Kakva je situacija na Grenlandu i šta misle o Donaldu Trumpu?
Aurora borealis
Trusk je akronim od Trump i Musk, simbioza vrlo sličnih likova.
Dok jedni zbijaju šale na račun novog gazde američke administracije, jer nije u očekivanom središtu pozornosti, koju mu je nacističkim pozdravom pred prepunom Arenom u Washingtonu oteo milijarder bogatiji od njega, mi ostali, sa manje osjećaja za humor, možemo se samo zabrinuti. Povodom Truskove pretenzije da prisvoji Grønland, internetom kola šala na slovenačkom: “Melania, si želiš Slovenijo?” Ko je sljedeći na redu?
Vrh svijeta
Ovakvo ponašanje nije novost američke administracije. Otok Grønland je bio meta još u vrijeme prvog mandata 2019, kad je predsjednik SAD-a obavijestio da ga želi kupiti. Tada je danska premijerka Mette Frederiksen reagirala sa “odlučno ne, Grønland nije na prodaju”, i prijedlog ocijenila apsurdnim. (Izgleda da to nije djelovalo, jer Doug Ford, premijer kanadskog Ontarija, u posljednje vrijeme, jednakim povodom, nosi kačket na kojem piše “Kanada nije na prodaju”.)
Nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i bivši švedski premijer Carl Bildt, kaže da “Trumpov nepristojni prijedlog, izrečen uz prijetnje oružjem, nije samo apsurdan, nego i opasan”. Bildt, kojem je svojevremeno pripisana pretjerana bliskost sa američkim poduzećima za proizvodnju naoružanja, poznat po svojim atlantističkim pozicijama, pretenduje: “U skladu sa sporazumom iz 1951. SAD imaju pravo uspostavljanja vojnih objekata na Grønlandu. Zračna baza Thule na krajnjem sjeveru otoka je na početku hladnog rata bila vrlo značajan objekat, u kojem je, uprkos javnom negiranju, bilo smješteno i nuklearno oružje. Preimenovana 2023. u svemirsku bazu Pituffik, sada obavlja zadatke ranog upozoravanja i svemirskog nadzora. Sve dok se američka vojska konsultira sa danskim i grønlandskim vlastima, na otoku može raditi više-manje što god želi.”
Pituffik, koji je udaljen oko 3.500 km od Copenhagena, ima izuzetan strateški značaj, kojeg Pentagon želi sačuvati i osigurati, izgleda pod svaku cijenu, od rizika koji navodno prijete od vladā Jinpinga i Putina. Pituffik je najveća vojna baza Pentagona izvan SAD-a, a njegova zona odgovornosti pokriva 657,86 km². Baza ima svoj značaj i u kontekstu usmjerenosti Putina na arktičku regiju. Kremlj od 2000-tih otvara i modernizira postojeće vojne baze, podiže nove radare, razmješta raketne sustave i na vojnim aerodromima širi piste za slijetanje.
Američko ministarstvo obrane, tj. njegov odjel Space Force, ima specifične interese: Pituffik, kojeg nazivaju “vrh svijeta” ne lansira rakete. Privilegirani opservatorij ekstremnog sjevera Rusije, Pituffik funkcionira prema vrlo striktnim sigurnosnim normama, i sve do prije nekoliko godina je njegovo postojanje bilo “top secret”. Tu je smještena 12. eskadrila za svemirski nadzor, koja upravlja ogromnim, na deset katova, radarom za rano upozoravanje, kakvih je samo pet u svijetu. Stručnjaci ih nazivaju solid state phased array - što ne znam prevesti u običnom smrtniku razumljiv jezik, mada se u objašnjenju spominju poluprovodnici. Razvila ga je velika američka tehnološka grupacija Raytheon. Njegove ogromne ravne fiksne antene pokrivaju geografski spektar od 240°. Radar je dizajniran za automatsko otkrivanje i praćenje ispaljivanja interkontinentalnih balističkih i hipersoničnih projektila lansiranih sa zemlje ili iz podmornica, koji lete iznad atmosfere.
Radar omogućava brzo određivanje meta, nadzor svemira i praćenje satelita i svemirskih letjelica koje kruže oko Zemlje. Funkcionira 24h/24, a ima domet veći od 4.000 km i preorjentira se u milisekundama. Njime upravlja američko i kanadsko vojno osoblje, koje nadzire, kontrolira i prati telemetriju preko 190 savezničkih satelita, Ministarstva obrane, NASA i SAD-a, koji su smješteni u niskoj i srednjoj orbiti i iznad 36.000 km.
