Alma Kratina: Čović pokušava razvlastiti državu, a Nikšićeva vlada...

U hotelu Europe u Sarajevu danas se održava konferencija o “Jačanju zakonodavnog zagovaranja: Implementacija istanbulske konvencije u BiH” u okviru koje će Alma Kratina, predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova Parlamenta Federacije BiH, govoriti o temi “Put ka smanjenju rodno zasnovanog nasilja”.

Možemo li uskoro očekivati rezultate u nastojanjima da se žene zaštite od nasilja kroz izmjenu krivičnog zakonodavstva?

- U ovom momentu, dok govorimo o nasilju u porodici i nasilju nad ženama, još nemamo potpuni pravni okvir zaštite žrtava nasilja i oštrije sankcije za počinioce.

Nova djela, nove kazne

Za razliku od prethodnog perioda, ipak imamo konkretne pomake u vidu finaliziranog teksta novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama pripremljenog i prezentiranog od Ministarstva pravde u Parlamentu u junu, na proširenoj sjednici Komisije za ravnopravnost spolova.

Sad slijedi procedura u Vladi i dostavljanje Prijedloga zakona u Parlament, na septembarskoj sjednici. To je informacija iz komunikacije ministra pravde i predsjedavajućeg Zastupničkog doma.

Značajno je napomenuti da su i prisutni predstavnici NVO, Gender centra, Ureda ombudsmana za ljudska prava saglasni da je novi tekst zakona konačno pravi put za uvođenje standarda predviđenih kroz konvencije na koje smo se davno obavezali. Početkom sedmice će biti prezentiran i tekst Izmjena i dopuna Krivičnog zakona Ministarstva pravde na konferenciji na koju su pozvani, pored zastupnika, predstavnici institucija i pojedinci koji se bave pitanjima prevencije nasilja i zaštite žrtava nasilja.

Ono što je najavljeno iz Ministarstva pravde je da su znatno pooštrene sankcije za nasilnike, znatno povećane donje granice kazni, ali i onemogućeno da se u određenim situacijama kazna zatvora zamijeni novčanom. Propisana su i nova, dosad netretirana, krivična djela.

Protekle sedmice pet nevladinih organizacija je iz Bihaća pokrenulo kampanju koja ima za cilj da se femicid uvrsti u Krivični zakon. Žene su imale Vašu snažnu podršku, koju očekuju i od ostalih parlamentaraca. Hoće li biti političke volje?

- Nakon prezentacije priređenih Izmjena i dopuna Krivičnog zakona, bit ćemo u prilici reagovati, a kod samog razmatranja u Parlamentu, što očekujemo najesen, i amandmanski djelovati. Jedno je sigurno, zastupnici su opredijeljeni da okrutna ubistva žena najoštrije sankcionišu i u skladu s tim podrže izmjene Krivičnog zakona. Svako politiziranje ovdje bilo bi sramotno. Napominjem da nismo zadovoljni dinamikom kojom se sve ovo dešava i na to smo neprestano upozoravali Vladu, ali sad je najvažnije konačno završiti donošenje ovog važnog zakonskog okvira.

Ponovo je aktualizirana priča o plinovodu Južna interkonekcija, stav Dragana Čovića ostao je nepromijenjen. Očekujete li ikakav pomak u vezi s ovim projektom?

- Kad je u pitanju Južna interkonekcija, tu su stvari potpuno jasne. Nema dileme o potrebi za Južnom interkonekcijom, u svjetlu neovisnosti o ruskom plinu, a sve što se pojavljuje kao problem ovdje je ponovo još jedan primjer pokušaja razvlašćivanja i slabljenja državnih institucija. Ono što Dragan Čović zastupa, uz snažnu podršku Plenkovića, prosto je neodbranjivo. Uostalom i američka ambasada u BiH je bila jasna. Ostaje da se vidi šta će se dalje dešavati iako je jasno da je ovdje samo jedan ispravan i zdravorazumski stav, no kod nas je često moguće održati živim i ono što je sa aspekta dobrobiti države i građana nepovoljno zarad nekih interesa koji se vremenom sami pokažu.

Nije lako boriti se protiv takvih politika, no kao i u slučaju Milorada Dodika, uskraćivanje novca sa mjesta odakle su navikli da ga crpe efikasan je metod.

I dalje očekujemo set zakona koji bi potaknuo razvoj privrede u BiH, porezi, doprinosi i minimalac ozbiljan su okvir za krvnu sliku u realnom sektoru. Kada ćemo ga konačno imati?

- Federalna Vlada, pa i ova parlamentarna većina u paketu su najavljivale velike iskorake u odnosu na ranije godine. I promjene kad su u pitanju poslovna klima, olakšavanje poslovanja, fiskalni zakoni u paketu sa minimalnom platom. Ništa od toga nismo vidjeli, baš ništa osim dosad neviđenog cirkusantskog ponašanja nekih ministara u Vladi. Možda su to zapravo nove, dosad neviđene prakse po kojim se razlikuju od prošle vlade. I ovo malo zakona i strategija što Vlada ponudi i što usvojimo u Parlamentu, u najvećem procentu su zakoni i strategije pripremljeni od prošle vlade.

Možda je najbolje pojasniti učinkovitost Vlade na primjeru Ministarstva zdravstva, koje ne samo što nije pripremilo novi zakon o zdravstvenom osiguranju ili bar izmjene i dopune tog akta nego nije kroz rad dalo do znanja da ih je briga za važna pitanja kao što su fond solidarnosti, liste čekanja teško oboljenih građana...

Političke igre

Od svih aktivnosti bili smo u prilici samo kontinuirano pratiti postavljenja na čelo Kliničkog centra u Sarajevu, ispostavit će se sporna, kao rezultat političkih igara. Ovakvi i slični primjeri su pokazatelj učinkovitosti Vlade sa Nerminom Nikšićem na čelu, a dodamo li tome generalno snishodljivost prema HDZ-u i pristajanje na ucjene ono malo ruku što drže na površini parlamentarnu većinu u Federaciji, slika poprima još otužniji ton.