Ministar vanjskih poslova Češke za Oslobođenje: Stvarajte zemlju privlačnu svakome, lopta je na terenu BiH
“Želim izraziti našu solidarnost - a solidarnost je među kamenima temeljcima europskih integracija - ne samo riječima već, što je još važnije, djelima. Osim pomoći koju godinama pružamo BiH, češke vlasti preko mene šalju dodatnu finansijsku pomoć zemlji. Vjerujte mi, vrlo dobro znamo koliko je teška situacija sa kojom se suočavate, jer slične poplave pogodile su Češku prije manje od mjesec”.
Republika Češka jedna je od prijateljskih zemalja Bosne i Hercegovine posebno kada se radi o politici proširenja EU i našem punopravnom članstvu. Vaša posjeta našoj zemlji dešava se u ključnim trenucima. Je li BiH spremna za iskorak na evropskom putu?
- Zaista, ja sam u posjeti BiH u vrijeme kada se kontekst proširenja EU iz temelja promijenio zbog ruske agresije na Ukrajinu. Više nego ikad prije, sve države članice EU shvataju važnost proširenja kao pitanja evropske sigurnosti. Ali, u isto vrijeme, to znači da je usklađivanje zemalja kandidatkinja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i evropskim vrijednostima mnogo važnije nego prije.
Pozitivan signal
Zemlje koje brzo poduzmu reforme koje učvršćuju evropske norme i vrijednosti i koje usklađuju vanjsku i sigurnosnu politiku sa EU sada imaju idealne šanse da postanu dio porodice EU ili se barem mnogo više približe punopravnom članstvu. Ali, moramo vidjeti konkretne korake.
Potencira se da bi prva Međuvladina konferencija sa BiH mogla biti održana do kraja godine. Koliko je to realno i šta nam nedostaje da bismo napravili taj važan korak?
- Prošlo je već više od šest mjeseci od odluke Evropskog vijeća. Sa svakim danom koji prolazi bez ispunjavanja zahtjeva EK-a mogućnost održavanja prve Međuvladine konferencije do kraja godine postaje sve manje realna. Uvjeren sam da je, u ovom trenutku, to još moguće, ali moramo vidjeti puni fokus države, entiteta, kao i kantona na agendi procesa integracija u EU.
Na koju vrstu pomoći BiH može računati iz Republike Češke kada se radi o pregovaračkom procesu i narednim koracima na putu ka EU?
- Prvo bih želio reći da je, na temelju iskustva moje zemlje, najsigurniji i najodrživiji način za postizanje mira, stabilnosti i prosperiteta pridruživanje EU. Možete računati da ćemo i dalje insistirati na tome da vrata EU ostanu otvorena za BiH i da pregovarački proces ostane zasnovan na zaslugama. To znači da ćemo, kada BiH preduzme korake koje zahtijeva preporuka EK-a iz 2022, podržati i zalagati se za usvajanje pregovaračkog okvira i održavanje prve Međuvladine konferencije.
Nadalje, Češka je uvijek spremna ponuditi tehničku podršku i podijeliti iskustvo pristupanja EU i članstva u EU sa institucijama BiH. Svake godine imamo snažan program bilateralne saradnje vrijedan nekoliko miliona eura i realizujemo desetine projekata čiji je cilj upravo to - pomoći BiH da ispuni tehničke zahtjeve za ulazak u EU.
Konačno, i to nadilazi proces pristupanja EU, nastavit ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao demokratske zemlje koja je u stanju da održi ravnotežu između zaštite ljudskih prava pojedinca i specifičnosti svoja tri konstitutivna naroda i nacionalnih manjina.
Šta novi saziv EK-a i komesarka za proširenje iz Slovenije Marta Kos (ukoliko bude potvrđena u EP-u) mogu donijeti BiH?
- Dobra je vijest da je kandidatkinja iz Slovenije nominirana za ovaj portfolio. Ona bi trebala donijeti veći fokus na region i veću osjetljivost na izazove BiH, čime bi se potaknuo snažniji narativ oko Zapadnog Balkana unutar EU. Ova nominacija je pozitivan signal za cijeli Zapadni Balkan.
Koliko se EU uspješno nosi sa ruskom agresijom na Ukrajinu? Jesu li zbog Putina ugrožene evropska stabilnost i sigurnost?
