Boris Horvat, novi načelnik Velike Kladuše, za Oslobođenje: Učićemo od razvijenih, mi moramo zakopati ratne sjekire
Gospodine Horvat, Vašu pobjedu za načelnika Velike Kladuše mnogi smatraju najznačajnijim ishodom na lokalnim izborima 2024. Da li se to i Vama tako čini?
- Ja još nemam osjećaj da sam budući načelnik Općine Velika Kladuša, možda kada uđem u zgradu uprave, kada preuzmem dužnost i kada sve to skupa poredam. Jedino što sad osjećam jeste veliki pritisak medija koji često traže intervuje.
Raditi se mora
To je nešto novo u mom životu, ništa slično od ranijeg iskustva ne mogu uporediti s tim iako sam imao kontakte sa medijima kao predsjednik Udruženja poduzetnika, a jedno vrijeme i kao predsjednik kladuške Stranke privrednog prosperiteta prije 14 godina.
Narod je čekao 26 godina i Velika Kladuša je konačno prešla put od podrške ratnom zločincu tokom sudskog procesa do slavlja zbog Vaše pobjede. Kako gledate na to?
- Meni je žao kada kažete “narod je bio”! Morate reći pojedinci iz tog naroda, jer ne možete 45 hiljada ljudi staviti u hrpu. Za aktualnog načelnika Fikreta Abdića od toga broja glasa sedam hiljada ljudi. Moram vam reći, prije rata, ogromna većina Kladušana, Krajišnika, ljudi iz cijele BiH bila je za njega dok nisu pale prve žrtve. Niko nije računao da će doći do građanskog rata ili međumuslimanskog sukoba. Kada se to desilo, stvari su se promijenile. Zato ne trebate stavljati ljude u isti koš, pa kada dođemo u Sarajevo i pitaju nas “odakle smo”, da odmah kažu “pa vi ste Babini”. Ne možete tako razgovarati sa narodom i generalizirati ga. Na zadnjim izborima 2020. Babo je dobio sedam hiljada glasova, a ja na ovim izborima imam oko osam hiljada glasova Kladušana. Nije narod stalno bio uz Babu.
Naravno, slažemo se da prošlost konačno treba ostaviti u prošlosti.
- To sam i ja rekao. Mi moramo zakopati ratne sjekire. Ne možemo pričati o nečemu što je bilo prije 30 godina, hajdemo pričati šta će biti za 30 godina. Kažem opet, ne treba zaboraviti, ni na jednoj strani neće biti zaboravljene rane, pogotovo kod onih koji su izgubili najmilije, ali mi se moramo okrenuti životu. Moramo se okrenuti radu, gledati kako da tu našu omladinu zadržimo, kako da je vratimo iz Evrope, jer mi ćemo ostati ovdje jedan veliki starački dom. Ne samo u Velikoj Kladuši, govorim o svim općinama u BiH.
Kao novi načelnik Velike Kladuše, očekujete li poteškoće sa primopredajom, s obzirom na to da su i vijećnici prošlih godina imali probleme sa ključevima i bravama, odnosno odnosom koji je spram njih pokazala vlast laburista?
- O tome nema potrebe ni raspravljati, što se toga tiče, biće sve regularno. Ja ću doći tamo sa svojim ljudima, preuzeću dokumente, zapisnike, sve ostalo, pa Bože moj, šta bude - bude. Ako ima nešto dobro, nećemo se ustručavati da pohvalimo, ako ima nešto prijaviti, prijavićemo.
Spomenuli ste da ćete odblokirati sve procese i početi gradnju.
- To nam je prioritet. Znači, usvajanje prostornog i urbanističkog plana. Ne možemo odmah riješiti urbanistički, ali možemo krenuti sa izdavanjem dozvola, formirati komisije i rješavati probleme.
- Imamo nagomilanih nekoliko hiljada zahtjeva za izdavanje urbanističke i građevinske saglasnosti, zahtjeve za legalizaciju objekata. To je nama jako važno. Ipak ja dolazim iz privrede i vi znate da, ako građevina ne radi u jednom gradu, ne radi vam ništa.
Inače stručnjaci znaju reći da je grad na čijem horizontu ne vidite kranove u velikoj stagnaciji.
- Tako je, a mi nemamo nijednog jedinog krana u Velikoj Kladuši, nijednog jedinog objekta da se radi trenutno legalno.
Izabrani ste uz veliku potporu privrednika i sami ste poduzetnik. Čemu se zajedno sa kolegama iz realnog sektora nadate?
- Oni od mene jednostavno očekuju deblokadu općine. Šta to praktično znači? Znači da općinu otvorimo prema svim općinama Unsko-sanskog kantona. Da otvorimo općinu prema Federaciji, kompletnoj, da jednostavno krenu suradnja, dogovaranje, poslovi i sve ostalo. A oni znaju da ću se ja na glavu nasaditi, ali da ću to uraditi.
Kladuša graniči sa dvije općine u USK-u i čak pet općina Hrvatske, praktično EU. Koliko je općinska vlast dosad koristila tu poziciju, a koliko ćete Vi?
- Iskreno se nadam da ćemo učiniti velike stvari sa međunarodnom zajednicom, odnosno sa EU, na planu međugranične suradnje. Napravićemo tu veliki iskorak, ima tu jako puno projekata, postoje načini kako se dolazi do pretpristupnih fondova. Oformićemo tim koji će samo na tome puno raditi.
Najavili ste otvaranje Kladuše prema Kantonu i Federaciji BiH. Šta bi to značilo za grad i koliko bi i za USK to bilo pozitivno?
- Ne samo za kanton nego i za Federaciju i Bosnu i Hercegovinu, jer ako Velika Kladuša poveća promet za 50 ili 100 miliona maraka, to su iznosi koji će se osjetiti na svim nivoima u državi.
Imali smo Savez načelnika općina i gradova USK-a, na čije sastanke kladuški načelnik nije bio ni pozivan. Imate li već sada neke prijedloge za zajedničke projekte sa kolegama?
- Svi načelnici USK-a su mi čestitali, mi ćemo surađivati sa svim općinama u Kantonu. Moj prvi potez će biti da ću pozvati sve načelnike iz USK-a u Veliku Kladušu, da ovdje popijemo kafu i krenemo raditi.
Bolja Kladuša
Baš sam skoro sa novoizabranim načelnikom Ključa Jasminom Musićem o tome razgovarao. Ići ćemo zajedno ka Tešnju, Gračanici i ostalim uspješnim poduzetnim općinama, da vidimo i prepišemo njihov način rada. Ja ne moram ništa izmišljati, nisam svoje znanje i iskustvo sticao na akademskim katedrama, ali znam napraviti posao i novac, a znaću napraviti i bolju Veliku Kladušu.
