Filipović: Našu zemlju u NATO-u smatraju strateškim područjem, trpimo štetu zbog neispunjavanja obaveza

Ambasadore, možete li nam iz Vašeg ugla sumirati rezultate posjete delegacije naše zemlje sjedištu NATO-saveza i susreta sa vodećim ljudima Alijanse?

- U prethodnom periodu dvije visoke delegacije iz Bosne i Hercegovine su posjetile sjedište NATO-saveza. Prvu delegaciju je predvodio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Denis Bećirović, koji se susreo sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Drugu delegaciju je predvodio ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji se susreo sa zamjenikom generalnog sekretara NATO-a Mirceom Geoanom, zamjenikom predsjedavajućeg vojnog komiteta NATO-a - američkim generalom Andrewom Rohlingom, sa ambasadorima Sjevernoatlantskog vijeća, te održao sastanak sa delegacijom Vrhovnog štaba koju je predvodio vrhovni komandant savezničkih snaga u Evropi, američki general Christopher Cavoli.

Ozbiljnost pristupa

Teme sastanaka su bile razmjena informacija o trenutačnoj sigurnosnoj i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, bližem i daljem regionu, uplivu malignih uticaja na region sa ciljem destabilizacije prilika i načinima kako im se suprotstaviti, kretanju Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama, odnosno izvršavanju preuzetih reformskih obaveza, produbljivanju suradnje i brojnim drugim temama.

Najznačajnije poruke koje smo čuli od vojnih i civilnih predstavnika NATO-a su te da je NATO privržen svojoj politici otvorenih vrata, da je Bosna i Hercegovina važna partnerska zemlja sa kojom NATO želi da dalje unapređuje saradnju, ali da je za to neophodan daljnji reformski rad. NATO je jasno dao do znanja da je tempo približavanja ovom ključnom cilju u rukama Bosne i Hercegovine, kao i svake druge partnerske zemlje zavisno od njenih prioriteta, a NATO će učiniti sve da podrži taj tempo. Također smo se mogli uvjeriti da se pomno prati razvoj situacije u regionu i da NATO neće dozvoliti da nastane bilo kakav sigurnosni vakuum. U tom smislu, podrška NATO-saveza suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine je neupitna, što su potvrdili svi sugovornici.

Zamjeniku generalnog sekretara NATO-a Mirceu Geoani ministar Zukan Helez je predložio unapređenje saradnje između BiH i NATO-a. Dok čekamo ispunjenje političkih uslova za pristupanje najjačem vojnom savezu u svijetu, kako saradnju možemo unaprijediti i kakva je uloga Misije koju vodite u tom procesu?

- Bosna i Hercegovina se nalazi u MAP-u (akcioni plan za članstvo), u okviru kojeg implementira Program reformi. MAP je najviši oblik suradnje sa NATO-om, izuzimajući samo punopravno članstvo. MAP i drugi partnerski programi u kojima BiH učestvuje daju dovoljno širine i dubine za sveobuhvatnu suradnju sa NATO-om i saveznicima. Ta suradnja nije samo u vojno/obrambeno/sigurnosnom aspektu nego u znanstvenoj dimenziji, civilnom odgovoru na prirodne katastrofe i sl. Kao politički instrument, Program reformi takođe obuhvata aspekte koji se tiču političko-ekonomskih, vojnih, bezbjednosnih i pravnih pitanja. Na taj način, suradnja sa NATO-om doprinosi sveobuhvatnim reformama BiH. MAP predstavlja zadnju formalnu stepenicu prije punopravnog članstva, te nama sada nije potreban nikakav drugi, novi, unaprijeđeni oblik suradnje nego to što nudi MAP.

Upravo zbog toga, apeliramo na zvaničnike iz BiH da vode računa o statusu u kojem je Bosna i Hercegovina, te molimo da se zbog unutarnjih dnevnopolitičkih pobuda ne predlažu novi/drugi/unaprijeđeni oblici suradnje, jer se time NATO i saveznici zbunjuju, te se stječe dojam da naša država ne razumije procese unutar NATO-a.

Na osnovu izjava relevantnih dužnosnika BiH, koji se unutar NATO-a, ali i među saveznicima prate na dnevnoj osnovi, procjenjuje se ozbiljnost u pristupu suradnje sa NATO-om. Zbog nedovoljno izrađenih i neutemeljenih inicijativa koje dolaze iz BiH, a koje su plod unutarnjopolitičke dinamike, naša država trpi samo štetu. Uz to, neispunjavanje preuzete obaveze za dostavljanje godišnjeg Plana reformi, odnosno nemogućnosti rada Komisije za suradnju sa NATO-om zbog nedolaska imenovanih kadrova na sjednice, predstavlja značajan problem kojem, ponekad se čini, naše vlasti ne daju previše značaja, a od suštinske je važnosti!

