Sudija Nedeljko Tabaković za Oslobođenje: Veće kazne za izborne prevare

Gospodine Tabakoviću, Vi ste jedan od rijetkih sudija koji otvoreno govori o anomalijama u bh. pravosuđu, a prije četiri godine ste pred državnom parlamentarnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu iznosili detalje o zloupotrebama. Kakvo je sada stanje u pravosuđu i da li je barem smanjen obim tih zloupotreba?

- Kao što ste rekli ja sam pred parlamentarnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu iznosio i ukazivao na zloupotrebe CMS sistema automatske dodjele predmeta što je po mom mišljenju jako dobro zamišljeno. A, kada pitate da li je smanjen broj zloupotreba u tom pravcu, imamo manjak informacija od strane VSTV-a, koji bi trebao da sprovodi stalnu kontrolu rasporeda predmeta kroz CMS sistem jer VSTV ima resurse za tako nešto, kako kadrovske  tako i tehničke mogućnosti. Treba primijeniti odgovarajuće mjere ukoliko se otkrije da se određeni predmeti ne raspoređuju po CMS sistemu.

Evropski zvaničnici u razgovoru sa bh. vlastima potenciraju važnost usvajanja ključnih zakona poput zakona o sudovima, o VSTV-u, ali i drugih koji su preduslov za otvaranje pregovora o pristupanju EU. Međutim, do kompromisa se teže dolazi, pa Vas pitam da li je političarima zaista stalo do vladavine prava?

- Kada je u pitanju usvajanje ključnih zakona poput zakona o sudovima i zakona o VSTV-u, prije svega je bitno da se ti zakoni urade kvalitetno. Na primjer, zakon o VSTV-u treba raditi bez kozmetičkih promjena, da odredbe budu jasne, a ne da se tumače kako kome odgovara. Zatim da se uključi šira pravosudna zajednica, jer se taj zakon tiče sudija i tužilaca i da se isti u što većem broju uključe u izradu zakona, pa da se na primjer strogo i nedvosmisleno ograniči mandat predsjednika sudova, decidno regulisati odgovornost predsjednika i članova VSTV-a, te da se izbriše odredba da sudije i tužioci rade do 70. godine života jer se to kosi sa Zakonom o PIO FBiH, Zakonom o PIO RS, Zakonom o zabrani diskriminacije u BiH, a to isto zabranjuje i Ustav BiH, pa kad govorimo o vladavini prava, onda je nelogično da VSTV kroz ovu zakonsku odredbu krši sve ove propise koje sam nabrojao. EU očekuje usvajanje ovog i drugih zakona, ali ti zakoni trebaju biti kvaliteto urađeni. Kad su u pitanju političari ne možemo generalizovati da svim političarima nije stalo do vladavine prava. Sigurno ima političara kojima je stalo do vladavine prava.

Javnost je ovih dana uznemirena informacijama o slučajevima pedofilije. U jednom slučaju je presuđena osoba otkupila kaznu zatvora, a u drugom je potvrđena optužnica protiv čovjeka koji je kandidat na predstojećim lokalnim izborima. Treba li brisati odredbu zakona o otkupu kazne kad su ovi slučajevi u pitanju i pooštriti sankcije?

