Egrlić za Oslobođenje o turbulentnoj 2025. godini: Bh. ekonomija je pred novim testom
Ahmet Egrlić: Nama je važno svako tržište/Senad Gubelić
Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, za Oslobođenje govori o 2025, ostvarenim rezultatima, izazovima sa kojima su se susretali naši privrednici, ali i svemu onom što bh. privredu očekuje u 2026. godini.
Kako biste ocijenili situaciju u bh. privredi u godini na izmaku?
- 2025. bila je jako izazovna, turbulentna godina, u kojoj vanjskotrgovinski tokovi BiH pokazuju umjerenu stabilizaciju, uz primjetan rast izvoza u odnosu na isti period prethodne godine. Ovaj rezultat ukazuje na postepeni oporavak industrijske aktivnosti i sve snažniju orijentaciju domaćih kompanija prema kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodima.
Proizvodnja i potrošnja
Uprkos rastu izvoza, struktura domaće ekonomije i dalje je opterećena dugotrajnim izazovima. Dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje ostaju ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku. Ovi strukturni problemi nalažu intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću, digitalizaciju i podizanje tehnološke opremljenosti industrije. S druge strane, uvoz je u prvom dijelu 2025. porastao. Ovaj rast odražava povećanu domaću potrošnju i stabilnije prihode stanovništva, ali i dugotrajnu ovisnost BiH o vanjskim dobavljačima. Domaća proizvodnja još ne može u potpunosti odgovoriti unutrašnjoj potražnji, posebno u sektorima prehrane, elektronike i automobilske opreme. Dodatno, nastavak velikih infrastrukturnih projekata generisao je veći uvoz građevinskog materijala, mehanizacije i industrijskih sirovina.
U globalnom okruženju 2025. obilježava se faza umjerene stabilizacije robne razmjene. Potražnja se postepeno oporavlja, inflacijski pritisci su oslabili, a kompanije prilagođavaju svoje lance vrijednosti. Ipak, pojedine industrije još se suočavaju s nestabilnom potražnjom i promjenama u globalnoj trgovinskoj dinamici. Budući da je BiH snažno oslonjena na tržište Evropske unije, svaki ekonomski pomak u eurozoni brzo se reflektuje na domaću privredu. Dakle, možemo reći da BiH nije stagnirala unatoč eksternim šokovima i internim dešavanja u kontekstu političkih blokada. Ipak, ova pozitivna ocjena je daleko od željene i potrebne za brži ekonomski rast i razvoj svakako.
Brojke nam govore da raste uvoz, ali i izvoz. Kako bismo još mogli pojačati izvoz, odnosno smanjiti vanjskotrgovinski deficit?
- Za smanjenje vanjskotrgovinskog deficita potrebne su nam dvostruke stope rasta izvoza, što je moguće uz veći izvoz proizvoda sa višom dodanom vrijednošću. Također, percepcija potrošnje domaćeg bi trebala biti pojačana kako bi se utjecalo na smanjenje uvoza. Naime, rast uvoza govori s jedne strane da imamo stabilno potraživanje, da su građani u nešto boljoj zoni, da su inflacija i inflatorni udari poprilično stabilni i nešto su manji nego prethodnih godina, ali isto tako govori o tome koliko naša prerađivačka industrija uvozi potrebnih sirovina. Tako imamo uvoz sirovina potrebnih za realizaciju većih projekata poput izgradnje autoputeva. Međutim, moramo biti svjesni rasta uvoza robe koje imamo i u BiH i tu možemo skrenuti pažnju na svijest potrošača da kupuju domaće.
Upravo je VTK odlučio da stimuliše najbolje bh. izvoznike kroz dodjelu nagrade Polet. Kakav je njen značaj?
