Dženeta Omerdić: Nova lica u politici ne znače i promjene
Brojni analitičari i međunarodni zvaničnici dijele stav o tome da se Bosna i Hercegovina suočava sa najtežom krizom nakon 1995. Ako je kriza šansa, što često možemo čuti, kako da je iskoristimo?
- Mišljenja sam da se Bosna i Hercegovina, zaista, suočava sa izuzetno ozbiljnom krizom. Svjedoci smo da je onemogućen rad državnih organa vlasti, te da se interesi političkih partija (ili pojedinih njihovih aktiva!) nerijetko stavljaju iznad općedruštvenih interesa. Princip vladavine prava apsolutno je zanemaren prilikom procesa odlučivanja, koji je izmješten iz skupštinskih klupa. Da ne nabrajam dalje.
Jedinstvo je važno
Pored ovih unutrašnjih izazova i kriza, situaciju dodatno usložnjavaju regionalni i globalni društveno-politički procesi. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, da li je, i ako jeste u kojoj mjeri je kriza šansa, zavisi od brojnih unutrašnjih i međunarodnih političkih faktora, ali prevashodno od predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti. Naime, izabrani i imenovani nosioci vlasti trebali bi da svojim djelovanjem rade na jačanju bh. društva i države. Riječju, zastupnici i delegati Parlamentarne skupštine BiH, kao i članovi Vijeća ministara BiH trebalo bi da su u ovim kriznim vremenima u stalnim zasjedanjima te da nude rješenja za novonastalu ekonomsku i političku situaciju.
Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu još traje, a mnogi misle da bi se rat mogao preliti i na regiju. Trebamo li biti zabrinuti, jer vidimo da je sumnjivog kapitala iz Rusije i Kine sve više?
- O prirodi kapitala ne mogu govoriti i ne želim se upuštati u tu vrstu analize. Za neke ozbiljnije stavove trebala bih raspolagati sa više informacija, a ja ih u ovom trenutku nemam.
Međutim, reći ću vam da mi na ovim prostorima uvijek imamo razloga za zabrinutost. Tako će biti sve dok “velikodržavne ideje”, ideje usmjerene protiv BiH, žive i dok imaju svoje sljedbenike. Sve dok se izbori dobijaju na temelju stavova o “nepostojanju državnih granica” i sve dok te ideje imaju pristalice i među bh. stanovništvom - razlozi za zabrinutost postoje.
Kada je riječ o agresiji Rusije na Ukrajinu i eventualnim posljedicama po regiju, BiH bi dijelila sudbinu ostalih evropskih država. Naime, ukoliko bi se oružani sukobi proširili i na druge dijelove Evrope, mišljenja sam da bi malo koja država bila pošteđena ozbiljnijih posljedica i o ovom scenariju ne želim ni da razmišljam.
Nakon što su SAD i Velika Britanija uvele sankcije pojedinim političkim zvaničnicima u našoj zemlji, uključujući Dodika, a Njemačka obustavila pojedine projekte u RS-u, možemo li očekivati da se ovakva praksa nastavi, sve dok oni koji podrivaju institucije države ne budu sklonjeni?
- Nezahvalno je davati bilo kakve prognoze. Posebice jer odluke nisu primarno pravne, nego političke prirode. No, analizirajući sve ovo što se dešava, ne bi nas smjelo iznenaditi ukoliko se sankcijama pridruže i druge evropske države. Reakcije vodećih evropskih i svjetskih sila jasno i nedvosmisleno ukazuju na to da se u demokratskim državama ne tolerišu određene forme javnog djelovanja. Međutim, za BiH nema trajnijeg rješenja ukoliko bh. građani ne sankcionišu sve one političke subjekte čije im društveno-političko djelovanje, direktno ili indirektno, nanosi štetu.
Američka senatorica Jeanne Shaheen prilikom posjete Bosni i Hercegovini iskazala je zadovoljstvo zbog pojačanog interesa za pridruživanje NATO-u i EU, te naglasila da će SAD podržati takva nastojanja. Može li BiH postati članica ova dva saveza, uzevši u obzir da veoma malo radimo na ispunjavanju potrebnih kriterija i reformama?
- Kada je riječ o pomenutim integracijskim procesima, a posebice kada je riječ o članstvu u EU, BiH je, kao suverena i nezavisna država, zaključila SSP - međunarodni ugovor kojim su definisana prava i obaveze ugovornih strana. Članstvo BiH u EU je, uz pristanak ugovornih strana, jasno uslovljeno.
Neophodno je da se ispune ugovorom predviđeni uslovi (da ih ne nabrajamo sada). Međutim, međunarodno pravo se temelji na saglasnoj izjavi volja država, stoga je moguće i da države, u skladu sa Konvencijom, izmijene raniji ugovor. Da li će do ovoga doći, ovisi o ugovornim stranama, prevashodno o interesima i političkoj volji svih država članica EU. Podsjećam da je SSPBiH tzv. mješoviti sporazum koji je naša zemlja zaključila sa EU i sa svim državama članicama EU, stoga je za izmjene ugovora neophodna saglasnost država potpisnica.
Očekujete li da će oktobarski izbori donijeti promjene? Da li je građanima BiH konačno dosta plaćanja cijene zbog onih koji na prvo mjesto stavljaju samo vlastite interese? I da li mislite da se opozicija dobrim dijelom ne bi ponašala jednako kao i sadašnja vlast, kada bi do promjena došlo?
- Zavisi šta podrazumijevamo pod promjenama. Ukoliko podrazumijevamo puku promjenu lica koja će “sjediti” u skupštinskim i/ili ministarskim foteljama - vjerujem da su takve promjene i moguće. No, da li će uslijediti stvarne suštinske promjene, zaista nisam optimista.
Dokaz kroz djela
Promjena neće biti sve dok se u proces odlučivanja ne implementira odgovornost: i pravna i politička. Nužno je da pravosudni organi vlasti efikasnije djeluju i da odlučnije reaguju na postupanje suprotno važećim pravnim aktima.
