Lidija Bradara za Oslobođenje: BH Gas ne može raditi projekte u Hercegovini
Povodom sastanka partnera u federalnoj vlasti, koji je još tokom vikenda najavio lider HDZ-a BiH Dragan Čović, o spornim pitanjima između ove stranke i članica trojke, projektima, većini i stanju u Komisiji za vrijednosne papire FBiH za Oslobođenje govori Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH.
Gospođo Bradara, očekujete li nakon ljetne pauze intenzivniji rad federalne vlasti i šta bi trebali biti prioriteti?
- Ne bih rekla da je ljeto bilo neradno ili da se osjetila velika pauza. Dapače. Ljeto zasigurno nije vrijeme za neke velike poteze iako nam dolazi i izborna jesen. Ipak, bilo je i potrebe za rješavanjem određenih kriznih i žurnih situacija i ne možemo reći da ih je Vlada ignorirala.
Ekonomija (ne) čeka
Osim toga, radujemo se i određenim velikim projektima poput mosta kod Počitelja čije otvorenje očekujemo za nekoliko dana. Vrijeme prilagodbe je iza nas i očekivati je da se uskoro vide i konkretni potezi i konkretni rezultati.
Šta možete uraditi sa pozicije predsjednice Federacije BiH na planu stabilizacije entitetske većine, budući da je u proteklih nešto više od godinu ta većina uglavnom bila na klimavim nogama, uz razne blokade?
- Izazova je bilo, naizgled i nerješivih, ipak sve važnije odluke su usvajane. Više truda je bilo potrebno za određena pitanja, bilo je i vraćanja određenih zakona, skupljanja većine, no sve je to normalno i očekivano s obzirom na razlike stranaka koje su u tzv. koaliciji, odnosno partnerstvu. Najvažnije je da povjerenje postoji, da preglasavanja nema i onda je sve lakše. Što se daljnjeg rada tiče, kao i dosad, cijela Vlada, vodstva oba doma, moja malenkost, kao i vodstva stranaka partnera, svi zajedno smo radili i radit ćemo na svakoj sjednici, svakoj točki ako treba, kako bi sve potrebne odluke bile usvajane što lakše i brže. U svemu tome pomoći može i javnost.
Manje populizma, više potrebe za stvarnom odgovornošću dovest će do bolje atmosfere na svim poljima.
Na koja ključna pitanja stranke vladajuće većine na nivou FBiH imaju različite poglede?
- Partneri različito gledaju na Ustav Federacije, kao i na ustavne nadležnosti Federacije i kantona, a u nekim slučajevima i općina, odnosno gradova. Različito gledamo na neka imenovanja poput direktora Federalne uprave policije. Srećom, prevladali smo pitanje izbora suca Ustavnog suda, kao što znate, što je bila ogromna prepreka. Različito gledamo i na neke strategije i zakone. Otvorenih pitanja ima još, no rješavaju se u hodu ili pak određeno vrijeme ostanu po strani. Ponavljam, važno je da nema preglasavanja. Ako se povjerenje samo jednom uništi, sve će biti uzaludno.
Fiskalna reforma se najavljuje do kraja ove godine mada su privrednici i sindikati skeptični i ne vjeruju da će sve zaživjeti u ovom mandatu vlasti. Šta mislite o tome?
- Kako to neki zovu, do fiskalne reforme mora doći. U biti, to podrazumijeva rasterećenje gospodarstva i stvaranje boljeg poslovnog ambijenta, konkurentnost našeg gospodarstva, nove domaće i strane investicije i sve ono što ovaj set zakona donosi. Koliko god ovo izgledalo lako, set ovih zakona ipak spada u razinu velike sustavne reforme. Svi potezi koje donesete na razini Federacije sustavom spojenih posuda odražavaju se i na niže razine vlasti, tako da nam je za donošenje ovih zakona potreban dijalog lokalnih i kantonalnih vlasti, gospodarstvenika, socijalnog sustava i svih onih koji sudjeluju u gospodarskom životu Federacije. Ekonomija ne može čekati. Brojni zakoni i rješenja ne funkcioniraju i svima nam je cilj stvoriti samim radnicima bolje uvjete za rad i život. U svakom slučaju, potreban nam je kompromis.
