Nasilje nad ženama i djevojčicama ispod tepiha - Neira Raković: Sistem ne štiti najranjivije
Neira Raković: Zakoni su dali dobre alate/Almira Mehić
Cijelu državu zgrozio je slučaj iz Tuzle o iskorištavanju maloljetnica, čija se istraga širi. Kako da mijenjamo sistem, da to ne ostane tek jedna od priča o kojoj će se govoriti dok je ne zamijeni neka druga tragedija?
- Događaj u Tuzli nikako nije izolovan slučaj, naprotiv, on je ozbiljan pokazatelj duboko urušenog sistema zaštite najranjivijih kategorija društva djece - djevojčica, koje su upravo bile pod “institucionalnom zaštitom” u smislu smještaja u Domu za djecu bez roditeljskog staranja.
Izgradnja povjerenja
Seksualno nasilje i eksploatacija djevojčica u Bosni i Hercegovini jeste ozbiljan problem, kao i sama trgovina ljudima, ali i često prikriven problem.
Koliko je iz ugla žene važno da je policija konačno počela čistiti svoje redove od svih onih koji ne rade po zakonu, već ga krše na svakom koraku?
- Sistem je odgovoran. Sistem mora djelovati ne samo represivno nego znatno više preventivno, a mi od sistema ne vidimo prevenciju. Ona se svodi na rad nevladinog sektora u našem društvu. Nažalost, mogu samo konstatovati da je ovo još jedan dokaz da sistem ne funkcioniše za one koje bi trebao najviše štititi - žene i djecu. Organizacija Glas žene Bihać i općenito ženska nevladina udruženja čine mnogo na terenu kroz pravnu, savjetodavnu, edukativnu i psihosocijalnu podršku koju pružamo žrtvama. Često smo mi ti koji prvi pružimo ruku žrtvi kada institucije zakažu. Nažalost, ovaj slučaj će ozbiljno produbiti nepovjerenje žrtava u sistem. Mi u Organizaciji aktivno radimo na izgradnji povjerenja i kontinuirano radimo na razvijanju partnerskih odnosa s institucijama, i ne samo to, kontinuirano radimo na zagovaranju izmjene zakona, politika, ali i praktične primjene zakona s ciljem da žrtve dobiju konkretnu zaštitu, ne samo deklarativnu.
Naš rad pokazuje da civilno društvo ima ključnu ulogu u izgradnji povjerenja, ali i u zagovaranju promjena zakona i politika koje će omogućiti stvarnu zaštitu, a ne samo deklarativnu.
Kada govorimo o rodnom nasilju, jeste li bilježili efekte izmjena Krivičnog zakona FBiH u smislu femicida, u ovom kratkom vremenu od njihovog usvajanja?
- Uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela u KZFBiH je ogroman uspjeh kada je riječ o unapređenju zakonske regulative za odgovor na rodno zasnovano nasilje. Ipak, u praksi se promjene još ne osjećaju, jer je potrebno vrijeme da se institucije prilagode - da se policija, tužilaštva i sudovi edukuju o novim odredbama i da se pravilno kvalifikuju slučajevi.
Nevladin sektor intenzivno radi na održavanju edukacija s posebnim fokusom na prevenciju i multisektorsku suradnju kao bitnim elementima za smanjenje femicida u našem društvu.
Glas žene i federalne parlamentarke žele izjednačiti iznos porodiljskih naknada
Nedavno ste digli glas i zbog digitalnog nasilja nad ženama. Šta sve žene proživljavaju i kako se tu mogu zaštititi?
- Kada je riječ o digitalnom nasilju, ono je ekspanzijom upotrebe digitalnih tehnologija također u velikom porastu. Izmjene Krivičnog zakona, ali Zakona o zaštiti nasilja u porodici FBiH, dale su kvalitetne alate za borbu protiv ovog problema, ali institucije još nemaju kapacitete da prepoznaju ovoj ozbiljan oblik nasilja, tako da procesuiranje zavisi od pojedinačnih kvaliteta policajca, istražitelja, tužitelja i sudije. Potrebna je edukacija svih aktera, jer posljedice ovog oblika nasilja su ozbiljne psihičke traume i socijalna izolacija, što je važno osvijestiti među uposlenicima nadležnih institucija.
Koliko je Udruženje Glas žene uključeno u rješavanje brojnih problema sa kojim se susreće slabiji spol, poput neujednačenih iznosa porodiljskih naknada, različitog stepena prava na odsustvo s posla...?
- Ravnopravnost spolova je postala floskula u javnom govoru i strategija institucija, bez stvarnog rada i konkretnih pomaka. Žene su i dalje diskriminirane i neravnopravne u javnom i političkom životu, radu i zapošljavanju, obrazovanju, kulturi i sportu. Imamo zakonsku regulativu koja je prilično dobra, ali je stvarno stanje loše. Moramo biti dosljedni u primjeni zakona, ulagati više u edukacije i jačanje kapaciteta žena i djevojaka, ali i odgovornost institucija. Strategije se ne donose da ispune formu, nego da kroz konkretne mjere ostvarimo napredak u oblasti ravnopravnosti spolova.
Velika grupa onkoloških pacijentica prinuđena je lijekove kupovati van BiH, jer na našim listama i dalje se navode oni koji se više i ne proizvode. Kako im pomoći u borbi za život protiv naopako postavljenog sistema?
- Ovo je posebno bolno pitanje, baš sam imala radionicu u Timu volim život iz Cazina, udruženju koje se bavi prevencijom od karcinoma dojke i drugih karcinoma. Bilo je teško slušati sve patnje koje prolaze žene koje su onkološki pacijenti. One su dvostruko diskriminirane, i kao žene i kao onkološki pacijenti.
Poruka države
Država nema opravdanje za kršenje prava na zdravlje i prava na zdravstvenu zaštitu koje jeste ozbiljno ugroženo kroz duge liste čekanja, nedostatak lijekova i druge probleme.
Time nam je država poslala jasnu poruku koliko joj je život žena i svih onkoloških pacijenata bitan. Nekako nas je vrlo svjesno i namjerno gurnula u proces preživljavanja putem humanitarnih akcija (kolačijade i slično), što je sramota države.
Slučaj Merjem Begić, a takvih je mnogo u našem društvu, najbolje pokazuje koliko je pravo na zdravstvenu zaštitu ozbiljno prekršeno u našem društvu. Borba za život ove djevojke svela se na angažman njene majke Alme, koja radi 20 sati dnevno sve moguće poslove da zaradi za lijekove i tretman od kojeg joj zavisi život kćerke.
