U nebu je spas: Ovu zimu ćemo prevladati najviše zahvaljujući opet rudarskoj lopati

Zahvaljujući miholjskom ljetu koje je ove godine odlučilo da se kod nas zadrži skoro do polovine novembra, građani BiH još nisu osjetili pravu zimu. Samim tim nisu krenuli ni u veću potrošnju energenata, kojih ćemo, nadamo se, imati dovoljno.

Svi ekonomski stručnjaci sa kojima smo razgovarali kazali su nam da je energetski sistem u BiH zasad stabilan, ali i da će ovo biti jedna izrazito skupa zima.

Svaki kilovat je važan

“Bosna i Hercegovina je veliki izvoznik električne energije, a stopostotni uvoznik gasa i nafte i u nekoj strategiji razvoja energetike BiH bi trebala da se izbori da ostane aktivni izvoznik električne energije u mjeri u kojoj uvozi naftu i plin. Međutim, vlade to nisu tako precizno definirale i često možete čuti pitanja poput što mi izvozimo električnu energiju, to je sirovina, bolje bi bilo da izvozimo mikročipove. Mi, nažalost, ne pravimo mikročipove i trebamo razvijati našu industriju da bude konkurentna za izvoz, ali i da se ta struja troši i ovdje u BiH. Bez obzira na sve, smatram da bismo ovu poziciju aktivnog izvoznika trebali sačuvati u mjeri u kojoj je to moguće”, kazao nam je Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE.

Prema njegovim riječima, većinu proizvodnje električne energije ostvarujemo iz termoelektrana na ugalj, što za Evropu nije prihvatljiva opcija. Podsjetimo da je Evropska energetska zajednica pokrenula postupak protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja njenih propisa, budući da je naša zemlja odobrila nastavak rada bloka 4 TE Tuzla, kao i bloka 5 TE Kakanj, unatoč tome što su se ranije obavezale da ta postrojenja neće raditi duže od 20.000 sati nakon 1. januara 2018.

“Vlada FBiH i Parlament FBiH, kada su predlagali i donosili predmetnu odluku, imali su u vidu energetsku krizu koja je bila na pomolu, te je mjera donesena kao prevencija za ublažavanje krize. Vidimo da su u međuvremenu i zemlje EU donijele iste odluke, tako da je odluka EZ-a u najmanju ruku iznenađujuća”, kazao je nedavno za Oslobođenje generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija.

Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku, ocijenio je takav potez Energetske zajednice licemjernim posebno u momentu kada se pokušava doći do svakog kilovat-sata, na bilo koji način, da bi se prebrodila predstojeća zima.

“Kad smo u neizvjesnosti da li će biti ruskog gasa, kad znamo kako stvari stoje i sa peletom i sa svim, da neko postavlja ovakve uslove i proizvodnju koja je bila ograničena sad dovodi u pitanje... Ovo je licemjeran potez kako bi se nedostatak električne energije morao nadomjestiti kupovinom skupe energije na berzi. Čije? Naravno neke od tih elektroprivreda iz Evrope”, jasan je Jerlagić.

Za Bičakčića je “očito da je BiH neke stvari potpisivala naprečac bez dovoljno razmišljanja kao što su bile ove obaveze o brzom gašenju termoelektrana u Tuzli i Kaknju”.

“Moramo biti svjesni da one stvari koje dogovorimo moramo biti spremni da ispoštujemo. Bolje je u startu reći da je to nemoguće i izboriti se za određena prava, nego doći u situaciju da zapadate pod sankcije koje, prema mom mišljenju, neće biti nimalo bezazlene. Evropa ima snažne mehanizme da nas utjera u red”, poručio je Bičakčić.

Šta radi dobar domaćin

Dodao je da je naša realnost da uveliko zavisimo od proizvodnje uglja.

“Proces restrukturiranja u rudnicima o kojem se stalno priča, nije napravio značajne pomake. Smatram da ćemo imati određenih problema jer su rezerve uglja na depoima termoelektrana na minimalnom nivou, a dobar domaćin čeka zimu sa punim depoima”, istakao je Bičakčić.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS-a SWOT Saša Grabovac kazao nam je da BiH ima relativno stabilan energetski sistem.