- Cilj ovog projekta jeste promovirati najbolje izvoznike BiH, da ih se nagradi, ali i potakne na održavanje kontinuiteta uspješnosti. Kompanije su posebno oduševljene činjenicom da mi ne nagrađujemo najveće, nego najbolje. Za ovogodišnje izdanje nagrade, od ukupno 7.410 kompanija izvoznica, njih 202 su zadovoljile kriterije u procesu selekcije, od čega je 116 malih, 56 srednjih i 30 velikih preduzeća, što jasno pokazuje bosanskohercegovački izvozni potencijal. Nominovano je i 15 kompanija koje su se istakle na tri ključna izvozna tržišta za BiH - Njemačkoj, Austriji i Crnoj Gori. Ova preduzeća su u 2024. zajedno generisala skoro 190 miliona KM dobiti, realizirala oko 660 miliona KM izvoza te zapošljavaju ukupno 3.791 radnika.
Doprinos
Po pet najboljih izvoznika izdvojeno je za svako od ovih tržišta, a ove kompanije su u 2024. ostvarile skoro 128 miliona KM dobiti, više od 740 miliona KM izvoza te zapošljavaju ukupno 7.312 radnika. Ovi podaci potvrđuju da nagrada Polet zaista odražava izvrsnost, mjerljive rezultate i značajan doprinos razvoju bh. ekonomije.
Nagrada Polet za najbolje bh. izvoznike
Možemo li reći koji su to sektori perjanice bh. privrede?
- Svakako da je naša najvažnija grana privrede metalski sektor, gdje imamo i elektroindustriju, namjensku, autoindustriju. Ne smijemo zaboraviti ni drvni sektor, odnosno proizvodnju namještaja i njegovih dijelova koja je jedan od stubova bh. izvoza. Tu je i IT sektor koji je nekako nevidljiv u svemu ovome, ali preko 500 miliona eura usluga izvozimo kroz različite vidove usluga i tu imamo potencijal za rast. Kada je u pitanju elektrometalski sektor, preko 40 posto ukupnog izvoza ide na ovaj sektor i on ima ekspanziju rasta. Zbog poteškoća na našem najvažnijem tržištu, zbog situacije na tržištu autoindustrije, taj sektor je prošao kroz jednu krizu, mi se nadamo oporavku i mislimo da će sljedeća godina biti bolja.
Koja su nam tržišta najvažnija, a koja bismo željeli osvojiti?
- Mi imamo neka tržišta koja su naša tradicionalna, a to su upravo Njemačka, Austrija, Italija, Hrvatska. Dakle, Hrvatska je najveća po obimu, najveća je po izvozu, ali sa Austrijom imamo najbolju pokrivenost uvoza izvozom, imamo čak blagi suficit. Sa Njemačkom imamo također dobru pokrivenost uvoza izvozom, 94-95 posto. To su jako dobra kvalitetna perspektivna tržišta. Međutim, imamo četiri nordijske zemlje koje zauzimaju samo 1 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene sa BiH i to je zapravo tržište koje ima ogroman potencijal. Mi također imamo puno veći potencijal nego što smo pozicionirani na tom tržištu. I u narednoj godini ćemo u Vanjskotrgovinskoj komori posvetiti pažnju ovom tržištu.
Također, zemlje Beneluksa su izuzetno potentne. Mislimo da je to tržište na kojem trebamo jako puno poraditi. Imamo jako veliki potencijal da zauzmemo bolje pozicije na tom tržištu. Isto tako je Maroko jedna zemlja koja je u izuzetnoj ekspanziji i s kojom imamo problem, jer nemamo ugovor o slobodnoj trgovini, pa imamo jako visoke carine. Ali ukoliko bi se taj problem riješio, ukoliko bi došlo do sporazuma o slobodnoj trgovini, mislim da bi s Marokom mogli napraviti odlične rezultate.
Nama je važno svako tržište, pa i ono najmanje, a da bi Bosna i Hercegovina još efikasnije promovisala svoje kompanije na međunarodnim tržištima i povećala izvoz, potrebno je dodatno ulagati u inovacije, digitalnu transformaciju i zelene standarde, te jačati institucionalnu podršku izvoznicima.
Pred vratima nam je i primjena CBAM-a. Koliko su bh. preduzeća spremna?