- Kada je u pitanju krivično djelo vezano za pedofiliju i otkup kazne zatvora mislim da se ovdje može ići u dva pravca. Jedan pravac bi bio da se ovdje treba pooštriti kaznena politika, promijeniti zakon u pogledu kazne, odrediti veće kazne, a samim tim i da sudovi izriču veće kazne, pa lica osuđena za pedofiliju neće moći da otkupe kaznu zatvora jer kaznu zatvora mogu da otkupe lica koja su osuđena do godinu dana. Drugi pravac bi bio, kao što je predviđeno u Krivičnom zakonu RS-a - izmjena iz augusta prošle godine, koji kaže da se zatvorska kazna ne može mijenjati novčanom za krivična djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, terorizam te krivična djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti RS-a. Ja sam bliže ovom drugom rješenju da se kazne za seksualne delikte kako prema djeci pa i odraslima ne bi smjele otkupljivati, a ujedno bi se došlo do ujednačavanja zakonske regulative u BiH. Mogu navesti jedan primjer iz novembra 2022. gdje je Filipinski sud australijskog državljanina Petera Gararda Scullyja osudio na 129 godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja djece, a najmanja žrtva je imala 18 mjeseci, a i ranije je bio osuđivan zbog silovanja i trgovinom djecom. Nije bilo problema prilikom dokaznog postupka jer je snimao seksualne odnose sa djecom i prodavao kupcima u Njemačkoj, SAD-u i Brazilu, a pokraj kuće koju je unajmio policija je pronašla i mrtvo tijelo jednog djeteta. Pogotovo treba imati u vidu, kad su u pitanju djeca, da je to jedna najranjivija društvena skupina zbog svoje dobi gdje su podložni uticaju. Lako ih je nagovoriti ili ucijeniti pa često nisu svjesni opasnosti koje ih vrebaju. Zakonske propise, inače, moramo uskladiti i sa Konvencijom Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja.

Godinama pričamo o uspostavi USKOK-a i kako stvari sada stoje još će se o tome pričati. VSTV nije imenovao šefa ovog posebnog tijela za subijanje korupcije i borbu protiv organizovanog kriminala, a u vodu je pao i izbor ostalih devet tužilaca. Vrtimo se u krug deset godina. Ko se plaši USKOK-a?

- Formiranje USKOK-a je dobra ideja. Zakon o suzbijanju korupcije i organîzovanog kriminala u FBiH je usvojen prije deset godina, međutim ovaj zakon po mom mišljenju ima dosta manjkavosti i trebalo bi ga doraditi. Postoji opravdana dilema kako će sve to u praksi funkcioinisati. Po ovom zakonu formira se posebno odjeljenje koje će suditi u prvom stepenu, a isti sud bi sudio i po žalbama. Mislim da ovo treba korigovati s obzirom na direktive koje dolaze iz EU. Ne vjerujem da se neko plaši formiranja USKOK-a. Građani sigurno očekuju da se stane ukraj korupciji i organizovanom kriminalu, samo prilikom formiranja USKOK-a treba naći visoko stručne kadrove koji nemaju nijednu mrlju u svojoj karijeri i obezbijediti izabranim kandidatima visoku stručnu edukaciju. Mislim da niko ne treba da se plaši formiranja USKOK-a pogotovo onaj ko nije podložan korupciji i ko se ne bavi organizovanim kriminalom, a takvih sigurno ima dosta u BiH, a pogotovo mislim da se građani ne plaše formiranja USKOK-a i da oni podržavaju ovu ideju. Međutim, kad kažem da Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala treba doraditi to mislim da u svakom slučaju treba uključiti širu pravosudnu zajednicu.

Brčko distrikt je rijedak i svijetli primjer gdje su u prethodnom periodu za izborne prevare izrečene zatvorske kazne. Zašto su po Vašem mišljenju u drugim dijelovima BiH izostale takve sankcije?

- Što se tiče izbornih prevara, mislim da je potrebna dobra kontrola izbornog procesa kako bi se prevare otkrile i procesuirale. Međutim, kad se otkriju izborne prevare tada se tužilaštvo i sud bave posljedicama i sud izriče odgovarajuće kazne. Po mom mišljenju kaznena politika se mora pooštriti kad su u pitanju izborne prevare jer se manipulacijom glasovanja narušava volja naroda. Po mom mišljenju trebalo bi regulisati u Krivičnom zakonu da se obavezno uz kaznu izriče i zaštitna mjera zabrane kandidovanja osuđenom licu na izborima za određeni vremenski period. Međutim, ja sam mišljenja da se djeluje preventivno, da se te prevare onemoguće u startu dobrom kontrolom izbornog procesa kao što će na primjer na lokalnim izborima u Brčkom biti u primjeni pilot projekat biometrijske identifikacije birača gdje će se onemogućiti zloupotreba identiteta glasača i višestrukog glasanja, pa bi to bilo dobro da se primijeni po cijeloj BiH.