Iranski ambasador u BiH za Oslobođenje: Iran je spreman, imamo odgovor na prijetnje SAD-a
Dr. Abuzar Ebrahimi Torkaman: SAD ne poznaju Iran
Početkom januara, Iran je bio u svim svjetskim vijestima zbog demonstracija, ali i odgovora države: kako biste Vi opisali situaciju u svojoj zemlji?
- Na osnovu člana 27. Ustava naše zemlje, priznato je pravo građana na prosvjed. Problem je počeo tako što vlada godinama daje subvencije, ali ekonomski uvjeti i dalje nisu zadovoljavajući. Iz tog razloga vlada je odlučila subvencije, koje je davala početku lanca, odnosno proizvođačima i uvoznicima robe, prebaciti na kraj lanca, odnosno potrošačima i građanima. Naravno, ovo je jedna vrsta pozitivnog ekonomskog operativnog zahvata. Vlada je, također, prije nego što je ukinula preferencijalnu valutu koja je uzrokovala rentu, uplatila subvencije na račune građana kojima su mogli kupiti osnovne potrepštine.
Mossad u Teheranu
Neki privredni aktivisti su prosvjedovali, a vlada je objavila da priznaje te prosvjede i stupila je u pregovore s prosvjednicima. Predstavnici prosvjednika čak su održali sastanak s predsjednikom države i iznijeli stavove. Odjednom su se neki naoružani ljudi ubacili u redove prosvjednika i počeli prosvjede pretvarati u nasilje. Nažalost, i neke strane zemlje otvoreno su se miješale u naše unutarnje stvari slanjem provokativnih poruka.
S jedne strane, Trump je objavio nastavite s prosvjedima i da pomoć stiže, a s druge, nekoliko američkih i izraelskih dužnosnika saopćilo je da su agenti Mossada u Teheranu i s prosvjednicima. Strane provokacije su se povećavale iz dana u dan, a skrivene namjere neprijatelja su se potpuno otkrile. Zapravo, nakon poraza u dvanaestodnevnom ratu kojeg su nametnuli našoj zemlji, a zatim, nakon što su se suočili sa snažnim odgovorom Irana, zatražili su prekid vatre. Napravili su takvu grešku i, misleći da će iznutra stvoriti problem za sistem Islamske Republike Iran i pripremiti javno mnijenje za vanjski napad ubijanjem ljudi, izveli su tako ružnu i nehumanu operaciju. Nažalost, suočili smo se i suočavamo s hibridnim ratom.
BBC je sredinom januara objavio da je broj žrtava dostigao 2.000, a šef iranske policije je – govoreći o znatnom broju žrtava – okrivio instruisane pojedince, a ne snage bezbjednosti: kako objašnjavate postupke prema prosvjednicima?
- Otprilike prvih 10 dana prosvjeda vlada je pokazala maksimalnu toleranciju. Održani su dobri razgovori s predstavnicima esnafa, no od 11. dana, uz strano uplitanje, prosvjedi su prerasli u uništavanje javne i privatne imovine i napade na policiju i sigurnosne snage. Znate da nijedna zemlja ne tolerira takve postupke. Trenutno u Americi traju prosvjedi, a sigurnosni dužnosnici su najavili da će, ako policija bude napadnuta, biti poduzet odlučan i oštar odgovor. Svaka vlast je dužna zaštititi se. Najvažnija značajka demokracije je poštivanje zakona, a napadanje sigurnosnih snaga i vladinog aparata je protuzakonito. Stoga je tolerancija bila toliko visoka da su mnoge policijske službenike napali izgrednici, a neki od njih su i poginuli. Kada neko zloupotrijebi prosvjed i isti, koji je prirodno pravo građana, iskrivljuje, izdaje same prosvjednike. Dio pronađene municije ne odgovara oružju iranskih službi. Ono što je vrlo iznenađujuće bilo je otvoreno uplitanje nekih vlada. Više od 71.000 ljudi je ubijeno u Gazi, djeca i mladi, žene i obični ljudi su bili mete napada, infrastruktura Gaze je uništena, a Gaza pretvorena u ruševine. Vidjeli ste reakcije, uporedite ih sa reakcijama na događaje u Iranu. U osnovi, naš svijet se suočava s problemom zvanim dvostruki standardi i to u najgnusnijem obliku. Događaji koji su se dogodili u okupiranoj Palestini i u ovoj našoj regiji u posljednje dvije godine nisu doveli ni do jednog običnog sastanka Vijeća za ljudska prava. Američki ministar financija je, na marginama sastanka u Davosu, o akcijama koje su SAD poduzele protiv naše zemlje rekao da je Trump naredio Ministarstvu financija i Generalnom uredu za financije da izvrše maksimalan pritisak na Iran, kako bi s kolapsom iranske privrede ljudi izašli na ulice. Sankcije su zločin protiv nacije.
Kakvo je sada stanje u Iranu?
