Draganova sedma ofanziva

Kada su fašisti, u Drugom svjetskom ratu, počeli naveliko da gube, kada je, dakle, Mussolini već kapitulirao (septembra 1943), Hitlerove snage odlučile su se za odsudne bitke na Balkanu. Operacija Konjićev skok planirana je kao padobranski napad na Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i imala je za cilj zarobljavanje i(li) likvidaciju maršala Tita. Desant na Drvar počeo je 25. maja 1944. godine i slavno je propao, a historija ga bilježi kao sedmu ofanzivu Sila osovine protiv jugoslavenskih partizana.

Navodno je Treći Rajh koristio svu raspoloživu pamet za osmišljavanje Konjićevog skoka - aluzija je šahovska i odnosi se na skakača - čije su udarne snage bile u Zagrebu i Banjoj Luci, ništa ne prepuštajući slučaju: gotovo 1.000 padobranaca uvježbanih u Kraljevu sručilo se na Drvar nakon žestoke vatrene pripreme na kopnu, izvedene uz svesrdnu ustaško-četničku pomoć. No, ne samo da je Tito preživio i s Kupreškog polja odletio u Bari (ruskim avionom), da bi se iz Italije britanskim brodom prebacio do Visa, već je to bio krah i posljednje ofanzive na prostoru bivše Jugoslavije, čiji su partizani narednih mjeseci krenuli u intenzivirane bitke za oslobađanje zemlje.

Na Konjićev skok me asocirala najava Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, kako planira desante na Bruxelles i Washington. S obzirom na to da je naš strateg dokazani Europejac i mirotvorac, njegovi padobranci nose moderna imena - lobisti - i već odavno udaraju po Bosni i Hercegovini planski i sustavno. Možda bi se moglo reći da je Draganova sedma ofanziva krenula na dejtonski rođendan - prošlog novembra, kada je održao svečarsku besjedu o 30 godina nesavršenog putovanja - no i to je manje važno od njegovog polaganja karti na stol: lider HDZ-a bi se radije odrekao svih Hrvata, kojima maše gdje god stigne, nego svog strateškog partnera Milorada Dodika, s kojim se slaže od A do Ž/Š.

Razvlašćeni Dodik, predsjednik (samo) SNSD-a, netom uoči događanja Čovića i ulaska u avion kojim je otperjao na molitveni doručak, poentirao je: “Moj glavni cilj - nezavisna Republika Srpska - nije nestao i do tog cilja želim da dođem kroz miran politički proces, koristeći međunarodni tajming koji se stvara.” O kojoj vrsti međunarodnog stvaranja je riječ, precizirao je Čović, referirajući se na tweet Michaela Flynna, koji je poručio kako “ne samo da Dejtonski sporazum treba ponovo razmotriti već i čitava Povelja NATO-a mora biti preispitana”.

S obzirom na to da je u našim krajevima od onog šta se kaže važnije ko to kaže, iz medijskih uporišta bliskih našem usaglašenom dvojcu Flynn je predstavljen kao “bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika”, što je tačno, ali nedostatno. Flynn je, naime, penzionirani američki general, koji je zaista bio savjetnik Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost tokom njegova prvog mandata u Bijeloj kući, no nakon što je priznao da je tajno radio u korist strane vlade, osuđen je, pa ga je Trump pomilovao krajem 2020. godine i tako okončao jedan od najpraćenijih sudskih postupaka proizašlih iz istrage o Rusiji, kako je pisao Washington Post.

Flynn je, naime, priznao krivicu za laganje FBI-ju o svojim kontaktima s ruskim ambasadorom, a potom je priznanje pokušao povući prije nego što je Ministarstvo pravde zatražilo odbacivanje optužbi, a također je priznao da je radio za tursku vladu, još 2016. godine, kada je lažno popunio dokumente Ministarstvu pravde, no tvrdio je kako nije znao da će Turska imati koristi od toga. Flynn je jedan od najmasnije plaćenih Dodikovih lobista u SAD-u - Post je objavio kako je angažiran za 100.000 dolara mjesečno da bi se zalagao za skidanje sankcija Dodiku i njegovoj familiji, te odabranim dužnosnicima SNSD-a.

