Donald T, ruski čovjek u Washingtonu
Petog novembra će se Donald T. treći put takmičiti za predsjednika SAD-a. Postoji uvjerenje da je on ruski čovjek. Sve je usmjereno na pitanje da li će prvom zapadnom silom ponovno rukovoditi predsjednik koji je decenijama s Rusijom u talu protiv Zapada.
Kontakt od povjerenja
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća KGB je konstatovao zaostatak u regrutiranju izvora. Novi potencijal je uzgojen od mladog, ambicioznog i beskrupuloznog ulagatelja u nekretnine: Donald T. je savršen materijal od kojeg mogu napraviti svog čovjeka, i cilj kojeg su ostvarili u vrijeme njegovog prvog posjeta Moskvi jula 1987.
Régis Genté, autor knjige “Naš čovjek u Washingtonu”, smatra da je prvi dodir KGB-a i Donalda T. uspostavljen zahvaljujući njegovom braku (1977-1990) sa Čehinjom, manekenkom Ivanom Zelničkovom, po svoj prilici agenticom čehoslovačke tajne policije STB, antene KGB-a, koja ima urede u zgradi Ministarstva unutarnjih poslova. Tada je KGB otvorio dossier Trump. Njihovo troje djece provode raspuste u Čehoslovačkoj, a Donald T. je na radaru.
Nastavak slijedi u New Yorku, zahvaljujući i brojnim Sovjetima, naročito Židovima iz Ukrajine, koji su sedamdesetih stigli iz SSSR-a i naselili se u četvrt Brighton Beach ili Little Odessu, koji su povezani sa KGB-om. Stvari su ubrzane susretom sa Yurijem Dubininom, sovjetskim veleposlanikom pri OUN-u i poslije u Washingtonu. U prvi plan je izbačena njegova dopadljiva kćerka Natalija, zaposlena u OUN-u, i impresionirana Trump Towerom. Započeli su razgovore o Trumpovom projektu nekretnina u Moskvi. Naknadno je National Security Agency objelodanila da je Dubinina bila agentica ruskih službi.
Genté navodi da je prva KGB-ova nevjerojatna “operacija Trump”, putovanje u Moskvu jula 1987, sa izgovorom da tamo sagradi Trump Tower, uspio pokušaj da se “uradi nešto korisno za sovjetsku domovinu”. Pozvala ga je državna turistička agencija Inturist, gnijezdo KGB-a. Donald T. je “kultiviran” kao “kontakt od povjerenja”, koji svakako želi biti dio političkog jet seta. Oko njega gravitiraju visoko plasirani KGB-ovci i ruski mafijaši, pred čim Donald T. zatvara oči. Uspostavlja se rezo međusobnih usluga, a pokazalo se da Trump ima kompatibilnu “društveno-političku DNK”: nije ljubitelj demokracije i fasciniran je velikim moćnicima. KGB očekuje da SAD više ne budu prepreka širenju ruske sile.
Po povratku, septembra 1987. promotor za nekretnine za 94.000$ kupuje prostor u tri vodeća dnevnika, Boston Globe, Washington Post i New York Times, i objavi “otvoreno pismo” u kojem poziva na prestanak finansiranja NATO partnera “koji žive na račun SAD-a. SAD ne trebaju plaćati obranu za ostatak svijeta”, što ponavlja i danas. Iznosi stavove u kojima kritikuje NATO i u potpunosti je u skladu sa Kremljom. Iako nije bio neki ljubitelj Rusije, interes Donalda T. u tom trenutku je novac za njegove projekte.
