Laura Bošnjak: U pripremi je aprilski paket 2, prvi nas je mogao odvesti u EU, ali...
Laura Bošnjak: Ubrzo ćemo intenzivirati razgovore o ustavnoj reformi/Privatni arhiv
Organizacija Civil Society BiH u fokusu djelovanja ima viziju Bosne i Hercegovine kao države koja napreduje, koja je funkcionalna, prosperitetna i ujedinjena na putu ka euroatlantskim organizacijama. U potrazi za trajnim i značajnim reformama angažovani su brojni stručnjaci. U julu ove godine, Civil Society BiH organizovao je konferenciju na kojoj se razgovaralo o predstojećim prijevremenim izborima u Republici Srpskoj i ulozi novih tehnologija.
U zadnji čas
Prvog oktobra Civil Society je, sa britanskom ambasadom u Sarajevu i Misijom OSCE-a, održao i novu konferenciju o implementaciji sudske presude i odluke CIKBiH u vezi sa vanrednim izborima u Republici Srpskoj. Konferenciju su otvorili ambasador Richard Holtzapple, šef Misije OSCE-a u BiH, i Ed Miles, šef političkog odjela britanske ambasade. Fokus događaja je bio na preprekama u primjeni novih tehnologija u izbornom procesu, kao i na konkretnim prijedlozima za poboljšanje Izbornog zakona BiH. O rezultatima konferencija, idejama i ciljevima, pitanjima rodne ravnopravnosti u izbornom procesu, za naš list govori Laura Bošnjak, projekt-menadžerica organizacije Civil Society BiH.
Čime se, zapravo, bavi Civil Society i zašto ste posebno fokusirani na izborno zakonodavstvo BiH?
- Bavimo se ključnim reformama, a trenutno su u fokusu izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, da budem preciznija, sporni članovi koji su prepreka za primjenu novih tehnologija. Od konca godine otvorit ćemo temu ustavne reforme, koju ćemo raditi kao tim: dr. Neven Anđelić, akademik Mirko Pejanović, mr. sci Reuf Bajrović, sudija Faris Vehabović i još nekoliko eksperata. Nazvali smo je aprilski paket 2, jer je upravo taj paket, mnogo ranije, ovu državu mogao odvesti u Europsku uniju. Pored ostalog, državne institucije bi bile iznad entiteta i kantona, što sada nije slučaj, imali bismo premijera umjesto predsjedatelja Vijeća ministara, smanjili troškove kompleksnog i preskupog ustroja i otvorili put ka ekonomskom razvoju. Taj paket oborili su oni kojima to nije odgovaralo i doveli nas tu gdje jesmo, nigdje. Prioritet su dali, a daju i dalje, dnevno-političkom senzacionalizmu. Zato je posljednji momenat da ovu reformu provedemo uspješno iako će to biti težak posao.
Konferencija održana u julu okupila je brojne i domaće i inostrane stručnjake. Kakva su konkretna dostignuća ostvarena shodno zaključcima sa te konferencije? Je li vidljiv napredak koji se odnosi na izborne procese u našoj zemlji i u čemu se ogleda?
- Julska konferencija održana u Parlamentu BiH prva je gdje je umjesto političara govorila struka i to pred predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti, civilnim društvom, velikim brojem medija i, pored ostalih, diplomatskim korom. Kako je Izborni zakon postao alat za vođenje izbornih kampanja i dnevnopolitičkih duela, tako da svako ima svoj prijedlog izmjena tog zakona, uspjeli smo uozbiljiti priču i dati joj dignitet i ozbiljnost. Predložene su izmjene koje bi omogućile upotrebu novih tehnologija kako bi naredne godine bili provedeni pravedni izbori, poput onih u ozbiljnim i razvijenim demokratskim i pravnim društvima. Interesantno je da je na njoj nazočilo više opozicije, nego vlasti.
Prvog oktobra govorilo se o preprekama u primjeni novih tehnologija u izbornom procesu
Možemo li se detaljnije osvrnuti na konferenciju održanu 1. oktobra? O čemu se, zapravo, govorilo i šta je zaključeno?
- Oktobarska konferencija, organizovana sa britanskom ambasadom u Sarajevu i Misijom OSCE-a, ponudila je konkretna rješenja. Pored ostalog, u izuzetno stručnim izlaganjima tokom dva panela, ali i provodivim prijedlozima, zaključeno je da izmjenama tri sporna člana u Izbornom zakonu mogu biti otklonjene sve barijere za upotrebu novih tehnologija. Nažalost, one neće moći biti korištene na vanrednim izborima u Republici Srpskoj ako do izbora uopće dođe.
Radite li trenutno na implementaciji zaključaka i kakvi su planovi u narednom periodu?
- Radimo intenzivno. Razgovorima sa predstavnicima zakonodavne vlasti uspjeli smo doći u fazi u kojoj veliki broj njih pokazuje spremnost za poduzimanje konkretnih aktivnosti. Gospodin Šemsudin Mehmedović je pokazao interes da prijedloge uputi u parlamentarnu proceduru. Trebamo obaviti završne razgovore i sa delegatom Ilijom Cvitanovićem i opozicionim parlamentarcima iz RS-a koji su, dosad, pokazali kooperativnost. No, moram reći da je Centralna izborna komisija BiH nedavno usvojila inicijativu izmjena 12 tačaka, a koja je upućena PSBiH. To će pomoći zakonodavcu da razmotri neophodna rješenja kako bi bio omogućen efikasniji, transparentniji i sigurniji izborni proces. Mi smo zatražili da svi prijedlozi idu u hitnu parlamentarnu proceduru. “Matematički”, izmjene mogu imati dovoljnu većinu u Zastupničkom domu, a ne bi trebalo biti problema ni u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ovim putem ih javno pozivamo da to učine, jer sve suprotno bi značilo da su protiv fer, sigurnih i transparentnih izbora. Oni koji budu protiv, time će i pokazati koliko su odgovorni i spremni za stabilnu državu, posebno koliko će im narod ovaj put moći vjerovati.
Hoćemo li i kada biti spremni za upotrebu novih izbornih tehnologija? Šta je potrebno uraditi?
- Najvjerovatnije da ukoliko Parlament BiH predloženo i usvoji. Ne bi trebalo biti problema, jer se ne radi o političkom aspektu Zakona. Izmjena tih članova, između ostalog, u vezi je sa dizajnom glasačkog listića, objavljivanjem rezultata i ponovnim brojanjem.
Stvaranje uslova
Nakon razgovora sa članicom CIK-a BiH Irenom Hadžiabdić - a svi surađujemo kako bi se sve efikasno završilo - mogu reći da se rade posljednje pripreme za objavu međunarodnog tendera za nabavku specifičnih tehnologija, a za njihovu primjenu treba stvoriti uvjete, dakle, usvojiti predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.
Kakva je uloga i kakva treba biti uloga žena u izbornim procesima? Jesmo li kao društvo svjesni važnosti rodne ravnopravnosti u svim ključnim procesima u našem društvu?
- Prije svega, žene trebaju biti više zastupljene, a to sada nije slučaj. Ne postoji društvena svjesnost, a ni odgovornost. Upravo u preporuci inicijative za izmjenu 12 tačaka traži se povećanje zastupljenosti žena, ravnopravnost, a to je i preporuka iz posljednjeg izvještaja OSCE-a. Uz dodatne kapacitete, već osigurana sredstva i podršku vlasti (što ćemo znati uskoro), opći izbori 2026. trebali bi biti fer i transparentni, onakvi kako to rade napredna demokratska društva.