- Kao što znate, 12. januara je diljem Irana održan ogroman mimohod miliona ljudi i narod Irana je izrazio gnušanje prema izgrednicima i stranom miješanju, a, nažalost, mediji koji su pozivali narod na nerede nisu htjeli objaviti vijest o takvom događaju. Sada je situacija u Iranu potpuno normalna i život se odvija. Naši građani shvatili su namjere izgrednika u nedavnim događajima i brzo su odvojili svoje redove od njih. Iranska populacija broji 90 miliona stanovnika i ljudi nikada ne podržavaju destrukciju i izgrede iako izražavaju svoj prosvjed. Sada su, prije svega, ljudi shvatili da u tim postupcima postoje skriveni motivi te iste smatraju trinaestim danom dvanaestodnevnog rata Izraela protiv Irana. U dvanaestodnevnom ratu izraelski režim je mislio da ubijanjem iranskih zapovjednika može izvesti ljude na ulice, ali ljudi su postali još koherentniji i jedinstveno su izašli na teren protiv Izraela. Otpornost Irana je vrlo visoka zbog nametanja dosadašnjih sankcija i možda bi, da je riječ o nekoj drugoj zemlji, brzo pretrpjela ozbiljnu štetu, ali Islamska Republika Iran uspjela je oduprijeti se i nanijeti ozbiljnu štetu neprijatelju. Iran nije započeo nijedan rat u posljednja tri stoljeća. Od 1979. godine u kojoj je pobijedila Islamska revolucija u Iranu, uvijek su stvarali prepreke Iranu. Na period od osam godina uvukli su Iran i Irak u neželjeni rat. U to vrijeme nam nisu prodavali čak ni bodljikavu žicu, ali danas su nemoćni protiv raketne moći naše zemlje. Danas Iran ne samo da nije prijetnja svojim susjedima već je svojom vojnom moći osigurao i sigurnost svojih susjeda.
Iz Teherana se više puta čulo da je Iran zainteresiran za pregovore i odabir diplomatskog puta sa SAD-om: važi li to još uvijek?
- Iran je više puta izjavio da je spreman pregovarati pod bilo kojim okolnostima i u načelu prihvata pregovore. Ako su pregovori pošteni, Iran će ih svakako pozdraviti, ali trebate imati u vidu da je uoči dvanaestodnevnog rata Iran bio u fazi pregovora i nijedna strana nije objavila kraj ili neuspjeh pregovora, ali je iznenada pokrenut napad na Iran. Zapravo, napad koji se dogodio bio je napad na pregovore. Kada jedna strana napadne pregovarački stol, da li je pouzdana? Kada jedna strana koristi riječ pregovori, ali je ispunjava konceptom sile i prijetnje, te ignorira pravila međunarodnog poretka, mogu li se takvi pregovori smatrati poštenima? Iran svakako vjeruje u pregovore i spreman je za poštene i pregovore bez preduvjeta. Međunarodna zajednica pamti da je američki predsjednik pred kamerama jednostrano prekršio sporazum JCPOA, kojeg se Iran pridržavao.
Kako vidite današnji svijet?
- Nakon Prvog i Drugog razornog rata, međunarodna zajednica je povjerovala u postojanje međunarodnih institucija i uspostavljanje obvezujućih međunarodnih zakona, te su stoga, nakon formiranja Ujedinjenih naroda, zakoni odobravani jedan za drugim. Formirani su i počeli su djelovati međunarodni sudovi. Također su predviđena jamstva provedbe za sve zakone, ali, nažalost, danas vidimo da jedna zemlja, oslanjajući se na moć, napadne drugu zemlju i otme legitimnog predsjednika te zemlje, izjavljujući da joj je namjera doći do nafte i resursa te zemlje. Pogledajte kakvu štetu takve akcije u sadašnjem dobu nanose svim prihvaćenim ljudskim i političkim moralnim načelima i kakve neopravdane dozvole stvaraju za naredne agresije? Ako međunarodni poredak i njegovi zakoni treba da ostanu, zemlje ga moraju u potpunosti podržavati. U atmosferi ignoriranja zakona, samo kriminalci i oni koji ignoriraju ljudske norme imat će koristi. Nedavne izjave kanadskog premijera na samitu u Davosu otkrile su skrivene istine o ignoriranju međunarodnog pravnog poretka.
Američki brodovi su na Bliskom istoku: smatrate li ih prijetnjom?
- Amerika je mnogo puta prije prebacivala svoje brodove u ovu regiju i vraćala ih nakon manevara ili kratkih boravaka. Naravno, prisutnost strane zemlje hiljadama kilometara udaljene na Bliskom istoku je neobična i smatra se prijetnjom našoj zemlji kao i zemljama regije i mi to osuđujemo.
Temeljna greška
Amerika je objavila da je potpuno uništila iranski nuklearni kapacitet, pa je ovom tvrdnjom uništila infrastrukturu razloga svoje prisutnosti u blizini Irana. No, Islamska Republika Iran je više puta izjavila da neće pokrenuti nikakav rat, ali da je spremna odlučno odgovoriti na svaku prijetnju. Po mom mišljenju, njihova temeljna pogreška je nepoznavanje Irana. Narod i vlada Irana su u raznim periodima pokazali da su ujedinjeni za vrijeme opasnosti i da brane integritet svoje zemlje. Iranski narod je također u dvanaestodnevnom ratu čvrsto stajao podržavajući sistem Islamske Republike Iran. Ni u jednoj zemlji napadači nisu uspjeli donijeti prosperitet i mir za taj narod. Vlada i narod Irana oduvijek su željeli mir i ne žele rat, ali su spremni na svaki scenarij.
