 dolara po barelu). Američki Goldman Sachs je također ranije pominjao 200 dolara, ali su njihovi analitičari ostavili i mogućnost još većeg rasta cijene.

Britanski Daily Mail je u ponedjeljak izvijestio da Velika Britanija ima rezervi nafte za još samo dva dana. A Ujedinjeno Kraljevstvo je najvažniji američki saveznik pored Izraela. A slično je i u drugim zemljama Evrope i svijeta. Zatvaranje Hormuza će najviše pogoditi Indiju, koja tom rutom dobija većinu nafte, a potom slijede Japan, Kina, Evropa i Australija. Kina je u dosta povoljnijem položaju, jer IRGC najavljuje slobodan prolaz za kineske i ruske brodove, s obzirom na to da i Kina i Rusija veoma otvoreno i jasno podržavaju Iran. Na pitanje BBC-a hoće li Rusija ostati neutralna u ovom sukobu, ruski ambasador u Londonu je rekao novinaru da jako griješi, jer Rusija nije neutralna, nego je na strani Irana.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

A pet od deset najvećih svjetskih proizvođača nafte - Saudijska Arabija, Iran, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt - imaju pristup otvorenom okeanu i svjetskim tržištima kroz Hormuški moreuz. Sada je taj prolaz zatvoren, a vojni analitičari vjeruju da bi trebalo nekoliko mjeseci da se moreuz vojno otvori, dodajući da je to veoma neizvjesno i krajnje teško. Pentagonske simulacije ratnih vježbi pokazale su da u ratu velikih razmjera američka vojska ne bi mogla održati moreuz otvorenim.

A onda je lako pretpostaviti šta će to značiti za globalnu ekonomiju. Evo nekih historijskih podsjećanja na slične situacije. Tokom prvog naftnog šoka 1973. godine, sa globalnog tržišta nafte uklonjeno je oko 5 miliona barela. U to vrijeme, dnevna globalna proizvodnja nafte iznosila je oko 56 miliona barela. To znači da je nestalo otprilike 9 posto svjetskih zaliha. U drugom naftnom šoku 1979. godine, sa tržišta je nestalo oko 4 miliona barela. Dnevna proizvodnja iznosila je oko 67 miliona barela, tako da je tada izgubljeno oko 6 posto globalne ponude. Zatim, 1990. godine, tokom Sadamove invazije na Kuvajt, uklonjeno je oko 4,3 miliona barela. Sa globalnom proizvodnjom od otprilike 66 miliona barela dnevno, to je bio gubitak ponude od 7 posto.

A cijene nafte su tada porasle za najmanje dva puta, pa sve do četiri puta 1973. Sada uporedite pomenuto sa gubitkom od 20 miliona barela dnevno nakon zatvaranja Hormuškog moreuza. Ovo bi lako mogao biti daleko najveći šok u ponudi u historiji ljudske civilizacije. Američki investitor i ekonomista Nick Giambruno kaže da bi cijena nafte lako mogla porasti i iznad 265 dolara po barelu ukoliko Hormuški moreuz ostane zatvoren duže vrijeme.

“Međutim, vjerujem i da je ovo konzervativna procjena, jer bi zatvaranje Hormuškog moreuza izazvalo mnogo veći šok za ponudu nego OPEC-ov embargo na naftu iz 1973. godine. I za razliku od finansijskih kriza iz prošlosti, ova se ne može riješiti štampanjem novca. Centralne banke mogu ubrizgati likvidnost, ali ne mogu štampati naftu. Fizički nedostatak ponude ne može se riješiti monetarnom politikom. Čak ni zajednički napori SAD-a i Rusije za povećanje proizvodnje nafte ne bi mogli dovoljno brzo nadoknaditi nedostajućih 20 miliona barela dnevno kako bi se spriječio haos na tržištu”, upozorava investitor.

Na sreću običnih ljudi, ovakav naftni šok prvo će uzdrmati tržišta finansijskih derivata (futures, options i swaps), to jeste londonski City i Wall Street. Smatra se da je od početka rata sa zapadnih tržišta izbrisano oko 805 milijardi dolara, dok IRGC procjenjuje da bi zatvaranje Hormuza moglo oštetiti tržišta za 20 triliona dolara. A i sve se to odnosi samo na zatvaranje Hormuza, gdje bombardovanja naftnih postrojenja na Bliskom istoku nisu još ni pomenuta. Kada bi to dodali cijeloj jednačini, cijena nafte bi lako mogla skočiti nebu pod oblake. Stoga se vjeruje da će finansijska tržišta učiniti sve što mogu da pritisnu Trumpa da hitno pronađe bilo šta da proglasi “pobjedu” i da okonča rat. Ali šta ako Iran ne pristane na to? Iran je već ranije najavio da ovo neće biti kratkotrajni blitzkrieg, nego dugotrajni regionalni rat.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Zato bismo sa velikom zebnjom trebali pažljivo pratiti šta se dešava na Bliskom istoku - jer će nas implikacije toga sve pogoditi. Možete li samo zamisliti haos kod nas ako se cijena nafte, recimo, udvostruči u naredni mjesec? Možete li samo zamisliti kako će se to, recimo, odraziti na cijene hrane? A ako slučajno iz nekog čudnog razloga vjerujete da ovdašnje lokalne vlade imaju spremljene adekvatne mjere za ovakve situacije - onda ste zaista nepopravljivi optimista. Čim prije shvatite da ste i u ovom slučaju, kao i u mnogom drugim slučajevima prepušteni sami sebi, onda će vam, ako ništa drugo, bar psihološki biti mnogo lakše.