- Kao što znate, Češka ima iskustvo sa ruskom okupacijom iz 1968. Sasvim je prirodno da se, posebno nacije koje imaju direktno historijsko iskustvo sa ruskim imperijalnim ekspanzijama, osjećaju ugroženo od Rusije. Međutim, dopustite da naglasim: Ovo nije regionalni rat koji pogađa samo istočnu Evropu. Ruska agresija predstavlja svjetsku prijetnju: doprinosi eroziji poretka zasnovanog na pravilima, slabi sigurnost hrane i stvara izbjegličke talase. Troši naše resurse koji su potrebni negdje drugo, kod kuće i u inostranstvu.
Ipak, Ruse mora da je iznenadilo to što je njihova agresija dovela do neviđenog jedinstva unutar EU. Ovo strateško jedinstvo - koje je omogućio Putin - ključni je pokretač naše efektivne podrške Ukrajini. Otvorili smo proces pristupanja EU Ukrajini, Moldaviji i Gruziji. Proširenje je pitanje evropske sigurnosti. Kremlj bi sigurno protumačio sive zone kao zeleno svjetlo za svoj revizionistički imperijalizam - bilo da se radi o Ukrajini, Moldaviji, Gruziji ili Zapadnom Balkanu. Naravno, uslovi za pristupanje ostaju isti za sve zemlje. Ono što se promijenilo je povećani naglasak na zajedničkim vrijednostima i zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.
Koliko Mađarska u prvom redu ugrožava jedinstvo Unije svojim odnosom spram Rusije, ali i pružanjem otvorene podrške predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku?
- Odnosi unutar unije od 27 članova su prirodno prilično složeni. Međutim, ne smijemo zaboraviti da se mir i stabilnost u cijeloj EU mogu održati samo kroz saradnju među članicama. Iako su naši stavovi ponekad različiti, EU je ipak dogovorila brojne mjere usmjerene na pomoć Ukrajini kako bi se oduprla ruskoj agresiji. O ovim pitanjima sam razgovarao sa mađarskim ministrom vanjskih poslova Péterom Szijjártóm. U isto vrijeme cijenim snažnu usredotočenost trenutnog mađarskog predsjedavanja Vijećem EU na proširenje EU.
Postoji li barem tračak nade da će EU zajedničkim snagama doprinijeti zaustavljanju Dodika i njegovih saradnika u prijetnjama otcjepljenjem?
- Jedno je sigurno. Ne postoji niti jedna država članica u EU - ili u NATO-u - koja bi željela da se ponovo ratuje na Zapadnom Balkanu. Sasvim sam siguran da to nije u interesu čak ni jedinog susjeda BiH koji nije član NATO-a, tj. Srbije. Naravno, i EU i NATO stalno rade na sprečavanju takvog scenarija. Imamo alate - u rasponu od političkog dijaloga do misije EUFOR Althea - i mislim da smo do sada bili prilično uspješni.
Kolektivna odbrana
Moja poruka svima u BiH je da rade na stvarima koje će poboljšati svakodnevni život ljudi, kao što su stvaranje bolje poslovne klime, borba protiv korupcije i nepotizma, poboljšanje zdravstvene zaštite, obrazovanja i drugih javnih usluga, općenito na stvaranju mjesta gdje ljudi žele ostati.
Za BiH je itekako važan i NATO-put. Koliko bi članstvo u NATO-u donijelo dobra regiji Zapadnog Balkana, a posebno BiH?
- Put članstva BiH u NATO ima strateški značaj, ne samo za zemlju već i za širu stabilnost Zapadnog Balkana - sigurnost i stabilnost idu ruku pod ruku. Članstvo bi značajno poboljšalo nacionalnu sigurnost BiH pružanjem kolektivne odbrane, uz istovremeno poticanje regionalne stabilnosti i saradnje u širem susjedstvu Zapadnog Balkana. Povećalo bi i povjerenje investitora, podržalo ekonomski rast i olakšalo usklađivanje s demokratskim reformama potrebnim za integraciju i u NATO i u EU, unapređujući dugoročni razvoj zemlje. U isto vrijeme važno je napomenuti da je NATO organizacija koja odlučuje konsenzusom. Češka želi vidjeti BiH u NATO-u, ali kao članicu koja je sposobna raditi na postizanju konsenzusa i doprinijeti sigurnosti transatlantskog prostora.
