Još jedna zima čeka migrante na balkanskoj ruti: Nemaju predstavu kako može biti hladna
Prvi snijeg već je pao u Krajini, na granici BiH sa Hrvatskom. U Unsko-sanskom kantonu opet boravi povećan broj migranata. Većinom su iz afričkih zemalja i nemaju predstavu kakve mogu biti hladne zime kod nas.
Ipak, ne postoji velika bojazan da bi se moglo ponoviti ono najteže stanje od prije dvije, tri godine kada su migranti gubili živote na putu do EU, prelazeći planinu Plješevicu kod Bihaća ili lutajući po šumama Slunjskih brda krećući u The Game od Velike Kladuše.
Bijela karta za dalje
”Posljednjih šest, sedam mjeseci u godini koja izmiče, granice Evropske unije za migrante bile su otvorene. Dovoljno je bilo da uđu u Hrvatsku, mogli su slobodno putovati autobusima ili ići na voz, dođu do Zagreba i prijave se u policiju, potpišu neku bijelu kartu u kojoj se obavezuju na to da će napustiti Hrvatsku u roku od sedam dana i to je to. Slobodno su mogli ići dalje ka željenim destinacijama u Evropi. Ali se ta situacija promijenila prije nekih mjesec nakon izvještaja hrvatske policije da se drastično povećao broj migranata. Vjerovatno je to zato što ih je puno prošlo, pa su se javili svojim porodicama, što je potaknulo novi val. Ipak, balkanska ruta preko Krajine ostaje otvorena i očekujemo da će ih doći puno”, kazao nam je Zlatan Kovačević, direktor organizacije SOS Bihać.
Iz Službe za poslove sa strancima BiH ističu da balkanska ruta ostaje primamljiva migrantima, a i mnogi drugi volonteri koji pomažu migrantima u njihovom putu kažu da se oni više ne zadržavaju toliko u BiH. Hrvatska uskoro ulazi u Schengen zonu. Konačnu odluku o tome trebalo bi dati Vijeće Evropske unije za pravosuđe i unutrašnje poslove početkom decembra ove godine.
Afganistanac Mujeeb Rahman-Ahmedi je bio u Bihaću i pokušao preći granicu sa Hrvatskom. Nakon bezuspješnog pokušaja vratio se u Sarajevo, a iz Sarajeva ponovo došao u Tuzlu. Mnogo problema je imao sa policijom u Hrvatskoj.
”Hrvatska policija je uzela moj telefon i tukla nas. To je bilo tako nasilno. Bio sam u Bihaću i jednom sam pokušao preći granicu. Imali smo dobre uslove tamo, ali smo htjeli preći granicu. Tukli su nas, uzeli telefone, uzeli su sav novac, sve”, govori Mujeeb.
Tuzla je od 2018. godine tranzit-zona za izbjeglice i migrante. U protekle četiri godine kroz ovaj grad prošle su desetine hiljada ljudi u pokretu.
”Ono što danas vidim je da ljudi koji nisu bili blagonakloni prema izbjeglicama, koji su ih tjerali sa ove stanice, sada ih prevoze, sada su im dobrodošli. Ustvari, dobrodošli su njihovi novci koje oni ostavljaju jer kupuju karte, koriste taksi-usluge, ulaze u markete, kupuju”, priča nam volonter Senad Pirić.
Granice unutar Schengena
Svi koji su uključeni u pružanje pomoći migrantima ne vide direktno povezanost promjene međunarodnih okolnosti na prolazak migranata i izbjeglica u susjednu zemlju, ali primjećuju veći pritisak na granicu.
”Ono što sad primijetim je da ti ljudi prolaze i da se ovdje ne zadržavaju. Zašto su se zadržavali ranije ovdje na stanici u Tuzli? Zato što sigurno dvije godine mrav nije mogao preći granicu na način na koji oni prelaze. Sad se niko ne zadržava, jave nam se često i oni u veoma kratkom roku dođu tamo gdje su naumili. Ne mislim da će to nešto promijeniti, ne mislim ni da će migracije stati, one će trajati. A kakva će biti prohodnost, vidjet ćemo”, ističe Pirić.
Potezi koje je Srbija poduzimala itekako su se odražavali pritiskom migranata na BiH.
”Srbija je donedavno držala aktivnim sporazum o bezviznom režimu koji su imali još od postojanja nesvrstanih zemalja, gdje su, naprimjer, državljani Libije, Sirije i afričkih zemalja mogli bez vize doletjeti do Beograda, a od tamo za dva dana stignu u Bihać. Tako su Bihać bili preplavili migranti iz afričkih zemalja. Ali, eto, Srbija je ukinula taj bezvizni režim, tako da će se njihov priliv malo usporiti”, rekao nam je Zlatan Kovačević.
Iz Službe za poslove sa strancima BiH kažu kako su izbjeglicama privlačni Schengen zona i zemlje koje su u ovom prostoru. To pokazuje, dodaju, velika koncentracija migranata na granici između Srbije i Mađarske.
