Marina Pendeš, delegatkinja Kluba Hrvata, za Oslobođenje: Svađa nas ne vodi u NATO, BiH je zemlja u kojoj...
Dom naroda PSBiH ne može se pohvaliti brojem sjednica održanih u ovoj godini. Svega jedna redovna je održana, jedna još nije ni završena, dok je održano i pet hitnih sjednica. Čini se nikad lošiji rezultat. Vjerujete li da može bolje?
- Naravno da može bolje, ali ne može se baš kazati “nikada lošiji rezultat”, jer smo nastojali kroz održavanje žurnih sjednica usvojiti dokumente koji se tiču našeg evropskog puta.
Puna usta EU
Žurne sjednice Doma naroda PSBiH nisu rješenja, ali s obzirom na blokadu od bošnjačkog kluba u Domu naroda PSBiH, posljednjih nekoliko mjeseci su pomogle u premošćivanju nastalih problema u radu Doma naroda PSBiH.
Ljetos je lider HDZ-a Dragan Čović izjavio da će posljednja tri mjeseca ove godine biti vrlo intenzivna za vlast u BiH. Posla je mnogo, a vremena sve manje. Koliko se može uraditi na EU putu u naredna dva mjeseca, budući da jedino nama nije odobrena Reformska agenda?
- Sve je do nas. Kad kažem do nas, mislim na predstavnike političkih stranaka koje su u poziciji, ali i opoziciji. Svima su puna usta želje da budemo članica EU, ali kada to trebamo djelima potvrditi, onda nastaje problem. Članstvo u EU, kao i aktivnosti koje tome prethode nisu švedski stol sa kojeg možete uzimati što vam se sviđa, a ostavljati što vam se ne sviđa. Članstvom prihvaćamo, prije svega, obveze da bismo mogli računati na benefite. Zbog toga je predsjednik Čović i najavio intenzivne aktivnosti i ja vjerujem da, ipak, ima vremena da se puno toga iz Reformske agende uradi do kraja 2024. godine. Ne mislim samo na državnu razinu vlasti nego i na entitetsku, ali i županijsku razinu vlasti.
Mislite li da će vlast znati iskoristiti činjenicu da su na važna mjesta u evropskim institucijama imenovane ličnosti iz nama bliskog okruženja?
- Mislim da pojam vlast nije baš adekvatan, ali da bi Vijeće ministara BiH, s obzirom na nadležnost, trebalo iskoristiti ponuđenu ruku pomoći od naših susjeda, prvenstveno mislim na Vladu RH sa premijerom Plenkovićem na čelu, ali i naših prijatelja iz EU, i iskoristiti tu spremnost za dobrobit BiH, to bi trebalo. Posjete gospođe Von der Leyen, predsjednika vlada i država EU su pokazatelji da EU računa na BiH, samo mi, unutar Bosne i Hercegovine, trebamo poraditi na unutarnjem dijalogu, povjerenju i razumijevanju. Povjerenje, razumijevanje, dijalog, konsenzus su pojmovi/alati koji se poštivaju u EU, a morali bi se i trebali bi se poštivati i prihvatiti u nas, u BiH.
Teška pitanja poput izmjena Izbornog zakona, državne imovine, Ustavnog suda i dalje su neriješena. Kako ispuniti uslove nakon kojih bi BiH postala nezavisna od međunarodne pomoći, na čemu mnogi iz same vlasti insistiraju a da ništa ne rade na ispunjavanju dobro poznatih uslova?
- Smatram da BiH ima kapacitete, prvenstveno mislim na ljudske, koji mogu, znaju i hoće napraviti značajniji iskorak u razvitku naše domovine, ali napraviti i značajnije iskorake na europskom i euroatlantskom putu BiH. Sva navedena pitanja po mom mišljenju nisu teška ukoliko imate za stolom ljude koji misle istinski o budućnosti naše domovine, budućnosti generacija koje dolaze i koji smatraju da se u BiH trebaju poštivati i slijediti vrijednosti koje su na snazi u zemljama EU. Ne voli i ne zalaže se za BiH onaj kojem su puna usta BiH, a svaki dan producira problem i još predlaže rješenja za koja nije nadležan. Time samo produbljuje krizu. Sva tri zakona, ukoliko ima spremnosti na kompromis, uvažavanje i istinsko opredjeljenje za EU, mogu se pripremiti i usvojiti do kraja godine.
Kako biste ocijenili odnose unutar koalicije na nivou BiH? Sastanci se najavljuju i otkazuju. Jesu li preča putovanja od rješavanja otvorenih pitanja u državi?
- BiH je zemlja u kojoj bi kompromis morao biti recept za rješavanje problema. Naravno da nije dobro da se sastanci zakazuju i odgađaju, ali to je realnost i to se ponekad mora prihvatiti, bez obzira na to da li nam to odgovaralo ili ne.
Kada se spomene članstvo u NATO-u, u BiH se odmah ističe kako nemamo svi iste stavove o pristupanju ovom savezu. Kako do dogovora i poštivanja onoga što kaže i sam Zakon o odbrani i njegov član 84?
- Puno toga je učinjeno na našem putu u NATO. HDZBiH je možda jedina stranka koja u svom programu ima prepoznat put u EU i NATO, kao dva vanjskopolitička cilja. Naši članovi već dugi niz godina intenzivno, na pozicijama na koje su imenovani, rade na približavanju BiH EU i NATO-u, ali ne ulazi HDZBiH u NATO, u NATO ulazi država BiH.
Ključ je povjerenje
Članstvo u NATO-u je na dobrovoljnoj osnovi. Zbog toga je jako bitno da radimo na unutarnjem dijalogu i da intenziviramo našu suradnju sa NATO-om, suradnju sa našim NATO-susjedima, ali i zemljama koje teže članstvu u NATO-u. Ne ulazi FBiH u NATO niti RS. Svi zajedno možemo ući u NATO, ali ne sa političkim liderima koji jedni druge optužuju da su za ili protiv, ili sa predstavnicima medija koji na svojim pretpostavkama pokušavaju optužiti drugoga i dodatno zbunjuju javnost. Zbog toga, još jednom naglašavam nužnost suradnje, povjerenja i pomirenja političkih predstavnika, koji žele dobro svojoj domovini i narodima u BiH, kako bismo usvojili nužne zakone koji će nas dovesti u EU i NATO.