- Za izvozno orijentisana preduzeća CBAM nije samo nova tarifa već i standard transparentnosti i odgovornog upravljanja emisijama. Iako će formalna naplata prvenstveno biti na uvozniku u EU, realno je očekivati da će trošak biti prebačen na bh. proizvođače kroz smanjene otkupne cijene ili zahtjeve za dokazivanje nižeg ugljičnog otiska. S obzirom na to da će EU tražiti detaljnu evidenciju o direktnim i indirektnim emisijama u proizvodnji, preduzeća će morati uvesti precizne sisteme mjerenja, izvještavanja i verifikacije emisija, što podrazumijeva i dodatne administrativne obaveze. Kompanije koje ne budu imale precizne podatke o direktnim i indirektnim emisijama rizikuju da budu svrstane u visokoemisijsku kategoriju, što može smanjiti konkurentnost i profitabilnost. CBAM već sada zahtijeva kvartalno izvještavanje po isporuci, pa je uspostava i verifikacija podataka operativni prioritet za sve izvoznike.
Kako bi se ublažile posljedice CBAM-a, očekuje se da bh. vlasti hitno usklade energetske i klimatske politike s EU okvirom. To podrazumijeva uspostavljanje sistema cijene ugljika koji bi EU priznala kao ekvivalent, čime bi domaća preduzeća izbjegla plaćanje CBAM-a u EU i taj prihod bi ostao unutar zemlje. Također je neophodno osigurati finansijske mehanizme podrške za modernizaciju postrojenja i povećanje energetske efikasnosti u industriji, kao i pružiti tehničku i administrativnu pomoć izvoznicima u procesu izvještavanja o emisijama. Bez koordinacije između državnog nivoa, entiteta i privrednog sektora, BiH bi mogla izgubiti konkurentnost na jednom od svojih ključnih izvoznih tržišta.
Održivi modeli
Komora je prva prepoznala značaj ovog procesa za bh. kompanije i odmah krenula u realizaciju konkretnih aktivnosti kako bi pomogla kompanijama da što prije započnu procese. U protekle tri godine Komora je realizovala više od trideset seminara i radionica, te izradila CBAM priručnik.
Digitalizacija, zelena ekonomija, održivi razvoj su nezaobilazni ukoliko kompanija želi da napreduje. Koliko naše kompanije idu ukorak s vremenom?
- Naša zemlja je prepoznala važnost zelene tranzicije i poduzela određene korake u implementaciji Zelene agende, međutim, proces je još u ranoj fazi. Napredak je vidljiv kroz povećan interes privrede za zelene tehnologije i energetsku efikasnost, ali institucionalni i regulatorni okvir ostaje složen i nedovoljno usklađen. Nedostatak infrastrukturnih kapaciteta i finansijskih instrumenata otežava prelazak na održive modele poslovanja, naročito kod malih i srednjih preduzeća.
Zahvaljujući podršci Evropske unije i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, Vanjskotrgovinska komora je, u saradnji sa GIZ-om, uspostavila Centar za odgovorno poslovanje (Responsible Business Hub - RBH). U Centru smo objedinili sve usluge koje smo u proteklih nekoliko godina pružali našim kompanijama, a radi usklađivanja sa zahtjevima tržišta EU. Benefiti za kompanije su višestruki - od dobivanja informacija o EU tržištu i usklađenosti, smanjenja rizika i troškova, pristupa mreži domaćih i međunarodnih stručnjaka do radionica, obuka i alata za razvoj procedura i izvještavanje. Centar za odgovorno poslovanje je na raspolaganju svim bh. kompanijama.
Brojne su radionice, panel-diskusije, edukacije, poslovni susreti iza VTK-a u 2025. Kakvi su planovi za 2026?
- Vanjskotrgovinska komora će i u 2026. nastaviti sa konferencijama, prezentacijama i edukacijama kao i prethodnih godina. Smatramo da moramo biti podrška našim kompanijama kroz edukacije, susrete i poslovne forume, posjete sajmovima u inostranstvu, u konačnici radimo na promociji bh. privrede u cijelom svijetu i to ćemo i dalje da radimo. Naše konferencije su prepoznate i na regionalnom nivou poput Međunarodne konferencije logistike u BiH.