“Zbog čega relativno stabilan, jer se veliki dio električne energije dobija iz hidropotencijala, odnosno hidrocentrala, pa samim tim relativno česte suše prouzrokuju manju proizvodnju tih kapaciteta i onda imamo manju proizvodnju. Također, tu su i naše termoelektrane koje bi suštinski trebalo da budu najisplativiji dio energetskog sistema i da ne zavise od vremenskih prilika ili nečeg drugog. Međutim, radi se o zastarjelim kapacitetima”, istakao je Grabovac.

Napomenuo je i ekološki aspekt, cijeli niz regulativa, direktiva EU koji na neki način regulišu način proizvodnje energije i količinu energije koju možete proizvoditi iz fosilnih goriva.

“Ipak, situacija sa Ukrajinom i trenutno stanje u svijetu doveli su do toga da je gašenje elektrana na fosilna goriva, prije svega na ugalj, takoreći zaustavljeno širom Evrope. Taj geopolitički aspekt trenutno je prevladao ekološki i bez obzira na sve, ipak je dobro što BiH nije u proteklom periodu podlegla pritiscima kojima je bila izložena da ugasi termoelektrane, pa mi danas i dalje veći dio energije dobijamo iz termoelektrana i one treba da budu najstabilniji dio sistema. Naravno i tu se može svašta desiti, poput situacije u Srbiji, gdje je uslijed neadekvatnog održavanja, nedostatka investicija, neadekvatne eksploatacije, došlo do obustavljanja proizvodnje u njihovom najvećem postrojenju u Obrenovcu, gdje se desila havarija i nastala je šteta od nekoliko milijardi eura. Zbog zastarjelosti naših termoelektrana, moramo voditi računa o tim kapacitetima da ne bismo od stabilnih došli u situaciju da postanemo energetski zavisni i da moramo uvoziti značajne količine energije”, kazao je Grabovac.

Nepostojeće rezerve

Bez obzira na činjenicu da zavisimo od rudara, nadležni se prema njima ne odnose kako bi trebalo, pa svako malo dolazi do štrajkova koji bi mogli dovesti do velikih posljedica po energetski sistem.

Posljednji se desio 23. novembra, a rudari su, između ostalog, tražili povećanje plata i najavili nove veće proteste ukoliko se njihovim zahtjevima ne udovolji.

”Problem socijalnog položaja i neadekvatnih naknada rudarima je decenijski problem, koji bi konačno trebalo riješiti”, smatra Grabovac, dodajući da je taj problem izraženiji u FBiH nego u RS-u.

Da se štrajkovi rudara zbog plata ne bi smjeli dešavati, misli i Bičakčić.

“Štrajk rudara zbog neisplaćenih plata se ne smije dešavati i te stvari treba da se pod hitno riješe. Vjerujem da ćemo i ovu zimu prevladati najviše zahvaljujući opet rudarskoj lopati i načinu kako obezbjeđujemo ugalj”, kaže on.

Dosad je BiH imala uredno snabdijevanje svim energentima, nije bilo poremećaja, ali kada pogledamo zemlje u okruženju, u Evropi i cijelom svijetu s kakvom su zabrinutošću još ljetos prionule na pitanje energenata, njihove nabavke i skladištenja, postavlja se pitanje da li će se uredno snabdijevanje i nastaviti.

Činjenica je da uglja proizvodimo dovoljno, ali su i njegove rezerve minimalne. Struje imamo dovoljno, ali se svi slažu da to nije energent za grijanje, iako je trenutno njena cijena najpovoljnija.

S tim u vezi, elektroprivrede u BiH već su najavile da će 2023. doći do usklađivanja cijena električne energije sa onima na evropskom tržištu, te da će biti potrebno uvoditi takozvane blok tarife, što znači da se potrošnja struje do određene količine obračunava po jednoj cijeni, dok nakon toga cijene struje značajno rastu.

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske objavila je Nacrt novog tarifnog sistema kojim je predloženo uvođenje blok tarifa za naplatu električne energije, dok u FBiH takav zahtjev nadležnoj komisiji još nije podnesen.

“Zaista je neophodno izvršiti određene korekcije tarifnog sistema, a uvođenje blok tarifa je jedna od opcija kako se to može uraditi. Taj je model poznat, Federacija ga je koristila poslije rata i tada je bilo uspješno. Trenutno taj sistem koriste Sjeverna Makedonija i još neke zemlje. I elektroprivrede u Federaciji moraju provesti neki tarifni postupak da bi obezbijedile racionalnu potrošnju električne energije. Ne može grijanje na električnu energiju biti najprihvatljivija opcija, što sada stvarno jeste”, smatra Bičakčić.