Naš posao u Misiji Bosne i Hercegovine je da budemo jedan od glavnih kotača u strukturiranoj suradnji BiH i NATO-a. Misija ima dužnost da inicira i predlaže MVP-u BiH, a time i drugim institucijama Bosne i Hercegovine, aktivnosti u kojima postoji mogućnost produbljivanja, intenziviranja suradnje, te aktivno sudjeluje u implementiranju strateškog političkog dijaloga između BiH i NATO-a kroz iniciranje i provedbu niza posjeta i susreta na najvišoj razini između BiH i NATO-a. Sa saveznicima i međunarodnim sekretarijatom NATO-a radimo na implementiranju instrumenata strukturirane suradnje kao što su PARP, DCBI, PR, SPS i sl.

Kroz projekat koji Oslobođenje radi već niz godina sa Nezavisnim novinama, mnogi naši sagovornici isticali su da je NATO-savez zapravo put koji zemlju vodi i u Evropsku uniju. Kako gledate na to?

- Ulazak u NATO i EU treba se promatrati odvojeno i formalno članstvo u jednoj organizaciji ne garantira ili prejudicira članstvo u drugoj. Međutim, činjenica je da je u nekoliko proteklih krugova proširenja zemalja centralne i istočne Europe, bio slučaj da su te članice prvo ušle u NATO, pa onda u EU. Ovo se treba promatrati kroz činjenicu komplementarnosti dva integracijska procesa. Naime, i jedan i drugi proces zahtijevaju reforme u istom ili sličnim područjima. Razlika je u sveobuhvatnosti tih reformi. Za NATO je bitno da se dostignu uvjeti i standardi sa sigurnosnog aspekta u širem smislu, tj. da se dostignu razine razvijenosti demokracije i institucija, vladavine prava na razini koja će garantirati otpornost aspiranta sa sigurnosnog aspekta, dok je za EU potrebno usvojiti pravnu stečevinu i pretočiti je u dnevni život države.

Mi se ne trebamo zamarati da li članstvo u jednoj vodi članstvu u drugoj organizaciji. Mi se kao država moramo fokusirati na dostizanje standarda, uređenosti društva i poštivanja vrijednosti kao što to baštine države članice NATO-a i EU. Svjedoci smo da sve države koje su prihvatile standarde i vrijednosti koje baštine države članice EU i NATO ekonomski su razvijene, zasnovane na vladavini prava i poštivanju ljudskih prava i sloboda. Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ima jedinstvenu šansu da postane članicom NATO-a, najvećeg političko-vojnog saveza u povijesti čovječanstva, i do nas je da prihvatimo standarde i vrijednosti, da razvijemo i poboljšamo stanje u našoj državi radi nas samih.

Razvoj društva

U ovom trenutku trebamo sve naše resurse i kapacitete usmjeriti ka brzom dostizanju potpune interoperabilnosti sa državama članicama NATO-a i EU. Sa dostignutim stupnjem razvoja društva, neophodnog za članstvo i samo donošenje konačne odluke o članstvu će biti lakše. Ovakav pristup će biti blagonaklono teretiran i od saveznika, a samim time ćemo poslati sliku ozbiljnog partnera koji razumije procese.

Generalnom sekretaru NATO-saveza Jensu Stoltenbergu prije nekoliko dana predali ste akreditivna pisma. Možete li nam otkriti koje važne poruke za građane BiH imate nakon tog sastanka?

- Nastupne posjete i predaje akreditivnih pisama su, prije svega, protokolarne prirode. No, i na takvim događajima prenesu se pojedine poruke od izuzetne važnosti. Za našu zemlju i region je najvažnija poruka da se smatramo područjem od strateškog značaja za NATO, te da su vrata NATO-a širom otvorena, kako za nove članove, tako i za produbljenje suradnje.

Izuzev sigurnosnog dijela, građani često ne vide druge benefite koje zemlji donosi saradnja sa Alijansom. Kako im to pojasniti?

- Članstvo u NATO-savezu donosi brojne benefite. Spomenuću samo neke: politička stabilnost, izvjesnost i provodljivost procesa zahvaljujući jakim državnim institucijama; ekonomski rast i razvoj te povećanje direktnih stranih ulaganja; unapređenje vladavine prava; jačanje borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala; cyber sigurnost; pomoć tokom prirodnih nepogoda i drugih vanrednih situacija; povećanje vanjskopolitičkog ugleda zemlje; lakša borba protiv klimatskih promjena; korištenje suvremenih tehnologija; naučna i obrazovna razmjena itd.