Federalni poslanici iz opozicije su na nekoliko prethodnih sjednica Predstavničkog doma tražili da se u dnevni red uvrsti zakon o južnoj interkonekciji, u obliku u kojem ga je taj dom usvojio prije tri godine. I iz Ambasade SAD-a u BiH su ponovo pozvali Vladu i Parlament da se ovaj zakon čim prije usvoji. Zašto je to i dalje sporno ako je dogovoreno otvaranje ispostave BH Gasa u Mostaru?
- Stav stranke iz koje dolazim o ovom pitanju je jasan. Ne vidim zašto je problem otvaranje još jednog poduzeća, što bi ovo pitanje davno riješilo i omogućilo nastavak investicija. Kad pričamo o kompromisima, onda ih mora biti na obje strane. Nema argumenata na strani onih koji stav HDZ-a o novom javnom poduzeću vide problematičnim. BH Gas ostaje aktivan u sklopu svojih redovnih aktivnosti, a ovo je jedan novi projekt, investicija koja ne ulazi u njihove nadležnosti ni teritorij. Vremena i prilike se mijenjaju, nekad treba pristati na promjenu na vrijeme, bez ugroze onog prvotnog. Tražimo samo malo razumijevanja i kompromisa, a investicije i projekti, kada je hrvatski narod u pitanju, nikad neće biti ugroženi političkim stavovima, osim ako oni nisu daleko opravdani.
Kako gledate na povratak dr. Mateja Živkovića, zamjenika predsjednika Komisije za vrijednosne papire FBiH, radnim obavezama uz zaštitu, nakon što je preživio dva pokušaja atentata, kao i na to da istraga nikad nije završena, a da je čelništvo KVP-a pozdravilo njegov povratak na posao iako je u više navrata tražilo njegovo razrješenje, uskraćivalo mu platu, podnosilo prijave protiv njega...
- To je jedna krajnje komplicirana priča puna nejasnoća, koja je ostavila ogromne posljedice na pojedince, ali i na tržište vrijednosnih papira. Povratak na posao pozdravljam i nastojim razumjeti situaciju u kojoj se našao gospodin Živković.
Ono što sam mogla institucionalno napraviti, u okviru svojih nadležnosti, napravila sam. Uskoro planiram još jedan sastanak sa cijelom Komisijom za vrijednosne papire kako bismo sve dosadašnje nesporazume pokušali riješiti i spriječili nove.
Druga strana priče
Izražavam nezadovoljstvo što Federalna uprava policije nije bila u mogućnosti osigurati zaštitu za koju su sami procijenili da je potrebna i predložili u svojim mjerama.
Niz kritika upućen Vam je nakon što ste usvojili molbu za pomilovanje Ivana Miškića iz Livna, koji je prije dvije godine pijan skrivio saobraćajnu nesreću u kojoj su poginule dvije mlade osobe. Zbog čega je Miškić pomilovan dok se istovremeno traže strožije kazne za “ubice na cesti”?
- Institut pomilovanja je čin milosti, diskrecijsko pravo predsjednika. Međutim, prethodni proces podrazumijeva niz radnji, kao što je i mišljenje nadležnog ministarstva, suda koji je osobu osudio, te ustanove u kojoj osoba izdržava kaznu. U ovom slučaju, sve tri su bile pozitivne.
Dalje, tek kad vidite te zahtjeve i pojedine slučajeve, postane vam jasno koliko Bosna i Hercegovina nije pravna država, jer su razlike u kaznama nevjerojatne i neusklađene. Kršenje bilo kojeg zakona nikad ne opravdavam, a pogotovo vožnju u alkoholiziranom stanju. No, priča uvijek ima i drugu stranu i ponekad i neodgovoran počinitelj postane vremenom žrtva i treba pomoć sustava.
