Jasmin Mahmuzić za Oslobođenje: Neće biti (dramatičnog) rasta kamata u BiH
Jasmin Mahmuzić ima 20 godina menadžerskog staža, od toga 15 u bankarstvu. Od 2017. na čelu je Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, regulatorne i supervizorske entitetske institucije. U Agenciju je došao s mjesta izvršnog direktora u Union banci Sarajevo, a bio je i regionalni direktor u Sparkasse banci. Novac, bankarstvo i finanijski instrumenti njegova su uža specijalnost, koju dijeli sa studentima SSST-a.
Tenzije i strahovi
Naravno, posjeduje i specijalizirana znanja na polju upravljanja i kontrole rizika u bankama, finansijske analize i procjene kreditnog i drugih rizika. Zato je i tražen sugovornik kada su u pitanju domaći, ali i svjetski finansijski trendovi.
Prije koji dan, svi vodeći svjetski mediji pisali su o strahu od recesije. Zašto?
- Postoji snažna međuovisnost geopolitičkih dešavanja, ekonomskih kretanja i reakcija investitora na razvijenim tržištima. Percepcije ili očekivanja mijenjaju se svakodnevno. Pored informacija o zaposlenosti, kretanju inflacije i BDP-a, poseban značaj bih dao očekivanjima koja su vezana za vodeće tehnološke kompanije i industrije. Imamo nesrazmjer stanja na slobodnim tržištima i rast nove konkurencije sa elementima planskog djelovanja. Pred vodećim ekonomijama su značajni izazovi koji na kraju mogu rezultirati dodatnim tenzijama i barijerama. Dugoročno, tenzije i strahovi se neće smanjiti zbog borbe za tržišta i resurse.
Kako Vi gledate na trend globalnih ekonomskih kretanja?
- I dalje živimo pod teretom naslijeđa globalne finansijske krize iz 2008. godine. U međuvremenu, napore za oporavak ili trajnu stabilizaciju remete naknadni događaji, pandemija, ratovi. Mi pratimo sve relevantne izvore informacija i pripremamo procjene za potrebe posla koji obavljamo. Prema posljednjim podacima, ekonomski oporavak je blag i nedovoljan, tako da i naizgled nebitni događaji, netačna ili loša vijest mogu imati posljedice na stanja tržišta ili prognoze. Opći je dojam da na tržištu nedostaje optimizma, što može odrediti i slijed događaja. Vjerujem da se duboka recesija može izbjeći jer su ključni ekonomski i politički autoriteti svjesni rizika.
Kratkoročno, važno je pratiti reakcije centralnih banaka u vezi sa referentnim kamatnim stopama. Čeka se odgovarajući trenutak za ublažavanje restriktivnih politika. Očekujem da će korekcije kamatnih stopa biti pravovremene, prije nego štete za vodeće ekonomije budu značajnije.
Šta to znači za BiH?
- Mi imamo svoje terete i slabosti. Također, imamo i postepen, ali očigledan ekonomski napredak. Pored domaćih izazova, moramo pratiti stanje naših ključnih ekonomskih partnera. Negativne posljedice usporavanja vidljive su na pokazateljima odnosa vanjskotrgovinske razmjene. Dakle, pored naših strukturalnih slabosti, efekti se jasno prenose iz EU. S druge strane, napominjem da smo kreirali ambijent propuštenih prilika. U uslovima kada se formira novi poredak ekonomskih odnosa mi smo fokusirani na unutrašnja pitanja koja gube svaki smisao. Nadam se da smo blizu trenutku kada ćemo shvatiti da imamo ogromne potencijale za ubrzani ekonomski rast i u okolnostima stalne globalne neizvjesnosti.
Ovdje je, nekako, sve na čekanju – i reforme i zakoni, čak i Plan rasta zemlje koji je od nas očekivala Evropska unija. Kako to izgleda iz finansijskog, da ne kažem bankarskog ugla?
