Igor Crnadak za Oslobođenje: Izbor predsjednika RS-a moguć je u 2025.
Neću reći da je okupljanje opozicije moguće, ni da je nemoguće, ali ću reći da će biti teško. Nepovjerenje je veliko i to ne samo između nekih osoba za koje se to već zna u javnosti. Imate dosta lošu komunikaciju između nekih drugih aktera u opoziciji i o tome se u javnosti ništa ne zna. Šta su naši konkretni strateški ciljevi? Šta su naše mjere? Kako vidimo novu vladu Republike Srpske? Šta ta vlada treba da radi? Koji su prvi zakoni, a koje su prve reforme koje treba da usvojimo? Oko tih pitanja treba da se okupimo.
Ovo u razgovoru za Oslobođenje kaže potpredsjednik PDP-a i šef Kluba odbornika ove stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak. Crnadak za naš list govori o izbornim rezultatima PDP-a, o pobjedi Draška Stanivukovića, ali i o mnogobrojnim problemima unutar stranke.
Da li ste očekivali ovakav rezultat Draška Stanivukovića u Banjoj Luci?
- Osjetio sam da je podrška kod njega najveća. Osjetio sam da, što bi narod rekao, najbolje stoji.
Prijedor kao opomena
Ali, nisam očekivao ovako veliku razliku. Očekivao sam ovakav ishod, ali sa manjom razlikom.
Zašto niste bili dio Stanivukovićeve kampanje?
- Od februara do aprila smo unutar stranke imali raspravu oko kandidatura. Smatrao sam da treba da ostanemo na jasnom kursu kada su u pitanju Dodik i SNSD. Predsjedništvo je donijelo odluku da se u kampanju ide sa nešto drugačijim odnosom prema njima, odnosno da se ide sa manje kritike. Prihvatio sam tu odluku, ali nije bilo logično da poslije toga budem jedan od simbola te kampanje. Ne postoji nijedan drugi razlog za moje odsustvo u kampanji osim ovoga.
Stanivuković je osvojio 50.000, a lista PDP-a samo 20.000. Kako to objašnjavate?
- Taj broj glasova je sigurno povezan i sa njegovim ličnim angažmanom, jer je on radio na tome da uzima glasove sa svih strana političkog i partijskog spektra u gradu. Ali, postoje još dva objašnjenja za takav rezultat i Stanivukovića i stranke. Očigledno da je otpor i prema SNSD-u i prema Dodiku nastavio da raste u Banjoj Luci. Protiv SNSD-ovog kandidata prije četiri godine glasalo je 54 odsto Banjolučana, a na ovim izborima je protiv Šobota bilo 65 odsto stanovnika grada na Vrbasu.
A treće objašnjenje?
- Članovi SNSD-ove koalicije su očigledno radili za Draška u dobroj mjeri. Mislim da je jedna od glavnih karakteristika ove kampanje u Banjoj Luci početak kraja koalicije oko SNSD-a.
Da li je taj dio koalicije okupljene oko SNSD-a radio za Stanivukovića ili protiv SNSD-a?
- Vjerovatno i jedno i drugo.
Vidite li u tome ikakav dokaz te “simbioze” o kojoj se priča već dvije godine?
- Prema ovome što sada imamo na stolu, sve je suprotno od toga. Stanivuković je već dao izjavu koja je na tragu stavova Predsjedništva PDP-a o tome da nema saradnje sa SNSD-om. Rekao je da će pokušati formirati većinu bez SNSD-a. Sa druge strane, vidjeli smo da je Dodik saopštio da su oni spremni da idu u opoziciju. Naravno, ne vjeruj Danajcima ni kad poklone nose, tako da sam oprezan kada su Dodikove najave u pitanju.
Da li biste mogli reći da je u Banjoj Luci Stanivuković pobijedio, a PDP izgubio?
- Ne bih tako rekao, jer PDP u suštini nije izgubio u Banjoj Luci. Mogao bi se analizirati rezultat PDP-a širom Republike Srpske za takav zaključak, jer bi ta analiza pokazala da je PDP napravio izuzetno loše rezultate na izborima, zapravo najlošije otkako postoji. Ali, ta ocjena u Banjoj Luci ne stoji.