Službe baze podrazumijevaju pripremanje ishrane, praonicu, zdravstvenu skrb i organizaciju slobodnog vremena, održavanje i popravku 500 vozila sa gusjenicama i točkovima, i upravljanje ogromnom količinom goriva neophodnom za funkcioniranje i život u bazi. Pituffik se nalazi na 104 km od Qaanaqa, najbližeg grada, koji ima oko 600 žitelja.
Zbog svoje geografske pozicije na ekstremnom sjeveru Zemlje, Pituffik je od novembra do februara uronjen u mrak, a temperature iznose oko minus 20°, nekada i do minus 80°. Sunce sija od maja do avgusta, kad se temperatura penje do 4°. Vojno osoblje se smjenjuje u razdobljima od 12 mjeseci.
O svojim ekspanzionističkim ciljevima Trusk je govorio krajem 2024, naglašavajući da je američka kontrola Grønlanda “apsolutno neophodna za nacionalnu sigurnost SAD-a i slobodu u cijelom svijetu”. Povodom inauguracije u Capitolu, sa otoka od 60.000 stanovnika, na kojeg je novi američki predsjednik bacio oba oka, se čulo: “Ne želimo biti Amerikanci”. 88% Grønlanđana su Inuiti, i to žele i ostati.
Grønland, površine kao pet puta Španjolska, najveći je otok na svijetu. Do 1953. je bio danska kolonija, a od tada autonomna danska oblast. Nalazi se između Arktičkog oceana i Sjevernog Atlantika. Veliki dio njegove površine je pokriven ledom. To je najrjeđe naseljen teritorij na planeti.
Većina stanovništa živi duž obala obrubljenim fjordovima, gdje je manje leda, posebno na jugozapadu. Položaj Grønlanda, znatno iznad polarnog arktičkog pojasa, rezultira prirodnim fenomenima kao što su noćno sunce i zimi aurora borealis, polarna svjetlost. Glavni grad Grønlanda je Nuuk, koji ima 20.000 stanovnika. Prema podacima Svjetske banke bruto domaći proizvod po stanovniku iznosi 57.116$. Za poređenje, BDP po stanovniku u BiH iznosi 17.471$. Prosječna dužina života na otoku je 71,5 godinu. Prosječna temperatura na otoku zimi iznosi oko minus 35°, ljeti oko 5°.
Jako sam se obradovala kad sam ugledala izraz konstitutivni: Grønland je konstitutivna država Kraljevine Danske, prekomorsko pridruženo područje Europske unije, i reprezentativna parlamentarna demokracija, dio ustavne monarhije. Grønland nije dio EU, ali njegovi stanovnici jesu državljani Danske. Od 2009. Grønland i Kraljevina Danska imaju širok raspon autonomije, u kojoj sigurnost i obrana ostaju pod nadzorom vlade u Copenhagenu.
Premijer Grønlanda Múte Bourup Egede (1987), na dužnosti od 2021, službeno je iznio: “Nećemo da budemo Amerikanci.” Premijer je na Sveučilištu na Grønlandu diplomirao na Odsjeku za kulturnu i društvenu povijest.
Premijerka Mette Frederiksen želi pregovarati sa Trumpom, čija je izjava da želi pripojiti Grønland SAD-u, na otoku izazvala nevjericu: nakon telefonskog razgovora Frederiksen sa Trumpom, 15. januara, koji je trajao 45 minuta, u Christianborgu, sjedištu danskog parlamenta, hitni sastanci su slijedili jedan za drugim.
Trump je to prenio nakon što je 7. januara privatni boeing 757 sa Donaldom Jr. sletio na otok. Riječima “Grønland će biti 51. država SAD-a”, dočekao ga je Jørgen Boassen, “s kojim je škandal i počeo”. Pored Boassena u komitetu za doček je bio i Amerikanac Thomas Emanuel Dans, “siva eminencija projekta Grønland”, poslovni čovjek koji investira u sirovine i obranu, kao što je već slučaj u Kazahstanu. Jørgen Boassen je od prvog dana veliki fan Donalda Trumpa. Učestvovao je u predsjedničkoj izbornoj kampanji u Pittsburghu, gdje je sreo Dansa, koji ga je pozvao da mu se u izbornoj noći pridruži u republikanskom “generalštabu” u Palm Beachu. Tamo je sreo Trumpa Jr, koji je prihvatio poziv da dođe na Grønland.