Ruske službe su mu počele ubacivati diskretnu, a neophodnu finansijsku podršku, kroz djelovanje galaksije sovjetskih mafijaša, špijuna i oligarha: svi podržavaju Trumpa, dok njihova meta najčešće ni ne razabire razloge te blagonaklonosti. KGB je znao njegove slabe tačke: gubitke u tri kazina, propast avio kompanije i bankrot nekoliko poduzeća. Primoran je prodati jahtu od 85 metara: očajnički mu treba finansijska injekcija. U to vrijeme ruski oligarsi traže kako novac plasirati što raznovrsnije, imajući u vidu nestabilnost vlastite zemlje. Trump Tower je otvoren februara 1983, a početkom devedesetih trećina (od 263 stambene jedinice) apartmana je prodata ozloglašenim Rusima iz miljea organiziranog kriminala. Mafijaš, čuveni Japončik - mali Japanac - za 180.000$ iznajmljuje stan u Trump Toweru. Svaki put kad je Donald T. pred bankrotom, ruski mafijaši investiraju u njegove projekte. Upečatljiv primjer je kako je Trump 2004. za 41 milijun$ kupio vilu u Palm Beachu i 2008. je prodao ruskom oligarhu Dmitriju Ribolovlevu za 96 milijuna$. Nije poduzeo nikakve radove, a tržište nekretnina nije evoluiralo. Inkasirao je 55 milijuna, ne zna se zašto.
Narednih godina često putuje u Rusiju i sanja da sretne svog idola, Vladimira P. da ga podrži u izgradnji moskovskog Trump Towera. Putin ga izbjegava, a Rusi istovremeno hackiraju mailove kandidatkinje Clinton, što su dokumentirali američki Senat, ministarstvo pravosuđa i obavještajne agencije. U mailovima nije bilo ništa škandalozno, ali je ta činjenica destabilizirala javno mnijenje i preusmjerila pozornost sa neuspjeha Donalda T.
Nakon objave rezultata izbora novembra 2016. Michael McFaul, bivši američki veleposlanik u Moskvi, očajan, na svom Twitter računu je objavio: “Putin se umiješao u naše izbore, i pobijedio.” U poruci je dodao na ruskom: “Dobro odigrano.” Oglasio se odvjetnik Ivan Pavlov, koji je branio optužene za veleizdaju: “Imam dojam da je u borbi za 45. predsjednika SAD-a pobijedio V. Putin.”
Nakon što je u Narodnoj skupštini u Moskvi član Dume objavio da je Clinton priznala poraz, poslanici su zapljeskali. “Neka dugo živi Donald T!”, na engleskom je uzviknuo Vladimir Jirinovski, vođa Liberalno-demokratske stranke, i optužio Clinton da je “pokvarena”, ne želi mir na Bliskom Istoku, ni sa Rusijom. “Neka se baba Hillary odmori!”, zaključio je. “Sa veseljem konstatujemo da je u SAD-u pobijedio bolji kandidat!”
Američki veleposlanik u Parisu je izjavio: “Trump je izabran, svijet se ruši. Predsjedničke i diplomatske tradicije su razbijene u paramparčad. Ušli smo u vrijeme obmane.” Kao iz pjesme Josipe Lisac: Dolazi zima… Dolaze Rusi.
24. novembra 2016. na ceremoniji Ruskog geografskog društva, koje prenosi televizija, Putin je upitao 9-ogodišnjeg dječaka, učesnika olimpijada i takmičenja iz geografije, gdje se završavaju ruske granice. “Ruske granice se završavaju u Beringovom tjesnacu, koji razdvaja Rusiju i SAD”, odgovorilo je dijete. “Ruske granice se ne završavaju nigdje”, odvratio je predsjednik, smješkajući se. Rusija je u to vrijeme bila angažirana u nekoliko teritorijalnih sukoba i jedan od njih je bio na ukrajinskom Krimu. I dodao: “Šalim se.” Putin i Trump su se prvi put sreli tek 2018. u Helsinkiju.
O tome kako Putin napreduje najbolje govori sastanak skupine BRICS-a u ruskom Kazanju. Učestvuju 32 zemlje, i one najmnogoljudnije: Kina (1,5 milijardi stanovnika), Indija (1,4 milijarde), Brazil (204 milijuna), Južnoafrička Republika (60 milijuna) i nove članice Iran (87 milijuna), Egipat (106 milijuna) i Ujedinjeni Arapski Emirati. Saudijska Arabija (35 milijuna) je dobila poziv za članstvo, ali još nije formalno pristala. BRICS, kojeg je utemeljila Rusija, predstavlja više od polovine svjetske populacije i 26% unutarnjeg bruto proizvoda nominalne vrijednosti.