- Ponosan sam da dostignuća u ovom segmentu ekonomije. Finansijski sektor i banke su krvotok ekonomskog organizma. Moramo biti svjesni važnosti i tako postupati. Održavamo zdravlje i kapacitete bankarskog sistema i time doprinosimo općoj stabilnosti. Europska komisija je još 2021. godine donijela provedbenu odluku kojom se potvrđuje ekvivalencija supervizorskog i regulatornog okvira za banke u Bosni i Hercegovini u odnosu na relevantne direktive i uredbe EU. Institucija kojom rukovodim je dio mreže regulatora i supervizora koji rade po standardima EU. Smatram da možemo biti uzor i primjer za ostale oblasti koje traže usklađivanje. Tu ne smijemo posustajati, a svoje napore moramo usmjeriti prema konačnom cilju.
Stanovništvo najviše zanima rast kamata: je li neminovan?
- Osim za kredite koji su ugovorima vezani za neki od referentnih indeksa iz EU, prosječne kamatne stope za postojeće i nove kredite nisu se značajno mijenjale u posljednjih pet godina. I za kredite sa promjenljivom stopom, banke su se u velikoj većini slučajeva odlučivale za usklađivanja u rasponu do 2%. Sada možemo tvrditi da smo našim privremenim mjerama iz 2022. godine očuvali stabilnost kamatnih stopa uz istovremeno neutralno ili poticajno djelovanje na stabiliziranje inflacije. Kada govorimo o mogućim srednjoročnim kretanjima kamatnih stopa, moramo napomenuti da je prije 2022. godine postojala anomalija u visini kamatnih stopa, dominantno uzrokovana dramatičnim poticajima centralnih banaka u periodu pandemije. Čak su dijelovi portfolija kredita i depozita imali negativne kamatne stope.
Inflatorni pritisak
Taj koncept je suprotan tradicionalnim ekonomskim teorijama i daje neodgovarajuće efekte na takozvanu vremensku vrijednost novca. To je i ključni razlog eksplozije inflatornih pritisaka, a što se na kraju prelilo na naše tržište. Razumno je očekivati da će kamatne stope na depozite blago rasti, što će imati umjerene efekte i na aktivne kamatne stope na kredite. Naše tržište je slobodno, otvoreno i dinamično. Prema sadašnjem stanju, ne treba očekivati dramatičan rast kamata. Radikalna promjena može nastupiti samo u slučaju eskalacija domaćih nestabilnosti ili neželjenih prelijevanja iz drugih okruženja. Rizici su očigledni, ali vjerujem da se mogu izbjeći.
U Republici Srpskoj banke se pominju više no ikad, najčešće zato što se bave uskraćivanjem računa firmama s američkih crnih lista, mahom povezanih s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom. Kako taj posao izgleda u Federaciji?
- Smatram da banke dosljedno postupaju u skladu sa važećim zakonskim okvirom. Takav pristup otklanja svaki rizik za ekonomiju i banke. Pitanja će i dalje biti aktuelna, ali dileme ne mogu postojati. Fokus mora biti na interesima građana, ekonomije i zakonitom postupanju. Poruke su dovoljno jasne.
Veliki ste zagovornik euroatlantskih integracija naše zemlje. Čemu se nadate?
- Naučeni smo da razmišljamo o našem položaju, razlikama, granicama, fizičkim resursima. Moramo prepoznati sigurnost kao ključni resurs u budućnosti. Tu ne smijemo imati dileme. Nedostatak ovog resursa, čak i ako se radi o osjećaju, može biti presudan. Ne moramo nužno govoriti o fizičkoj sigurnosti ili sukobima. Svjedoci smo da osjećaj nesigurnosti dovodi do migracija. Alternativa je nastavak nekontrolisane depopulacije do mjere kada će sve ostale granice i resursi postati nevažni za sve skupine koje žive na našim prostorima. Ako ipak imamo dilemu, zapitajmo se gdje odlaze naši građani u potrazi za sigurnošću?! To je valjda jednostavno pitanje.
Nadam se konačnom prepoznavanju prioriteta kojima se štite svi ostali interesi naroda koji žive u Bosni i Hercegovini.