Davor Ivo Stier za Oslobođenje: Federalizam ne isključuje građansku državu
Davor Ivo Stier: EU neće zatvoriti vrata Bosni i Hercegovini / Ustupljena fotografija
U novembru prošle godine smo u Bruxellesu - a zahvaljujući DEIBiH, te podršci Ambasade Republike Francuske u našoj zemlji i GIZ-a - sa predsjednikom Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Davorom Ivom Stierom razgovarali o evropskom putu Bosne i Hercegovine, ali i o radu domaćih političkih elita, te važnosti dijaloga. Dva mjeseca kasnije, u intervjuu za Oslobođenje Stier otvoreno govori o važnosti reformi, geopolitičkim izazovima, te faktorima koji ugrožavaju napredak naše zemlje na putu ka EU. Pitali smo ga i za Izborni zakon, ali i treći entitet.
Nadali smo se da ćemo 2025. ispratiti sa tačnim datumom otvaranja pregovora. No, napredak nije ostvaren. Imamo li šansu u martu i postoji li stvarna mogućnost da BiH propusti evropski voz ako ne ispunimo dobro poznate uslove?
- Europsko vijeće je 2024. postavilo minimalne uvjete Bosni i Hercegovini za otvaranje pregovora i od tada su propuštene mnoge prilike. Što će se dogoditi ako se ni sada ne ispune uvjeti i propusti još jedna šansa?
Dragocjeno vrijeme
Europska unija neće zatvoriti vrata Bosni i Hercegovini, ali će se izgubiti dragocjeno vrijeme i povećati jaz između BiH i najnaprednijih kandidata - Albanije i Crne Gore. A takva situacija sigurno nije u interesu ljudi u BiH niti pridonosi stabilnosti jugoistoka Europe.
Šta je to što se od BiH očekuje na evropskom putu? Je li nam punopravno članstvo još jako daleko?
- Svjestan sam da postoji određeni zamor kod ljudi, jer se dosad u javnosti puno pričalo o europskom putu, a pregovori nisu niti otvoreni. Međutim, u svim istraživanjima velika većina ispitanika i dalje podržava članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Stoga, bez obzira na to što je izborna godina, od političkih struktura se očekuje donošenje zakona o VSTV-u i Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača kako bi se mogli otvoriti pregovori.
Izborna je godina u BiH. Je li pravo vrijeme za temeljne promjene Izbornog zakona i kako bi te promjene trebale izgledati?
- Promjene Izbornog zakona su dio 14 prioriteta koje je Europska komisija ustanovila još 2019. Dakle, davno se već trebao donijeti novi izborni zakon. Kakve bi trebale biti promjene?
- Takve da se implementiraju presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. U tom smislu, presuda Suda u Strasbourgu u slučaju Kovačević, u paragrafima 203 i 204, daje kvalitetan okvir za dogovor o izbornim jedinicama kojima bi se eliminirali sadašnji oblici diskriminacije građana, te osigurala ravnopravnost među narodima i demokratičnost izbornog sustava.
Tokom govora povodom 30. godišnjice Daytona istakli ste da se Dejtonski ustav može i mora mijenjati, ali poštujući temeljnu formulu ravnopravnosti. Šta je to evropska nadogradnja koju vidite i kako spojiti federalizam i građanski koncept o kojem govorite? Da li federalno uređenje BiH podrazumijeva konkretno stvaranje trećeg entiteta? Zar ta ideja nije davno prevaziđena?
- Sadašnji najveći entitet u BiH je stvoren na temeljima federalizma. Zato i nosi ime Federacija BiH. Tko onda želi razbiti Federaciju? Oni koji se protive federalizmu. Građanska država i federalizam nisu oprečni koncepti, naprotiv. Postoji puno građanskih država s federalnim uređenjem. Njemačka, Belgija, SAD ili Austrija su samo neki primjeri. Antipod federalizmu nije građanska država, već unitarizam.
Stier: Konačnu odluku će donijeti birači u entitetu RS / Ustupljena fotografija
- Dakako, federacija nije samo zgodno ime, već sustav koji mora razvijati federalna rješenja u javnim politikama i sustavima, od izbornog zakonodavstva do gospodarstva. Što se više bude razvijao federalizam, bit će manje etničkog i više građanskog modela u BiH, jer ravnopravnost među narodima bit će adresirana federalnim rješenjima koja ne diskriminiraju nijednog građanina.
Republiku Srpsku čeka ponavljanje izbora na 136 biračkih mjesta, nakon kojih bi ovaj entitet trebao dobiti novog predsjednika. A dok se čeka odluka Ustavnog suda BiH o ocjeni ustavnosti izbora Vlade, ta vlada je pala i potom imenovana skoro ista. Može li zaista RS skinuti okove SNSD-a i Milorada Dodika te krenuti u nekom drugom smjeru, gradeći perspektivniju budućnost BiH? Je li Dodik završio političku karijeru ili pak ostaje čovjek iz sjene?
- Dodik je dogovorom s Amerikancima donekle produžio svoj politički život. Obje su strane tim dogovorom pokazale veliku dozu pragmatizma. Ipak, konačnu odluku će donijeti birači u entitetu RS u veljači na ponovljenim izborima na 136 biračkih mjesta, a zatim na još važnijim općim izborima u listopadu. Kakav god bio rezultat, nisam siguran da će se dogoditi neke drastične promjene u stajalištima Banje Luke oko strateških pitanja članstva BiH u NATO-u i EU, te odnosa prema ruskom i srpskom svijetu.
U kontekstu globalnih previranja, konstantnih promjena i turbulencija, ima li Zapadni Balkan, a time i BiH, šansu za vlastitim pozicioniranjem na svjetskoj političkoj sceni i kako?
- Svjedočimo urušavanju dosadašnjeg međunarodnog poretka temeljenog na pravilima i povratku intenzivne sigurnosne konkurencije među globalnim velesilama. To podrazumijeva povratak logike interesnih sfera, time da ovoga puta prostor bivše Jugoslavije više nije između dva suprotstavljena bloka, već duboko unutar zapadne sfere. Zato će se izgraditi plinska Južna interkonekcija i zamijeniti ruski plin onim koji dolazi iz hrvatskog LNG terminala na Krku.
Remetilački faktori
Isto tako će Rusi morati prodati dionice u NIS-u, a JANAF će Srbiju, u skoroj budućnosti i Mađarsku, snabdijevati neruskom naftom. Zemlje Zapadnog Balkana imaju povijesnu šansu integracije u EU, ali postoje remetilački faktori kao što su koncept srpskog svijeta ili pak unutarnje nestabilnosti u zemljama regije. Stoga je važno da se postignu potrebne ravnoteže unutar svake zemlje i na regionalnoj razini kako bi se osigurali mir i europska perspektiva Zapadnog Balkana.