Kada su u pitanju nafta i plin, mi smo, kako kažu naši sagovornici, stopostotni uvoznici i zavisimo od drugih.

Diverzifikacija kanala snabdijevanja

“Kad je u pitanju nafta, s obzirom na distribuciju, ne vjerujemo da će doći do nestašice nafte i naftnih derivata. S druge strane, postavlja se pitanje cijene. Imali smo za vrijeme pandemije jako niske cijene nafte na svjetskom tržištu, a sada smo imali situaciju da je cijena nafte došla do 120 dolara po barelu. Cijene nafte su jako podložne fluktuacijama i puno zavise od tih geopolitičkih događaja. Smatram da nestašica neće biti, a kad su u pitanju cijene, to će odrediti stanje u privredi”, kaže Grabovac.

Ako dođe do recesije, smanjenja proizvodnje, sigurno će, pojašnjava naš sagovornik, dolaziti do smanjenja cijene nafte, ali on ne očekuje neku nestašicu.

“Što se tiče plina, diverzifikacija kanala kojima mi dobijamo plin je nešto što strateški svi rade i što treba da radi i BiH. Dobro je da imamo što više strana za snabdijevanje i da radimo na interkonekcijama, da se priključujemo, jer je to jedini način da smanjimo mogućnost kolapsa u sistemu”, naglasio je Grabovac.

Gledajući sa strane reakcije vlada u regionu i šire i reakcije naših vlada, reklo bi se da smo odavno popunili sva naša skladišta, sve naše rezerve i da mirno možemo dočekati zimu. Međutim, stvarno stanje je takvo da mi rezervi nemamo ili ih imamo jako malo.

“Kreiranje zaliha strateških dobara, poput hrane i energenata, više je strateško pitanje za svaku državu radi sprečavanja nestašica, poremećaja na tržištu, rapidnog povećanja cijena. Nažalost, mi se u BiH ne možemo pohvaliti dobrim upravljanjem robnim rezervama. Upravo zbog neracionalnog upravljanja robnim rezervama RS-a, one su otišle u stečaj i njihovo pitanje još nije riješeno. Za razliku, recimo, od susjedne Srbije, koja ne samo da radi na povećanju kapaciteta terminala, oni su zakupili i određene kapacitete u Mađarskoj, gdje mogu da uskladište plin”, ističe Grabovac.

Mi smo za to vrijeme, kaže on, vrlo često prisiljeni da gledamo u nebo i da se nadamo da će zima biti blaga, da neće biti prejaka.

“Od toga će umnogome zavisiti i situacija sa, prije svega, cijenama i dostupnošću svih energenata. Cijene nafte i plina utiču na cijene električne energije, utiču i na cijene ogrjevnog drveta, peleta. Sve su te cijene na neki način povezane. Ukoliko bude jaka zima, sigurno će otežati položaj, prije svega, najsiromašnijeg dijela stanovništva, a isto tako i privrede koja ima u cijeni veliko učešće troškova električne energije”, naglasio je Grabovac.

Budućim bh. vlastima naš sagovornik zato poručuje da bi im jedan od prioriteta u narednom periodu morao biti stvaranje određenih rezervi kako energenata, tako i hrane.

A gledanje u nebo u nekim bh. gradovima zimi je mnogo teško zbog velikog zagađenja, zbog činjenice da građani i dalje za zagrijavanje više koriste ugalj nego, recimo, pelet. S obzirom na ovogodišnje cijene, ložiće izgleda sve što stignu.

Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS-a, kaže nam kako BiH ima veliko bogatstvo i velike količine drvnih šumskih sortimenata. Ukupno je četiri miliona kubika na cijelom prostoru BiH.

Zabrana izvoza

”Od toga je polovina niže vrijednih sortimenata, a polovina su više vrijedni sortimenti koji služe za prerađivačku industriju. Energetska kriza i problem sa energentima natjerali su sve zemlje da poduzimaju odgovarajuće mjere. Evropsko tržište je pokazalo vrlo visok stepen tražnje za drvnim proizvodima. U smislu energetske neizvjesnosti, odnosno obezbjeđenja energenata za predstojeću grijnu sezonu, vrlo je visok stepen tražnje za ogrjevnim drvetom, ali i peletom. Energenti na bazi drvne biomase ranijih godina bili su sasvim dostupni našim potrošačima, a neke količine koje su prevazilazile domaću tražnju išle su vani. Međutim, sada se pojavila povećana potražnja i cijene su otišle u nebo, vrlo su visoke, nerealne”, kazao je Šinik.