Flynna na X-u bez sumnje prate i Moskva i Ankara, uz njih i Rod Blagojevich, s kojim je udružio snage da bi svako malo isticali kako su žrtve sistema i duboke države (američke). Blagojevich je bivši guverner iz Chicaga, inače srpskog porijekla, nekad nada američkih demokrata, koji je 2011. osuđen na 14 godina zatvora zbog korupcije, a u presudi mu stoji i iznuda u vezi sa državnim fondovima za dječiju bolnicu. Bio je optužen i za pokušaj prodaje mandata u američkom Senatu, upražnjen nakon odlaska Baraka Obame 2008. na predsjedničku funkciju. U zatvoru je proveo osam godina, a Trump mu je 2020. prvo ublažio kaznu, a 2025. ga i bezuslovno pomilovao.

Pominjao se kao novi ambasador SAD-a u Beogradu, što je nakon nekog vremena demantirano. No, dolazio je u Banju Luku, također kao Dodikov lobista i to zajedno s Flynnom. Zajedno su organizirali i molitvenu večeru, kojom su se Dodik i Željka Cvijanović hvalili na društvenim mrežama: večera je, naravno, poseban trošak, a uslijedila je nakon silnih selfija s američkim dužnosnicima i sastanaka koje su imali što zajedno, što Cvijanović posebno.

Boravak u SAD-u, inspiriran molitvenim doručkom, trebalo je prikazati što uspješnijim, zato je vrhunac bila večera kojoj su prisustvovala i četiri kongresmena. No, kada se crta podvuče, dođe se do izvještaja kolege Ivice Puljića koji nema dvojbi: i dr. Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, i državni ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković, u Washingtonu su imali jače i značajnije sastanke, dr. Bećirović uprkos činjenici da se Ambasada BiH nije imala vremena posvetiti njegovom posjetu, jedino predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić nije imao zapaženijih susreta. Kako god, ambasador Sven Alkalaj - u skladu s redom i običajem - pratio je dr. Bećirovića na sastancima, dok je Cvijanović odabrala da je prati stranački šef, tamo gdje je mogao otvoriti vrata. Što očito nije bio slučaj u State Departmentu: u kratkoj objavi saopćeno je da se s Cvijanović razgovaralo o Južnoj interkonekciji.

Još ne znamo kako je lider HDZ-a to primio, on se na američku SNSD avanturu referirao uoči putešestvija. “Apsolutno je vrijeme za to što je rekao gospodin Flynn”, kazao je Čović o onim preispitivanjima Daytona i Povelje Sjeverne alijanse, te najavio svoje odlaske u Washington i Bruxelles na zadane (Flynnove) teze. Da ih podeblja. Ne govori Čović ništa novo, a i ne radi, s obzirom na to da je mjesecima potpuno posvećen blokadi BiH i evropskog puta zemlje, kao i Južne interkonekcije. Lider HDZ-a bi zato neki Dayton 2, prepakivanje BiH, pa mu bolje zvuči da citira Flynna nego Dodika.

Opozicija u RS-u ideje ocjenjuje dramatično opasnim jer ugrožavaju bezbjednost čitavog regiona, vode u spiralu sukoba i neizvjesnosti, upozorio je Igor Crnadak iz PDP-a, a Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, kaže: Čoviću je interes da raspakuje Dayton, misli da će dobiti treći entitet, a Dodik mu dođe kao ovan koji tuđom glavom, Republikom Srpskom, razbija bedeme. On je uvjeren da će Dodik Amerikancima dati sve samo da njega ne diraju, a eksperti iz energetike smatraju da je dovoljno da se Južna interkonekcija konektira na istok, ka Srbiji. Šef bh. diplomacije zadovoljan je Cvijanovićkinim sastancima o Južnoj interkonekciji. To je vjetar u leđa BiH, a ne secesiji, kaže Konaković. Kako god, SNSD se vraća kući, a sprema se konjićev skok na Bruxelles. Gdje neće biti iznenađenja, jer Draganov desant naprosto nema ozbiljnih šansi, pročitan je. A i saveznik mu je kapitulirao na Južnoj interkonekciji. NATO se još drži, a evropski put BiH neminovno mijenja Dayton. Samo ga treba otvoriti.