Josip Juratović iz Njemačke o BiH: Nacionalne stranke se boje ulaska u EU

Tema koja je u posljednje vrijeme privukla najveću pažnju svakako je raspad Semafor-koalicije u Njemačkoj. Bundestag bi trebao glasati o povjerenju trenutnoj Vladi Olafa Scholza, a novi izbori očekuju se krajem februara. Zašto koalicija nije uspjela i kako će se to odraziti na stanje u Njemačkoj?

- Pomenuta koalicija prva je koja je nastala na način da je čine tri ideološki različite stranke, pri čemu je jedna od njih od početka bila opozicija u koaliciji, uvijek je kočila procese. Radi se konkretno o liberalima i najverovatnije neće niti ući u sljedeći saziv. Najgore je bilo to što su blokirali - a njihov predsjednik bio je ministar financija - proračun sa nemogućim zahtjevima. Na kraju je kancelar bio prisiljen otpustiti ministra financija, to je vuklo posljedicu izlaska liberala iz koalicije, a time je prestala postojati većina i bili smo prinuđeni na nove izbore.

Ključni cilj

Posmatrajući trenutnu ekonomsku krizu i blokadu investicija upravo zbog ponašanja liberala, ali i globalnu situaciju gdje imamo ratove na sve strane, izbor novog predsjednika SAD-a, političku krizu u Francuskoj, Njemačka mora izglasati novu vladu kako bi što prije počela raditi. Nužno je da se ta vlada što prije uskladi sa politikom EU, SAD-a, te Francuske koja je jako bitna za daljnji razvoj EU. Ovisi se o odnosu između Francuske i Njemačke, tako da su sljedeći izbori možda povijesno najvažniji u Njemačkoj poslije Drugog svjetskog rata.

Prema trenutnim projekcijama, najviše šanse za poziciju budućeg kancelara ima CDU/CSU. U međuvremenu, i AfD je predložio kandidatkinju za kancelarku. Kakva su Vaša očekivanja od izbora?

- Već sam peti mandat u Bundestagu i prošao sam pet izbornih kampanja, a i trenutnu na neki način pratim sa kandidatom koji će me naslijediti. To su ankete. Prema njima, CDU ima oko 30 posto, SPD 16, ali postotak raste i već smo na 18 posto. Slično je bilo i pred prošle izbore. Bili smo na 12 posto, da bismo na kraju postavili kancelara sa 25,6 posto. Savezni izbori su takvog karaktera da se uglavnom bira kancelar, a ne stranka, i trenutno su, prema anketama, vođa CDU-a Friedrich Merz i Scholz na istoj razini popularnosti. Nadam se da ćemo ipak biti ponovno najjača stranka i da ćemo postaviti kancelara, ali u kojoj konstalaciji, ne znam. Najvjerovatnije će se raditi o SPD-u i CDU, kao što je bilo i prije, a ovog puta, nadam se, sa našim kancelarom. Sve je još otvoreno i iz iskustva znam da odluka pada dva tjedna pred izbore.

Očekivano je da se Njemačka posveti unutrašnjim pitanjima. Kako se to može odraziti na evropski put BiH i regiona? Hoće li politika proširenja EU ipak sačekati bolje dane?

- Kancelar Scholz je već do sada pokazao da je jedna od ključnih tema vanjske politike i jačanje EU i Evrope, pitanje proširenja EU, pogotovo kada je riječ o Zapadnom Balkanu. Ako Scholz bude novi/stari kancelar, tu se neće bitno mijenjati njemačka politika. Da budem iskren, vjerovatno neće ni sa CDU, pri čemu CDU više naginje Vučiću, pošto su sestrinske stranke. Ali, puno više problema vidim na Zapadnom Balkanu kojem se očigledno baš i ne žuri u EU, barem što se tiče ponašanja političkih elita i to u gotovo svim zemljama regije koje su, navodno, na putu ka EU.

Na političku scenu stupila je nova Evropska komisija. Poziciju komesarke za proširenje preuzela je Marta Kos iz Slovenije. Može li to pomoći BiH da se usmjeri ka ponovnom zaletu na evropskom putu?

- Sigurno je to pozitivna stvar, jer Slovenija, a i Marta Kos osobno, dosta su upućene u situaciju na Zapadnom Balkanu. Ali, to nije odlučujuće. Ja bih čak rekao i da dugoročno nema značaja, sve dok dok političke strukture Zapadnog Balkana ne budu spremne ući u EU, ispunjavati uvjete, izgraditi institucije i funkcionalnost sustava. Napredak ovisi o daljnjem razvoju političke strategije same regije, a manje o tome ko je komesar za proširenje.