Prema njegovim riječima, mi imamo dovoljno drvne biomase, dovoljno peleta za snabdijevanje domaćeg tržišta.

“Neophodno je urediti stanje na način da se vidi koje su to količine kojima se može podmiriti domaće tržište i da onda, ako nešto preostane, a zasad sigurno preostaje, to može ići vani za izvoz”, istakao je Šinik i dodao da je “ipak i dalje u BiH veća proizvodnja nego potrošnja i kada saberemo proizvodnju iz oba entiteta, može se izvoziti kad se podmiri domaće tržište”.

Svi energenti koji su efikasniji i imaju veću vrijednost, poput peleta i briketa, prema njegovim riječima, trebaju nam biti cilj u odnosu na izvoz cijepanog drveta.

“Imate domaćinstva koja se neće nikad odlučiti ni na kakav drugi oblik grijanja osim peći na drva, pa bi svakako prioritet trebalo biti podmirivanje potreba svih, od domaćinstava do privrednih subjekata”, dodao je Šinik.

Inače, pelet je u BiH sve zastupljeniji i ima sve veću primjenu, ali je situacija ove godine uticala i na njegovu cijenu, koja je u jednom periodu došla do skoro 1.000 KM za tonu. Stoga su početkom novembra donesene odluke u oba bh. entiteta kojim je propisana najviša prodajna cijena peleta, koja ne može prelaziti 480 KM plus PDV po toni u trgovini na malo u svim pakovanjima.

S druge strane, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH produžilo je zabranu izvoza peleta. Proizvođači negoduju, a potrošači su uglavnom ravnodušni i smatraju da je reakcija bh. vlasti zakasnjela jer se za zimu pravi domaćini pripremaju u maju, a ne u novembru.

Energenata, ako je suditi po izjavama naših sagovornika, imamo dovoljno. Da li je zaista tako, provjerili smo i u entitetskim ministarstvima za energiju. Odgovore smo dobili samo od Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH i to nakon što smo kompletirali tekst za Dane.

Kada je u pitanju snabdijevanje potrošača električnom energijom u FBiH, to uglavnom obavljaju JP Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB Mostar i to kroz termoelektrane, hidroelektrane, vjetroelektrane i MHE.

- Kada je u pitanju EPBiH, ukupna proizvodnja struje za prvih devet mjeseci 2022. iznosila je 4,4 TWh, a ukupna potrošnja 3,9 TWh, kazali su u resornom ministarstvu te naglasili:

- Treba imati u vidu činjenicu da zbog rasta cijena drugih energenata postoji mogućnost za povećanom potražnjom električne energije u zimskom periodu i to zbog prelaska korisnika na grijanje električnom energijom. Koncentrisana povećana potrošnja energije na određenim područjima može dovesti do preopterećenja na pojedinim dijelovima mreže, a što može prouzročiti i prestanke snabdijevanja na tim područjima. S tim u vezi, kontinuirano se provode aktivnosti s ciljem prevencije svih mogućih poremećaja, a koji bi doveli do problema u sigurnosti snabdijevanja.

Kada je u pitanju ugalj, kako su nam kazali, situacija je relativno stabilna.

- Pojedini rudnici iz sastava koncerna, kao i RMU Banovići ne proizvode ugalj prema ugovorenoj dinamici, ali JP Elektroprivreda BiH iznalazi dodatne mogućnosti za nabavku uglja na tržištu. Isporuka uglja iz rudnika Koncerna u 2022. je oko 80 posto u odnosu na ugovorenu proizvodnju i isporuku za termoelektrane, dok su trenutne zalihe uglja na depoima termoelektrana oko 200.000 tona, istakli su nadležni iz Ministarstva.

Kada su u pitanju ostali energenti, Federacija BiH nema proizvodnju plina, nafte i naftnih derivata te je 100 posto ovisna o uvozu ovih energenata.

Ostaje nam da vidimo da li ćemo zaista imati dovoljno energenata, ali od toga je možda i važnije koliko će oni koštati. Jer, nadležni su ostali slijepi i gluhi za apele građana koji su tražili bilo kakve mjere koje će im pomoći da prezime..