Personifikacija rada ruskih službi, Srbija, je 2023. podnijela molbu za članstvo. Putinov glasnogovornik je reagirao: “Neophodno je razumjeti srpske prijatelje, zbog pritisaka koji se vrše u vezi sa članstvom u EU, čega nema u BRICS-u: sve na dobrovoljnoj i uzajamnoj bazi.” Aleksandar Vučić nije u Kazanju, nego pliva maraton u ljubavnom trouglu između EU i Putina: u Beogradu je primio grčkog i poljskog premijera, a njegovu delegaciju u Kazanju predvodi zamjenik Vulin, dobitnik ruskog ordena prijateljstva. Srbija u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan očekuje 112 milijuna eura do kraja 2024, a EU namjerava ukupno potrošiti na Srbiju 1,6 milijardi eura, prenosi Politico, ako postigne napredak na području vladavine prava. U petak je u Beogradu Ursula von der Leyen, a u subotu ruski ministar finansija Maksim Rešetnikov. Ako Putin ovako vabi srbijansku mladu, ne treba puno mašte da si predstavimo “američki scenarij”.
Putin zemlje okupljene u Kazanju naziva “svjetska većina” (Rusija ima 144 milijuna stanovnika), a ostali ih nazivaju “globalni jug”. Kandidaturu je podnijela i Turska (91 milijun), navodno iz jednakog razloga kao Srbija. Yuri Ushakov, bivši ruski veleposlanik u SAD-u, tvrdi da je ovaj sastanak na vrhu najveći vanjskopolitički događaj ikada organiziran na ruskom tlu. Putin pokazuje kako reagira na zapadne sankcije, ističe svoju neizoliranost i dinamiku svjetskih moćnika, koji povlače poteze na međunarodnoj šahovskoj ploči. Njihov communiqué poziva na “uspostavu novog svjetskog poretka, reprezentativnijeg i pravednijeg svijeta” - bez Amerike. Sve to nakon dvije i pol godine međunarodnih sankcija i deset dana pred izbore u SAD-u.
Jedan od Putinovih prioriteta je dedolarizacija svjetske trgovinske razmjene. Prema podacima Svjetskog monetarnog fonda o valutnom sastavu deviznih rezervi 2024. dolar gubi teren u odnosu na netradicionalne monete u globalnim razmjenama. Putin zato namjerava dobiti čim širu podršku u korist uspostavljanja alternativnog plaćanja da se izbjegne svjetska mreža SWIFT, sa ciljem da zemlje kao Kina, Indija, Saudijska Arabija i Brazil ne budu na udaru američkih sankcija. Putinov cilj je baciti na noge Ameriku, destabilizirati Zapad i dedolarizirati svijet, a zato mora imati svog jakog čovjeka u Washingtonu.
Antoine Vitkine, autor dokumentarnog filma “Operacija Trump”, navodi: “Da bi identificirali profil koji im treba, KGB je za agente sročio tipski upitnik da se ustanovi da li arogancija, egoizam, patološka ambicija i taština čine karakterne osobine predmeta.” To je robotski portret Donalda T, tipa poslovnog čovjeka, do kojeg treba dobaciti.
Rusija se infiltrirala u SAD-u kroz dvoja vrata: američku desnicu i utjecajne poslovne ljude. Do osamdesetih godina pokušavala se približiti ideološki sličnim ljudima. Promjenom metode njihova meta su postali utjecajni poslovni ljudi desnog spektra, čije je oličenje Donald T. i desničarski think tankovi, kao utjecajni Heritage Foundation. Među vodećim likovima Heritage Foundation je Paul Weyrich (1942-2008), prethodnik Trumpa i trumpizma. On je otac ideologije MAGA (Make America great again), još u vrijeme dok je Donald T. bio promotor za nekretnine. Weyrich je populista, ultranacionalista, predani kršćanin, izrazito anti-komunistički raspoložen. Postao je predmet ruskih interesa, KGB ga je ‘obradio’: Weyrich devedesetih odlazi u Moskvu, gdje postaje pro-ruski nastrojen, do te mjere da se okrenuo protiv vanjske politike svoje zemlje. Začetnik je velike promjene ponašanja američke desnice spram Rusije. Provedena je infiltracija stotine KGB-ovih agenata u republikansku stranku: igrali su golf, učlanili se u country clubove, da bi sreli svoje mete radili su sve što i lokalni bogati desničari. I to objašnjava evoluciju republikanaca: svojevremeno anti-sovjetski i anti-ruski, danas su ruski simpatizeri.