BiH, nažalost, kasni i za zemljama regiona, ali i sa Reformskom agendom za Plan rasta. Otkazan je i Samit planiran u Neumu. Možemo li uhvatiti potrebni korak i šta ako propustimo priliku koja nam se nudi?

- Radi se o velikoj neozbiljnosti politike BiH. Ne bih generalizirao i ne bih rekao da su svi isti, ali očigledno u strankama, pogotovo onima sa nacionalnim predznakom, ne postoji volja za ulazak u EU. To je manje-više uočljivo kod sva tri konstruktivna naroda. Čudim se zašto se uopće te stranke biraju. Mi smo, na neki način, pomogli da BiH dobije zeleno svjetlo. Ja osobno sam se zalagao, visoki predstavnik Christian Schmidt se zalagao i strukture unutar BiH su to činile, ali na tom zelenom svjetlu je ostalo. To sada možda čak i nije toliko tragično. Ali, tragično je što BiH na raspolaganju stoje investicije, dijelom nepovratne, kako bi u BiH profunkcionirale privreda i infrastruktura, ali očigledno to nikog ne interesira. Političke strukture sa nacionalnim predznakom sebi su važne, a moguće da se čak i plaše ulaska u EU, možda zbog korupcije, ali su to pitanja za institucije.

Lider HDZ-a BiH i dalje ne odustaje od blokade projekta Južne interkonekcije. Je li ključ sada u rukama Andreja Plenkovića?

- Ne znam koliko je ključ u rukama Plenkovića niti koliko on može utjecati na situaciju. I da utječe, prouzrokovao bi galamu u drugim grupacijama u BiH što se Hrvatska miješa. Na jednoj strani, ako se miješa, onda je Hrvatska zla jer ulazi u unutrašnja pitanja BiH, a ako se ne miješa, onda se traži da Plenković reagira na Čovića i pokrene ga da se - a po mom mišljenju sa pravom - Južna interkonekcija organizira kako BiH ne bila energetski ovisna od Rusije. To je ključni cilj. Poznavajući situaciju u regiji, a slijede i predsjednički izbori u Hrvatskoj, ne očekujem reakcije od Plenkovića. Plenković može pozitivno utjecati i on je to pokazao više puta, ali mislim da će međunarodna zajednica više vršiti pritisak. Kočenje Čovića nitko ne razumije. Može se razumjeti možda iz njegovih osobnih razloga, ali što se tiče budućnosti BiH, neprihvatljivo je, i mislim da će tu veliku ulogu odigrati i OHR i SAD, kao i ostali akteri iz EU.

Čemu se Zapadni Balkan može nadati kada je i evropski put Srbije zaustavljen zbog blagonaklonosti prema zvaničnoj Moskvi, u koju gleda i lider SNSD-a?

- Mislim da je to samo jedan razlog. Više je pitanja oko Srbije, a prije svega otvaranje klastera tri koji se bavi ekonomskim interesima i ciljevima. Činjenica je da se ekonomski uspjeh Srbije duboko poljuljao, i to ne samo zbog tragedije u Novom Sadu, jer Aleksandar Vučić već duže ima problema i sa pitanjem iskopa litijuma. Otvaranje klastera tri veže se na klastere jedan i dva - osnovna ljudska prava, pravosuđe - bez kojih ekonomija ne može funkcionirati.

Vučićeva igra

Nije ispunjen niti jedan uvjet, a nije postavljena ni radna grupa koja bi se bavila preporukama ODIHR-a za rješavanje problema manipulacija na izborima. Tu je i pitanje REM-a, organizacije koja kontrolira elektronske medije. Očigledno je da institucionalni sustav Srbije ne funkcionira. I to su sve bitni elementi za klaster tri. Tu, zapravo, i leži pitanje daljnjeg razvoja Srbije i pristupa EU. A na ove igre sa Moskvom, Pekingom, Washingtonom, koje Vučić koordinira, mi svi smo navikli i znamo kako on igra. Što se nas tiče, nama je najbitnije da Srbija profunkcionira kao demokratska zemlja koja će ispunjavati institucionalno i politički sve uvjete potrebne za EU. To nam je bitno i za sve ostale zemlje u regiji: BiH, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju.