Mezildžić za Oslobođenje: Privreda treba jaču podršku vlasti, granice su najveći problem
Nedžad Mezildžić: Poticaji i sva druga izdvajanja za privredu su zaista mala/Radio Velika Kladuša
Grupacija poslodavaca Unsko-sanskog kantona pri Udruženju poslodavaca Federacije BiH nedavno je za predsjednika Udruženja izabrala Nedžada Mezildžića, vlasnika velikokladuškog preduzeća Kolmix i predsjednika Udruženja poduzetnika Velika Kladuša. Govoreći o prioritetnim planovima u narednom periodu, Mezildžić je istakao da su neki od ciljeva približiti zakonodavnu i izvršnu vlast privredi, s ciljem konkretnije podrške privrednom sektoru koja će rezultirati i većim zapošljavanjem, a među prioritetima je i rješavanje pitanja granica.
Smanjiti administraciju
- Pokušaćemo svakako kada je u pitanju Unsko-sanski kanton da približimo zakonodavnu i izvršnu vlast privredi. Primjer prvi biće da prvo riješimo pitanje registracije vozila kada su u pitanju privredna vozila. Mi želimo sve da pokušamo riješiti razgovorom.
- Cilj nam je da se dogovorimo da privredna vozila imaju određeni prioritet da se ne čeka u smislu, da ako predamo danas za tehnički, za produženje registracije, da se to prioritetno rješava, a ne da čekamo po nekoliko dana i samim tim se stvaraju gubici kod privrednih subjekata. To je samo jedna od administrativnih prepreka koji bismo trebali riješiti u narednom periodu. Također da se smanji sama administracija, jer mi imamo preko 20 naloga u registraciji jednog šlepera. Nastojaćemo da to promijenimo da privrednici dobiju 2-3 naloga i da uspiju u toku jednog dana sve završiti kako bi mogli ići da rade. To je jedno olakšanje koje bi privredi trebalo, istakao je Mezildžić u razgovoru za Oslobođenje.
Dodao je da situacija u privredi Unsko-sanskog kantona ovisi od grane do grane, a jedna od grana na čijem će razvoju insistirati i raditi u narednom periodu svakako je poljoprivreda.
- Tražićemo sastanke i razgovore sa federalnim ministrom poljoprivrede Kemalom Hrnjićem, da vidimo kakve su šanse, mogućnosti da se mi stvarno vratimo izvornom radu, to jest poljoprivredi. Jer u nas su sela, vjerujte, prazna, naglasio je Mezildžić.
Izborna sjednica Skupštine Grupacije poslodavaca USK-a
Kada su u pitanju izdvajanja kako sa kantonalnog tako i sa federalnog nivoa, on kaže kako je sve to nedovoljno.
- Poticaji i sva druga izdvajanja za privredu su zaista mala u odnosu na to koliko bi se moglo i koliko bi se trebalo davati. Kažu bolje je išta nego ništa, ali morat će se to povećati u svakom slučaju u narednom periodu, pogotovo kada je riječ o izdvajanjima za poljoprivredu i prehrambenu industriju, naglasio je Mezildžić.
Kraj prošle godine obilježila je uredba o minimalnoj plaći, a nešto slično se ponavlja i ove godine.
- Mi smo kao Udruženje poduzetnika iz Velike Kladuše svoj stav proslijedili federalnom Udruženju poslodavaca. Smatramo da bi trebalo prvo vidjeti da li postoji mogućnost da se minimalna plata uopće dira, da ostane na ovom trenutnom nivou kako bismo probali stabilizirati situaciju koju je izazvao prošlogodišnji udar, odnosno odluka Vlade FBiH o minimalnoj plati od 1.000 KM. To bi bilo daleko najbolje. Ove smo godine kao poslodavci imali određene subvencije, međutim, za 2026. neće biti subvencija i male firme, mala preduzeća neće moći izdržati nove udare. Smatramo da ako se plata digne, naprimjer, za 20 posto, vjerujte da će automatski sve poskupjeti za 20 posto. Šta ste dobili, ništa, kazao je Mezildžić.
Dodao je da su brojni problemi koji opterećuju privrednike, koji se uprkos svim izazovima bore da kreiraju što bolji poslovni ambijent, koji se trude da rade, izvoze, ali im za sve to treba podrška vladajućih organa.
- Pitanje koje bi prioritetno trebalo rješavati svakako je pitanje granica. Kada je u pitanju privreda Unsko-sanskog kantona, neophodno je da se granični prelazi Izačić/Ličko Petrovo Selo ili granični prijelaz Maljevac pretvori u granični prijelaz za sve vrste robe, da dobijemo fitosanitarni i veterinarski pregled na dodatnim graničnim prijelazima, da ne moramo ići u Gradišku. Naime, sada čovjek iz Velike Kladuše ili Cazina na svoje vozilo utovari 20-25 tona krastavaca i onda on mora ići u Gradišku i do Zagreba mu je 400 kilometara, dok je Velika Kladuša od Zagreba udaljena samo 100 kilometara. To je besmisleno i mi već godinama zagovaramo da se ovaj problem riješi. Dalje, smatramo da bi se državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto trebao više angažovati oko pitanja statusa vozača u Evropskoj uniji, iznio je Mezildžić samo neke od problema sa kojima se privrednici susreću.
Edukacije
A da bi mali privrednici i početnici u biznisu izbjegli prve početne probleme i da bi im pokazali kako da se nose sa njima, Udruženje poduzetnika iz Velike Kladuše radilo je tokom ove godine i na edukaciji mladih poduzetnika.
Izdvajanja za privredu bi mogla biti veća / Eldin Hasanagić
- Mi smo organizirali predavanja za mlade poduzetnike sa eminentnim stručnjacima iz oblasti prava i oblasti financija, da znaju šta ih čeka. Jer naše inspekcije ne djeluju, savjetodavno, one djeluju represivno. Naime, ni u jednu firmu koju su posjetili nisu nikome rekli hajde ovo popravi, pa napravi. Nego odmah kazne. Iz tog razloga mi smo kao Udruženje odlučili da ćemo držati predavanja, edukacije, da ćemo obilazimo firme da im pokažemo šta i kako treba da rade da bi spriječili pojedine greške i eventualne kazne, rekao je Mezildžić.
Naglasio je kako će i u 2026. nastaviti raditi edukacije sa malim firmama, ali će raditi i na stvaranju ambijenta za otvaranje novih firmi, ali i na povećanju izvoza.
- Imamo u planu da dovedemo nekoliko inostranih firmi u Kladušu, i pregovaramo i dogovaramo da otvorimo nekoliko, tri-četiri inostrane firme, da zaposlimo što više naših ljudi koji su napustili USK i Kladušu, da se vrate kućama. Smatramo da imamo dobar ambijent, dobili smo i Industrijsku zonu, i s pravom možemo reći da u Velikoj Kladuši sada pušu privredni vjetrovi, jer je načelnik Općine Velika Kladuša privrednik, koji razumije i zna šta je privreda i koje su njezine potrebe, kazao je Mezildžić.
