Seno i Rolf: Bosansko-noroveško prijateljstvo koje je pokrenulo ekološku akciju u BiH
Krajem protekle godine obilježena je 30. godišnjica dolaska bosanskohercegovačke populacije u Kraljevinu Norvešku. Svašta se izdešavalo u tom novom životu, u ovoj dalekoj, sjevernoj zemlji. Većina naših stigla je ovamo voljom brutalnih agresora, noseći sa sobom traume ali i većinu uspomena koje su uglavnom stale u jednu ili dvije obične najlonske kese. Sada, nakon tri duge decenije, naši iz Bosne i Hercegovine su prevazišli početne poteškoće i traume i postali jedna od najbolje etabliranih populacija u Norveškoj - tako kaže norveška statistika.
Sve to je donijelo i mnoštvo lijepih, da ih tako nazovemo, stvari. Možda su te "stvari" najljepša prijateljstva, posebno ako se zna da Norvežani teško sklapaju prijateljstva, ali ona, kada se već etabliraju, postaju i ostaju trajna! E ja, zbog toga, želim ispričati jednu priču o prijateljstvu kojem svjedočim skoro pa svakodnevno. A priču pišem u vrijeme božićnih praznika, koji u Norverškoj imaju veliko značenje, ne samo ono religijsko, veći društveno - dijele se pokloni i obnavljaju prijateljstva, jer je takav običaj, da se nekim, pa i onim najmanjim poklonom, sjeti svoga prijatelja. U vrijeme dominacije društvenih mreža, taj običaj dobija posebnu dimenziju pokazujući da som još uvijek ljudi.
O nekim počecima ovog prijateljstva priča jedan od aktera ovog prijateljskog dvojca, Krajišnik Senad Duraković Seno.
- Jednog sunčanog dana, mislim da je to bio 17. maj, Dan državnosti Norveške, sjedila je grupa nas, prijatelja i poznanika, u mjestu Jessheim pred jednim kafićem. U jednom trenutku nam je prišao čovjek, koji nas je na našem jeziku pozdravio i pitao za dozvolu da nam se pridruži. U tom momentu ja sam pomislio da je u pitanju neki Poljak, ali se ispostavilo da je to Norvežanin Rolf Larsen, koji se prilično dobro služi našim bosanskim jezikom. Tako je počelo naše poznanstvo i pretvorilo se u pravo prijateljstvo. U daljem kontaktu smo otkrili da nas dosta toga povezuje u načinu razmišljanja i da imamo dosta slična interesovanja što nas je dodatno povezalo. I ništa manje važno, Rolf je kroz naše prijateljstvo upoznao i druge naše Bosance i sa mnogima je također postao prijatelj!
- Ja sam u Bosnu i Hercegovinu počeo dolaziti još tokom rata, priča Rolf Larsen. Bio sam član onoga što se zvalo "Plavi šljemovi" - mirovne snage UN-a, bio sam u logistici. U kontaktima sam shvatio koliko su ljudi u BiH dobri pa sam i nakon rata nastavio dolaziti u Bosnu. U prvim danima poslije rata sam dolazio vozeći kamione sa humanitarnom pomoći. Najčešće sam dolazio kao vozač humanitarne organizacije "Nettverk for fred". To je organizacija koju je organizirao jedan veliki humanitarac Harry Samuelsen. Svakog decembra smo nosili pomoć za BiH, jer je decembar mjesec darivanja. Posebno smo imali dio namijenjen djeci u BiH. To su bile igračke ili neke sitnice koje su norveška djeca slali svojim vršnjacima u Bosnu i Hercegovinu, ispričao je on.
U ovo današnje vrijeme je prestala potreba za humanitarnom pomoći, ali Rolf Larsen je nastavio da posjećuje Bosnu i Hercegovinu, sada najčešće sa njegovim prijateljem Senadom Durakovićem. Rolf govori veoma dobro bosanski jezik pa i to olakšava komunikaciju.
- Rolfa su moji prijatelji, familija i poznanici lijepo prihvatili i uvijek se obraduju njegovim posjetama. Rolf je i strastveni lovac, pa je i to nešto što nas povezuje, a on se druži i sa mojim prijateljima lovcima u mom rodnom kraju u Bužimu, dodaje Senad.
- Tokom svojih odlazaka u Bosnu shvatio sam koliko je to lijepa zemlja. A ljudi koji tamo žive su veoma ljubazni i gostoljubivi. Posebno mi odgovara i to što su spontani i otvoreni, čega baš i nema u mojoj domovini. Vremenom sam zavolio i vašu kulturu i običaje. Posebno kod prijateljstva. Volim bosansku hranu, a slušam i vašu muziku, kaže Rolf i nabraja poznate muzičare - Halida Bešlića, Zdravka Ćolića, Crvenu jabuku, Dinu Merlina čijem je nedavnom koncertu u Oslu i sam prisustvovao. Uglavnom nema neke značajnije manifestacije među Bosancima na kojoj Rolf nije prisutan
- Ali, moram reći da ima nekih stvari koje mi se ne dopadaju i koji me razočaravaju. To je mnogo smeća kojeg ima na svim stranama, a to sam posebno mogao vidjeti kao lovac. To smeće samo ozbiljno narušava bosansku ljepotu. To je bio razlog da pokrenem akciju za čišćenje i uređenje pojedinih mjsta u BiH. Riječ je o projektu "Čista priroda". To je naša inicijativa za koordinaciju lokalnih dobrovoljaca u općinama u Bosni i Hercegovini za čišćenje i prikupljanje plastičnog, metalnog i drugog otpad. Za neku vrstu probe ili pilot projekta smo odabrali općinu Bužim, kazao je Rolf Larsen.
Još u julu ove godine posjetili su premijera Unsko-sanskog kantona Nijaza Hušića i gradonačelnika Bužima Mersudina Nanića, te predsjednika Sportskog saveza u Bužimu Admira Sijamhodžića, kojima su predstavili projekat, te od kojih su dobili punu podršku za realizaciju. U projekat se uključila Norveška ambasada u Sarajevu, a ambasadorica Kathrine Biering je zvanično simbolički pokrenula projekat "Ren Natur, Čista Priroda" u Bužimu.
- To je sjajno. I to je velika motivacija za sve one koji učestvuju u ovoj radnoj akciji, kaže Rolf.
Ovom prilikom saznajemo da se u ovaj projekat uključila i Norveško-bosanska privredna komora, koja će biti odgovorna za administraciju i računovodstvo.
Sve akcije projekta su dobrovoljne. Najvažnije je da se ova akcija treba proširiti na čitavu Bosnu i Hercegovinu. Nastavlja se širenje, a dogovoreno je da se uključe sportske organizacije, pošto su sportisti ti koji već pokazali interes i krenuli sa konkretnim akcijama. A njhov angažman garantuje da, tokom realizacije projekta neće biti nepotrebne politizacije. Treba pokušati promijeniti svijest naših ljudi da shvate koliko je važno imati čistu prirodu. U tom smislu su napravljeni odgovarajući plakati i leci koji bi trebali pomoći o osnaživanju te svijesti.
Tako je jedno prijateljstvo pokrenulo jednu veoma važnu akciju koja već sada polučuje dobre rezultate, jer su građani Bužima ovaj projekat prihvatili veoma dobro. A ispalo je da se ovaj i slični projekti samo trebaju organizovano pokrenuti. Istovremeno je ovo i dokaz da dijaspora i naši u domovini samo zajedno mogu napraviti sjajne stvari. I najvažnije, treba istaći da autori projekta "Čista priroda" očekuju da im se jave i druge općine da se pokrene ovakva akcija.