Činjenica jeste da su think tankovi vezani za izvjesnu vrstu ideologije, dok je ljudima profila Donalda T. pogon isključivo novac. Izolacionista, fasciniran autoritarnim tipovima, ako je svojevremeno i imao simpatije za SSSR, danas je to preraslo, bez imalo sumnje, u otvorenu blagonaklonost prema Putinu. Upravo to straši u perspektivi njegovog mogućeg povratka u Bijelu kuću. Vitkine prenosi da su Rusi montirali “kompromate”, kompromitirajuće dossiere finansijske naravi: Donald T. je poslovao sa ruskom mafijom, i nastojao širiti posao u Rusiji. U mnogo navrata je putovao u Moskvu, a u tome mu je najvjerojatnije pomogla ruska filijala Deutsche Bank, uvijek spremna kreditirati ga, uprkos “DonaldRisku”, općepoznatom u New Yorku.
Pokušao je nastaviti posao u Rusiji i za vrijeme predsjedničke kampanje 2016. i sagraditi Trump Power u Moskvi. Kad je objavio predsjedničku kandidaturu, 16. juna 2015. približio mu se nekadašnji ortak Felix Sater (1966), rusko-američki gangster i osuđeni kriminalac, promotor nekretnina, savjetnik na čijoj je vizit karti zlatnim slovima pisalo Trump Organization. Osamdesetih je u kazinima “prao novac” za njegove potrebe. Živio je na dva kata u Trump Toweru. Sin ruskog pukovnika, informator FBI-ja, prema informacijama nekadašnjeg antimafijskog tužitelja New Yorka, vratio se u njegovo okruženje laskati mu i predstavio se kao garant dogovora sa Putinom o izgradnji Trump Towera u Moskvi, što je Donald T. objeručke prihvatio. Sater je popisao mail, kojeg je objelodanilo američko pravosuđe, u kojem stoji: “Mogli bismo urediti da naš čovjek bude izabran u Bijelu kuću. Uvjeriću Putina da to treba uraditi.” Vitkine ukazuje da se predsjednički kandidat 2015. kreće u pravcu ruskog novca i huškanja.
Jedan od pokazatelja da je Donald T. ruski čovjek je i slučaj odvjetnika, političkog konsultanta i lobiste Paula Manaforta (1949), spin doctora njegove predsjedničke kampanje 2016, umiješanog u Russiagate: prethodno je bio savjetnik i pro-ruskog predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča. Vitkine je razgovarao sa bivšim gazdom CIA, Johnom Brennanom, koji je došao obavijestiti Donalda T. da je ruska ruka prodrla duboko u njegovu neposrednu blizinu. “Otišao sam u Trump Tower početkom juna. Sreo sam se sa Trumpom i njegovim savjetnicima, da informiram o opsegu ruske umiješanosti u izbore. Donald T. je bio vrlo skeptičan. Pokušao je preusmjeriti pozornost na Kinu. Izjavio je da bi to mogli biti Kinezi, a ne Rusi. Htio je saznati kako smo mi, CIA, znali ono što smo znali. To me je zabrinulo, jer sam htio zaštititi naše ljudske i tehničke izvore. Posumnjao sam u lojalnost Donalda T. SAD-u.”