Iako je javnosti predstavljeno da Trump Jr. boravi u spontanom, munjevitom posjetu, kao turista, događaj je bio tako medijatiziran da je očigledno da je sve bilo pravovremeno smišljeno i pripremljeno - iza leđa Danske, koja je jedna od najbližih američkih saveznica. Dan prije je u Nuuk sletio avion sa savjetnicima Trumpa starijeg i skupinom stručnjaka za odnose sa javnošću, koji su se pobrinuli da sve bude snimljeno i plasirano na društvene mreže. Većina stanovnika Nuuka je bila zatečena, ali oni koji razmišljaju o neovisnosti Grønlanda su u Trumpovom zanimanju za otok vidjeli korak naprijed. Boassen računa na približavanje Grønlanda i SAD-a sa ciljem da otok “umakne iz danskog krila, zaustavi socijalistički val iz Europe i ukine progresističke i feminističke ideje na pomolu”. Donald Jr. nije došao praznih ruku: svima je podijelio prepoznatljive kačkete sa logom Maga. Dansa je još 2020. Trump stariji imenovao za člana američke Federalne agencije za istraživanja na Arktiku (USARC).
Američki konzulat u Nuuku nije bio obaviješten o dolasku Trumpa Jr. na Grønland. Budući da danska vlada nije bila u toku, sumnje su se pojavile kad je zatražena dozvola za slijetanje privatnog boeinga 757. Copenhagen je od Nuuka tražio objašnjenje: policija je nazvala Boassena, jer niko nije imao informacije. Danska vlada se usred posjeta, predstavljenog kao privatni, a bio je fundamentalno politički, našla pred svršenim činom. Dans navodno odavno radi na približavanju američke administracije i Grønlanda, i tim povodom navodi: “Nisam jedini, diskutujemo o tome godinama. Alarm je upalilo kinesko zanimanje usmjereno na rude. Zaštititi naše nacionalne interese na Grønlandu je imperativ. U pitanju je naša sigurnost. Ali ne trebamo pribjegavati sili, naše interese ćemo zaštititi ekonomskim sredstvima.”
Dans na otoku ima i poslovne pretenzije: u cilju zaštite Grønlanda želi mu prodavati ledolomce. Zanima se i za investicije u rudarstvo. Na pitanje da li će Grønland postati dio SAD-a, Dans odgovara da će o tome odlučiti Grønlanđani. “Ali poznajem Donalda Trumpa. Jako je usredsređen i kad nešto hoće, to i dobije.”
Predsjednik Trump nije isključio pribjegavanju sile u cilju aneksije Grønlanda. “Mislim da ga treba shvatiti ozbiljno, ali ne nužno bukvalno”, izjavio je danski ministar vanjskih poslova, Lars Løkke Rasmussen. “Mi ni ne znamo da li Danska ima zakonsko pravo na Grønland, a ako ima, mora odustati od njega, jer nam Grønland treba za nacionalnu sigurnost”, izjavio je na Floridi tata, nakon povratka sina Donalda Jr. sa turističkog putovanja.
Ako bi Copenhagen odbio, Trusk je najavio da je spreman uvesti vrlo visoke carine na danske proizvode. Frederiksen je uzvratila da Grønland pripada – njegovim stanovnicima. Premijerka je u pratnji ministra obrane, vanjskih poslova i gospodarstva, pozvala šefove 17 najznačajnijih poduzeća u zemlji, među kojima su Lego, pivovara Carlsberg, proizvođač vjetroturbina Vestas, farmaceutska grupacija Novo Nordisk i prehrambena industrija Arla. Razgovarali su o rizicima trgovačkog rata između Danske i SAD-a i eventualnim pripremama za takvu mogućnost.
Dva dana nakon razgovora Frederiksen i Trumpa, dnevni list Politiken je prenio: “Danska je suočena sa duboko alarmantnom situacijom, koja bi se mogla pretvoriti u najveću krizu vanjske politike u njenoj povijesti. Nečuveno je i apsolutno užasno da budući predsjednik SAD-a prijeti bliskom partneru takvim političkim i gospodarskim ucjenama.”
Mikkel Vedby Rasmussen, profesor na Institutu političkih znanosti Sveučilišta u Copenhagenu, stručnjak za pitanja obrane, prenosi da “Danci imaju osjećaj da ih je izdao njihov najbliži i najstariji saveznik. SAD su, što se tiče sigurnosti, već suverene na otoku, budući da su sporazum o obrani Washington i Copengahen potpisali 1941.”
Grønland već neko vrijeme pokušava pridobiti više suverenosti, ali finansijski je ovisan od Copenhagena. Većina političkih stranaka radi na sticanju neovisnosti: u skladu sa dogovorom iz 2009. otok ima pravo organizirati referendum u tom smislu, ali se za sada smatra da je za takav korak prerano. Njegov teritorij izaziva mnoge apetite zbog prirodnih resursa - iako su traženje nafte i uranijuma obustavljeni i zabranjeni - i zbog geostrateškog položaja. S druge strane, vlada autonomne oblasti je ponovno potvrdila da želi kontrolirati svoju sudbinu, istovremeno ostajući u bliskim odnosima sa američkim saveznikom.