”Iako su aktivne i neke druge rute, kao Rumunija, ipak je Schengen granica do sada za njih bila veoma privlačna. Međutim, šta se dešava kada pogledamo Evropu? Imamo situaciju da su neke zemlje ponovo uvodile granice na Schengen granicama. Nakon Slovenije, kada uđete u Schengen prostor, neke zemlje poput Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske ponovo su uvodile kontrole na svojim granicama upravo zbog migracija i pojačanog kretanja migranata prema zemljama Evropske unije”, ističe zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH Mirsad Buzar.
U Bihaću je od otvaranja kampa Lipa, koji je pod kontrolom Državne službe za poslove sa strancima, situacija sa migrantima postala uveliko podnošljivija.
Isti i malo više isti
”Mi imamo kamp Lipa koji je spreman da primi 1.500 ljudi, gdje imaju vodu, struju, rasvjetu i druge uslove. Ovaj kamp u Bihaću jedini u BiH ima 24-satnu medicinsku brigu za migrante, naravno uz našu pomoć, gdje mi vršimo hitne intervencije pružanja medicinske pomoći. Ali bojim se da će opet, kao i prije, migranti ponovo biti deportovani kod nas u Krajinu. Najčešće ih iz BiH, Hrvatske i Srbije pošalju ili u Bihać ili u Veliku Kladušu. Mislim da je to igra da se i migrantima oteža put. Apsurd je da oni dođu do Trsta i onda budu deportovani u Kladušu, gdje više nema kampova. U posljednje vrijeme, ne znam zašto, IOM više ne vrši transport migranata kada se oni jave nama, a od Kladuše do Lipe, gdje im se može ukazati pomoć, imaju dva-tri dana hodanja. Također, Crveni krst im sad jedini smije dijeliti hranu, a i to je još jedan oblik otežavanja putovanja ovom rutom migrantima”, kazao nam je Kovačević.
On je tokom posljednje krize boravio i u Ukrajini dostavljajući pomoć i izvlačeći naše sugrađane iz Ukrajine natrag u BiH. U evropskim zemljama susretao se sa tretmanom koji migranti i izbjeglice iz Ukrajine imaju.
”Razlika je ogromna. Naprimjer, u Njemačkoj prazne one hajmove i kuće u kojima su živjeli migranti, i njima prave šatore i hale, a onda obnavljaju objekte za ukrajinske izbjeglice koji imaju sva prava, mogu odmah početi da rade i privređuju, ne čekaju nikakvu potvrdu statusa kao u slučaju sa migrantima”, priča Kovačević.
Iz UNHCR-a su stava da su ljudska prava u Evropskoj uniji na prvom mjestu.
”Ljudska prava i pravila se ne mijenjaju u zavisnosti od toga da li ste u Schengen zoni. Hrvatska će morati pravila prilagoditi onima evropskog prava”, tvrdi Lucie Gunge, šefica UNHCR-a u BiH.
Migranti, doseljenici ili Evropljani - u Evropi su svi isti. Međutim, neki su malo više “isti”.
Unatoč težem prelasku za migrante, Afganistanac Mujeeb, kojeg smo zatekli u Tuzli, ponovo će pokušati preći u Evropu. Ako ne uspije sada, pokušat će ponovo - i ponovo.
Mujeeba čeka brat
”Želim ići u Francusku, jer moj brat živi tamo i rekao mi je da dođem živjeti kod njega. On će mi pomoći sve”, nada se Mujeeb Rahman-Ahmedi.
Hrvatska i Srbija sa vlastitim snagama u svojim državama kontrolišu migracije, dok IOM samo nadgleda proces. Kod nas je donedavno to bilo obrnuto.
”Nakon što je kod nas za godinu potrošeno 97 miliona eura, a nije bilo ni kampa, ničega, dočekali smo da se naše institucije pozabave svojim poslom. Državna služba za strance uzela je glavnu ulogu od IOM-a, a i Crveni krst Federacije BiH trebao bi preuzeti ulogu DRC-a (Dansko vijeće za izbjeglice) koji su bili nadležni za pružanje hitne pomoći migrantima”, kazao nam je Zlatan Kovačević.
Tako, ako se šta loše desi u vezi s migrantskom krizom, odgovornost će u prvom redu biti na našim institucijama.
Divlji kampovi ili takozvani skvotovi i dalje postoje oko Velike Kladuše i njih će uvijek biti, smatra Kovačević. To je jednostavno tako jer kampujući u blizini granice, migranti se pripremaju i upuštaju u The Game, koji neće prestati bez obzira na to kakve okolnosti važile u međunarodnim odnosima i viznim režimima u zemljama kroz koje migranti prelaze.
Jer pored legalnih i mogućih prolazaka migranata, čiji se broj može na takav način pratiti, očito je da je ovako još mnogo, mnogo više migranata moguće natrpati u Evropu. A to se i čini. Taman kada migrantska kriza počne jenjavati, granice EU se otvore za migrante, pa oni koji prođu poručuju svojim zemljacima da je sad vrijeme da se krene. I tako ukrug do unedogled..