Pitanje je do koje je mjere Donald T. bio izmanipuliran, da li je u tome vidio svoj interes ili je bio “idiot za ruske potrebe”: Vitkine smatra da je Donald T. sve troje istovremeno. Trump je otpustio Jamesa Comeya, direktora FBI-ja, jer je upravo istraživao rusku infiltraciju. Otkaz Comeyu Trump je prvo najavio ruskom veleposlaniku Kisliaku u Washingtonu, u Ovalnom uredu, gdje ga je primio na povjerljivi razgovor iza zatvorenih vrata, odmah nakon pobjede na izborima.
Kako je onda Donald T, općenito okarakterisan kao amoralan čovjek i seksista, uspio pobijediti 2016. i izgubiti 2020. pored takve mašinerije i svesrdne podrške Moskve? Donald T. i Putin su telefonom razgovarali najmanje sedam puta nakon njegovog napuštanja Bijele kuće.
Ni Vitkine ni Ganté ne smatraju da je Trump pobijedio isključivo zahvaljujući Rusima, koji su igrali značajnu ulogu na marginama država koje imaju ključnu ulogu u izborima. “Pobijedio je zahvaljujući Amerikancima i zahvaljujući sposobnosti da šarmira narodne mase.” 2020. ga je pobijedio Biden, a ako pobijedi 2024. to će biti zahvaljujući njemu samom i onome što inkarnira u očima Amerikanaca.
Genté, koji je došao do brojnih pokazatelja da je Donald T. ruski čovjek, pretenduje da nakon njegovog izbora, Putin izvjesno može očekivati ukidanje američke podrške Kyivu. Iz toga bi slijedila ruska pobjeda u Ukrajini sa nesagledivim posljedicama za slobodni svijet. “Ako je Donald T. ruski čovjek, mogao bi biti grobar demokratskog Zapada.”
Zajednički politički imenitelj
Diskrecija je danas u interesu Rusa. Razumjeli su kad je 2017. Donald T. došao na vlast, a cijela Amerika i Kongres smatrali da Trump dijelom duguje svoju pobjedu Rusiji, da je to problem, jer mu je svezalo ruke. Iz svoje okoline je udaljio ljude koji su bili kompromitovani suradnjom sa ruskom obavještajnom službom, i okružio se “realistima” - Adults in the room - obrazovanim i stabilnim profesionalcima, kao što su ministar obrane James Mattis i savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton. Nije uspio ukinuti sankcije Rusiji, na snazi od krize u Ukrajini 2014. Rusi su uspjeli dirigovati njime i okrenuti ga protiv Ukrajine, što je najznačajnija stečevina ruske obavještajne službe za vrijeme njegovog predsjedništva. Ako 2024. pobijedi sve će biti još veći problem: Trump je svojevremeno bio priličito usamljen u svojim stavovima, a danas je okružen ljudima koji misle slično kao on. Ima i podršku “Projekta 2025”, konzervativnih republikanaca moćnog think tanka Heritage Foundation.
Između Trumpa i Putina, uprkos razlici između zakopčanog KGB-ovca, neizlječivo bolesnog od propasti SSSR-a, i američkog biznismena, ljubitelja glamura, novca i medija, postoji zajednički politički imenitelj: beskrupuloznost, odsustvo sklonosti prema demokraciji i uvjerenje da države moraju biti svemoćne: Amerika great again, a Rusija ponovno carstvo. Trump i Putin nisu dio elite, ni građanske ni intelektualne, i imaju zajedničke neprijatelje: američke demokrate. Donald T. ne propušta spomenuti da mrzi “nice people, pravilno misleće, koji se bore za ljudska prava”, koje Putin redovito omalovažava. U četrdeset godina love story između Trumpa i Rusije, Donald T. prema Kremlju nikada nije bio ni skeptičan, a kamoli da ga je stavio u bilo kakav negativan kontekst. Kao i 1987, i danas recituje propagandu Kremlja: “Rusija ne može izgubiti rat”, a “Zelensky se ponaša kao ‘salesman’, trgovački putnik koji dolazi u Washington tražiti pomoć”.
“Ništa ne uzdiže prezrivu i nisku dušu, kao ljubav prema novcu”, rekao je Ciceron, rimski odvjetnik, državnik i filosof, rođen 106. prije Isusa Krista. Na Zapadu ništa novo. A ni na Istoku.
