Poruka Franje Topića uoči Uskrsa: Činimo dobro, jer dobro djelo je božansko

Mons. prof. dr. Franjo Topić, predsjednik Zaklade Ljudsko bratstvo i predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, te počasni predsjednik HKD-a Napredak, za naš list govori o najvećem kršćanskom blagdanu, uskrsnim običajima i simbolici, ali i problemima našeg društva.

Katolici obilježavaju najveći kršćanski blagdan – Uskrs, blagdan Isusova uskrsnuća, duhovnog čišćenja, nade. Šta ovaj blagdan predstavlja vjernicima i kakvu simboliku nosi?

- Jeste Uskrs najveći blagi-dan, jer kako kaže sv. Pavao, obraćenik i najveći teolog prvih kršćanskih vremena: “Ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je naša vjera”. Da se sve svršava sa Isusovom smrću, to bi bila tragedija. Sve patnje, muke, poniženja, bolovi, nerazumijevanja, izdaje ne bi imale nikakva smisla.

Zalog i ohrabrenje

Poruka Uskrsa je da smrt nije kraj ljudskog života, i da sve loše i ružno što se ljudima događa ima smisla u svjetlu Isusova uskrsnuća koje je zalog i našeg uskrsnuća. To je ujedno i ohrabrenje ne samo za kršćane nego za sve ljude. Filozof Alain Badiou, koji nije kršćanin, a napisao je knjigu o svetom Pavlu koju preporučam, smatra da se kod Pavla sve okreće oko uskrsnuća.

Koje uskršnje običaje njeguju Hrvati, katolici, u našoj zemlji?

- Najuobičajeniji simbol Uskrsa jesu jaja, koja su simbol novog života. Jaja se kod nas boje, ukrašavaju, blagoslivljaju. Zanimljivo je da postoje tucijade, što su u nekim mjestima prave male olimpijade. Običaj je da se kuha posebni kruh, jer je kruh osnovna hrana, a dodaju se u njega jaja. Taj kruh, jaja, šunka itd. se blagoslivljaju u crkvi u uskrsnoj noći ili na sam Uskrs. Stari je običaj iz prvih kršćanskih vremena da se odrasli krštavaju na ponoćki kad se blagoslivlja i voda kojom se, osim krštenja, blagoslivlja sve u životu, od novih usjeva, početka gradnje kuće i drugo. Od drugih uskrsnih simbola možemo izdvojiti i zeca koji je uveden u njemačkim pokrajinama u 17. stoljeću kao simbol života i plodnosti.

Posljednjih dana ponovo svjedočimo vandalizmima, poticanju nacionalne netrpeljivosti širom zemlje, a posebno u Hercegovini. Šta nam se dešava?

- Neki se ljudi vole tući i skloni su agresiji. Ono što je važno jeste da institucije, posebno policija, budu budne i da suzbijaju te agresivne tipove. Sad je u ovako (ne)složenoj zemlji najlakše ljude nahuškati na nacionalnoj osnovi. Neki mediji i društvene mreže to potiču. U Bosni i Hercegovini je problem tri/četiri naroda, a u Monaku - gdje je nedavno bio papa Lav XIV - ima stanovnika iz 150 nacija, što je poseban slučaj, jer u Monaku se prijavljuju bogataši, a tamo su mali porezi. Svaka zemlja ima više nacija i ima incidenata. Ne pravdam, ali podsjećam da od SAD-a do Nigerije ili Meksika, ima više nacija i puno incidenata i čak ubijanja. Treba ljude odgajati i podsjećati da svako loše djelo je šejtansko, a svako dobro je božansko. Stoga činimo dobro bar na osobnom nivou.

Mons. Topić: Otkad je svijeta i vijeka, postoji korupcija/Damir Deljo

Već odavno i nije vijest da korupcija nagriza sve pore našeg društva. Kako se boriti u vrijeme kada se vlast potpuno odrodila od ljudi?

- Otkad je svijeta i vijeka, postoji korupcija. Dr. Dragan Slipac je napisao doktorat o korupciji i ustanovio je da se u Bibliji puno govori o korupciji i mitu, često više nego o nekim vjerskim temama. U samom čovjeku ima urođena korupcija, stoga, osim odgoja i obrazovanja, trebaju institucije suzbijati korupciju i mito. Bez sankcija, nema dobrog reda u društvu i državi. Ružno je spominjati, ali Nijemce je utjerao u red Hitler s rigoroznim kaznama. No, bez obzira na sve poteškoće, treba odgajati za poštenje i treba osobno davati dobar primjer, jer primjeri privlače.

Čini se da nam prilika za napredak ka EU i punopravnom članstvu u Uniji klizi iz ruku. A godina je izborna. Šta građani mogu očekivati? Je li evropski voz otišao sa naše stanice?

- Teško će Bosna i Hercegovina s dva entiteta ući u Europsku uniju. Republika Srpska to opstruira, a lako je generalno sve opstruirati. Ministar iz RS-a stopira 108 milijuna eura. Za to bi se u svakoj demokratskoj zemlji išlo u zatvor i plijenila imovina. Kad govorim o tome uređenju, onda treba reći da nitko na svijetu nema više vlasti nego bh. Srbi. U manjem entitetu imaju apsolutnu vlast i na državnoj razini trećinu vlasti i oni su de facto samostalni. Da su u sastavu Srbije, bili bi neka pokrajina, bez posebne vlasti i s osrednjim financijama.

Svakako, tema na kojoj konkretno HDZBiH insistira već dugo tiče se Izbornog zakona u našoj zemlji. Kako riješiti to pitanje? I je li rješenje koje nudi HDZBiH jedino moguće kako tvrde? Šta je sa Hrvatima koji nisu dio HDZ-a i srodnih stranaka, šta je sa onima koji ne žive u kantonima u kojima HDZ dominira?

- Ne ulazim u detalje, jer to nije moja zadaća. Ali ću reći da će ovdje još dugo biti važna nacionalna dimenzija. No, ne bi trebala biti glavna i jedina. Za bolje razumijevanje dobro je podsjetiti: Većina današnjih nacionalista su bivši komunisti.

Očuvanje vlasti

Većina od njih nisu promijenili uvjerenja, nego su shvatili da je nacionalizam sada najbolje sredstvo za osvajanje i očuvanje vlasti. Ne ulazeći u sve detalje, reći ću samo da treba omogućiti da svaki narod bira svoje predstavnike.

Na kraju, želim čestitati našoj nogometnoj reprezentaciji - iako sam to učinio i u posebnom pismu - plasman na Svjetsko prvenstvo. To je jedan uskrsni događaj jer ljude uskrsava - uzdiže na bolje raspoloženje i daje im više optimizma. Čestitam Uskrs svim kršćanima, jer je zajednički i pozivam da ga slavimo iste nedjelje.