“Grønland pripada narodu Grønlanda, o njegovom razvoju i budućnosti mogu odlučivati isključivo njegovi žitelji”, objavila je Vlada otoka u priopćenju za javnost. Naglašeno je i da žele surađivati sa SAD-om, kao jednim od svojih najbližih partnera. “Grønland sa SAD-om održava dulje od 80 godina suradnju na području obrane, za dobrobit sigurnosti Grønlanda, SAD-a i ostatka zapadnog svijeta”, navodi se u tekstu. Neposredno pred inauguraciju u Capitolu danska premijerka se sastala sa predstavnicima otoka Féroé (glavni grad Tórshavn) i Grønlanda, što se praktikuje jednom u dvije godine. Kad je Trusk počeo najavljivati da će, ako Copenhagen ne pristane na aneksiju, prvo uvesti visoke carine Danskoj, premijerka Frederiksen je to interpretirala da se može desiti da kraljevina i SAD manje surađuju na gospodarskom polju, i da se Danska nalazi u ozbiljnoj situaciji. A Boassen i Dans su prisustvovali svečanoj inauguraciji u Washingtonu.
Carl Bildt smatra da se, “s obzirom na posljednje Trumpove intervencije, sa sigurnošću može pretpostaviti da će pitanje neovisnosti dominirati narednim izborima na Grønlandu, planiranim za 6. april 2025. Ali vrlo je upitno da li će biti velika podrška zamjeni labave ruke danske vladavine čvrstom šapom Trumpa i njegove Maga koalicije. U dobru i u zlu stanovnici Grønlanda su predani nordijskom modelu socijalne skrbi i neće ga se htjeti odreći u korist američkog modela.”
Više od polovice javnog proračuna otoka pokriva Danska, a 90% izvoza, prije svega škampi, odlazi u EU, gdje Grønland ima privilegiran pristup. Mada Rusija i Kina imaju velike teritorijalne ambicije na Arktiku, vojne prijetnje Grønlandu su navodno minimalne. Rusija i Kina žele kontrolirati “sjeverni put”, da bi se dočepale džinovskih nalazišta zemnih minerala. Najbliža ruska ispostava se nalazi na 2.000 km, a kineski brodovi sposobni za plovidbu oko Arktika su aktivni prvenstveno u vodama Antarktika.
Oko Grønlanda patroliraju danski brodovi. Kraljevina ima dva ratna broda čiji topovi navodno nisu u upotrebi. Najavljena je kupovina dronova, iako su potraga i spašavanje glavni ciljevi prisustva njenih brodova i opreme uz obale otoka.
Grønland posjeduje značajne rezerve rijetkih zemnih minerala koji se koriste u mnogim proizvodima visoke tehnologije. Investicijska klima za korištenje ovih resursa je daleko od optimalne, naročito ako se uzme u obzir nova politička neizvjesnost, nedostatak radne snage i krhkost prirodnog okoliša: Grønland i ostatak Arktika se zagrijavaju dvostruko brže od ostatka planete.
Remake Yalte
Povodom Truska i uznemirenosti koja je zavladala u Danskoj, agencija Tass je prenijela da je Maria Zaharova, glasnogovornica ruske diplomacije “iznenađena da je Copenhagen, na prijetnje njegovom integritetu, suverenosti i pravnom poretku, reagirao tako umjereno”.
Povodom Trumpovih prijetnji Grønlandu, a u kontekstu Putinovog ratovanja, ruski opozicioni politikolog Fjodor Krašeninikov je za Radio Free Europe izjavio: “Ultimativni san Putina je da sa Donaldom Trumpom napravi remake Yalte, kao kad su nakon Drugog svjetskog rata velike sile podijelile svijet na interesne sfere. Sa rizikom, ako mu to pođe za rukom, da ugledamo svijet u kojem svako može napasti svakoga, susjeda ili ne, uzeti mu njegove teritorije i prisiliti svijet da prihvati takav status quo. Ako se to desi, srušiće se čitav svjetski poredak.”
Jedan od vodećih politikologa današnjice, Bugarin Ivan Krastev, u tekstu “Europa se ne bi trebala postavljati u poziciju žrtve”, naisao je za Financial Times: “Države članice EU ne bi trebale žuriti ugađati novom američkom predsjedniku, niti mu se naročito suprotstavljati. Ključ strategije bi, paradoksalno, trebao biti da dan njegovog imenovanja, 20. januar, ne bude samo početak drugog Trumpovog mandata, nego i vrhunac njegove karijere na međunarodnoj sceni i dakle - početak njegovog kraja.”
Da, Trusk je i inačica od traaaas.
