Sendžana Muslić za Oslobođenje: Ponovno korištenje materijala ključni je dio cirkularne ekonomije

Privredna komora FBiH organizirala je u decembru dvije značajne konferencije posvećene otpadu kao resursu, a sa Sendžanom Muslić iz Privredne komore FBiH razgovarali smo o održanim konferencijama.

Kakvi su utisci sa održanih konferencija?

- Privredna komora Federacije BiH organizovala je 5. decembra 2024. u Beogradu Međunarodnu konferenciju Otpad - resurs za razvoj cirkularne ekonomije, uz podršku Privredne komore Srbije, generalnog pokrovitelja cemetare Lafarge i sponzora Elixir Group i Land Friend. Druga konferencija održana je u Neumu 12. i 13. decembra 2024. pod nazivom Ciklus održivosti: izazovi i rješenja u upravljanju otpadom, a organizovana je u saradnji sa Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta.

Cirkularna ekonomija

Cilj konferencija bio je okupljanje lidera u zelenoj tranziciji, donosioca odluka, instituta, stručnjaka, poduzetnika, finansijera, javnih komunalnih preduzeća, predstavnika nevladinog sektora i medija te pružanje platforme za razmjenu znanja i iskustva, čime zajednički postavljamo temelje za unapređenje sistema upravljanja otpadom u BiH i regiji. Perspektiva BiH u upravljanju otpadom bi se trebala temeljiti na većoj usklađenosti sa načelima preporuka EU i važećih zakona u BiH. BiH je na putu ka poboljšanju upravljanja otpadom, ali je potrebno više ulaganja, edukacije i sistemskih promjena kako bi se postigli održivi rezultati. Ovaj proces uključuje angažman svih relevantnih aktera.

Da li smo svjesni kakav je značaj cirkularne ekonomije kao održivog modela razvoja?

- Svijest o značaju cirkularne ekonomije raste, ali izazovi u implementaciji ovog modela ostaju. Jedan od ključnih segmenata razvoja cirkularne ekonomije u BiH je razvijanje tržišta, finansiranje, podsticaji, bolja infrastruktura, jačanje institucionalnih kapaciteta, rješavanje pravnih izazova, kompleksnih administrativnih i tehničkih procedura te podizanje svijesti o svim tim aspektima. Unapređenje ovog modela donosi dugoročne ekonomske i ekološke koristi za BiH.

Međunarodna konferencija Otpad - resurs za razvoj cirkularne ekonomije

Koliko je važno recikliranje i ponovno korištenje materijala?

- Recikliranje i ponovno korištenje materijala ključni su elementi cirkularne ekonomije. Imaju veliki značaj u očuvanju prirodnih resursa, smanjenju emisija štetnih plinova i poticanje ekonomskog rasta kroz zelene industrije. Svjesni smo da recikliranjem smanjujemo potrebu za novim sirovinama. Na primjer, recikliranjem aluminija, papira ili plastike smanjuje se njihova potreba za ekstraktovanjem iz prirode, što štiti prirodne ekosisteme i smanjuje devastaciju okoliša. Osim toga, recikliranje često zahtijeva manje energije nego proizvodnja novih materijala, time smanjujemo emisije štetnih plinova. Smanjujemo količinu otpada koji završe na deponijama. Industrije povezane sa reciklažom i ponovnim korištenjem materijala često zapošljavaju i veliki broj ljudi od sakupljača i reciklera do onih koji rade u proizvodnji recikliranih materijala...

Za postizanje održivog razvoja, važno je unaprijediti sisteme reciklaže i poticati svijest među potrošačima i proizvođačima o važnosti recikliranja i ponovne upotrebe, kako bi se stvorila održiva budućnost za sljedeće generacije.

Učesnici konferencija su bili iz BiH i zemalja regiona, gdje je, da kažemo, najbolja situacija kada je u pitanju recikliranje i uopšte korištenje otpada kao resursa?

- Možemo reći da Hrvatska i Slovenija prednjače u regionu, jer su obje zemlje postigle visoke standarde u reciklaži i samom upravljanju otpadom, njihovo članstvo u EU zahtijevalo je usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i ciljevima. Dok se Srbija, BiH i Crna Gora suočavaju sa izazovima, zbog same infrastrukture, sporije implementacije zakona i niske svijesti građana. Postoji prostor za napredak, ove zemlje još uvijek rade na usklađivanju svojih sistema sa evropskim normama i ciljevima za cirkularnu ekonomiju.

Na konferenciji je bilo riječi i o divljim deponijama. Kako im stati u kraj?

- Prema podacima Evropske agencije za okoliš, 74 posto stanovništva je pokriveno uslugama upravljanja otpadom, iako pokrivenost značajno varira između urbanih područja (80-90 posto pokrivenosti) i ruralnih područja (40-45 posto pokrivenosti). Domaćinstva u ruralnim sredinama koja nemaju pristup ovim uslugama sama organizuju prikupljanje i prevoz otpada koji odlažu na nelegalna odlagališta. Danas u BiH, prema nezvaničnim informacijama, imamo preko 1.300 divljih deponija. Ključne tačke koje su se istakle tokom konferencije o tome kako stati nakraj ovom problemu su: Povećanje svijesti građana o važnosti pravilnog odlaganja otpada, Unapređenje infrastrukture za odlaganje i reciklažu - problemi divljih deponija često proizlaze iz nedostatka adekvatne infrastrukture za odlaganje i reciklažu otpada, Jačanje zakonodavnih mjera i strožija kontrola njihove primjene, Zatvaranje postojećih divljih deponija i njihova sanacija, Poboljšanje ekonomskih modela reciklaže i korištenje tehnologije za efikasnije praćenje i upravljanje otpadom.

Robot za sortiranje

Ključ uspjeha leži u holističkom pristupu i saradnji između svih sektora društva od građana, lokalnih vlasti, do industrije i nevladinih organizacija.

Koja su to inovativna rješenja koja se koriste u regionu, a mogla bi se primijeniti i u BiH?

U nekoliko evropskih zemalja, uključujući Hrvatsku, koriste se napredne tehnologije poput Al i robota za sortiranje otpada. Ove tehnologije omogućavaju brzo i precizno sortiranje otpada, reciklažnih materijala (poput plastike, metala i papira) čime se povećava efikasnost reciklaže i smanjuje potreba za ručnim radom.

Sistem (PPT) koji je u primjeni u Sloveniji i nekim dijelovima Hrvatske, omogućava korisnicima plaćanje usluge odvoza otpada prema količini otpada koju stvaraju. Uvođenje ovog sistema u BiH moglo bi dovesti do smanjenja količine otpada na deponijama, jer bi korisnici imali direktnu ekonomsku motivaciju za smanjenje količine otpada. Tu je i razvijanje sistema za kompostiranje, čime bi smanjili pritisak na deponije. Kreiranje reciklažnih centara, uvođenje “zero-waste” incijative, koja se provodi u Hrvatskoj i Sloveniji. Implementacija ovih rješenja ne samo da bi poboljšala efikasnost upravljanja otpadom nego bi mogla biti ključni faktor u razvoju cirkularne ekonomije, smanjenju otpada i zaštiti okoliša u BiH.

Koja bi bila poruka nakon ovih održanih konferencija?

- Ukoliko želimo stvoriti održivu budućnost u BiH, upravljanje otpadom mora postati prioritet u svim sektorima društva.