Šta je rezultat tako istorijski lošeg rezultata PDP-a širom Republike Srpske?
- To će svakako biti glavna tema naših daljih razgovora u stranci. Mislim da ne bi bilo pošteno da neka svoja viđenja tog rezultata iznosim u medijima. To prvo treba da se raspravi na partijskim organima. Ali, činjenica je da smo u nekim gradovima došli u situaciju da se rezultat PDP-a izražava u promilima. U Prijedoru, koji se nalazi na pola sata vožnje od Banje Luke, završili smo kao sedamnaesta stranka. Postoje mjesta u kojima smo nekada bili ozbiljno prisutna partija, a sada smo napravili veoma loš rezultat i skoro da ne postojimo u tim mjestima. To je sigurno pokazatelj da će glavno pitanje za organe stranke biti kako da PDP u tim mjestima ponovo bude bitna partija u političkom životu.
Članovi PDP-a Branko Dokić, Milko Grmuša i Saša Čekrlija u finišu kampanje podržali su Jelenu Trivić, a ne Draška Stanivukovića. Kako to komentarišete?
- Mi smo očigledno daleko od takvog stepena razvoja demokratije, pa su takve stvari moguće. Politički stav je uvijek legitiman, ali onda je tako i legitimna reakcija koju smo vidjeli i čuli. Nedavno je potpredsjednik Amerike i jedan od uglednih republikanaca Dick Cheney javno podržao Kamalu Harris. Nisu to stvari koje su običajne, nisu to stvari koje su normalne, ali u ovoj vrsti podjela i načina kako se vodi politika kod nas, to uvijek dovede do problema i do reakcija.
Podržavate li odluku predsjednika stranke da to troje članova isključi iz PDP-a?
- Razumijem Borenovićevu reakciju, jer je sve bilo vruće, sve se to dešavalo pred sam kraj kampanje. Tada i najmanji potez može da utiče na rezultat.
Važna je ideja
Ali, evo, to je legitimna inicijativa koja će biti pred organima stranke. Predsjednik partije ima to pravo. Bio bih veoma sretan da se nakon rasprava na organima partije pronađe neko rješenje koje ne bi imalo takve posljedice.
Predsjedništvo PDP-a je prije nekoliko mjeseci usvojilo dva zaključka: nema koaliranja sa SNSD-om i Stanivuković neće biti kandidat za predsjednika PDP-a na unutarstranačkim izborima koji će uskoro biti održani. Da li su sada oba zaključka pod znakom pitanja?
- Na to će odgovor morati dati Predsjedništvo koje je donijelo te zaključke.
Da li i dalje namjeravate da se kandidujete za predsjednika PDP-a?
- Ja sam to najavio na Glavnom odboru koji je održan prije nekoliko mjeseci. Želim da sve radimo zajedno. Nisam ultimativan po bilo čemu. Želim da nađemo dogovor. Meni je najvažnije da ideja PDP-a o stvarnoj promjeni ostane živa i snažna. Ne smije da se desi da samo zamijenimo ljude koji će nastaviti da rade iste loše stvari.
Već sada mnogi govore da će Draško Stanivuković biti kandidat na narednim opštim izborima za predsjednika Republike Srpske. Vidite li Vi to?
- Nismo o tome razgovarali. Vidio sam da se to pojavilo kao neka vrsta ideje u medijima. Ali, sačekajmo prvo da vidimo šta će biti i kada će biti održani izbori za predsjednika Republike Srpske. Ne želim ništa da prizivam, ne želim da govorim unaprijed, ali kao ozbiljan političar smatram da lako može da se desi da se izbori za predsjednika RS-a održe već naredne godine. Zbog procesa koji se vodi protiv Dodika pred Sudom BiH, naravno. Imajući to na umu, mislim da je vrlo bitno da pokušamo da stvari u opoziciji dovedemo na bolji nivo kada je u pitanju naša komunikacija.
